Kako je Prva banka preko azerbejdžanskog ministra od Kneževića uzela 12,5 miliona - Vijesti.me
AFERA "ATLAS"

Kako je Prva banka preko azerbejdžanskog ministra od Kneževića uzela 12,5 miliona

Bez jasnih dokaza da je Kaspia obavila posao zbog kojeg bi Atlas banka trebalo da joj isplati 12,5 miliona eura, crnogorski sudovi su presudili u korist ove firme, koja se dovodi u vezu sa porodicom azerbejdžanskog ministra Kamaladina Hajdarova, sa kojim se predsjednik Đukanović sretao više puta. Kaspia se inače pominje i u kontekstu ubistva novinarke sa Malte Dafne Karuana-Galicije

Prva banka
Prva banka (Foto: Zoran Đurić)

O čemu su sve razgovarali u Bakuu u oktobru 2015. godine tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović i moćni ministar Azerbejdžana za vanredne situacije te zemlje Kamaladin Hajdarov, ostaće tajna.

Azerbejdžanska vladina informativna služba izvijestila je da su Hajdarov i Đukanović govorili o mogućoj razmjeni iskustava dvije zemlje kad su u pitanju vanredne situacije, dok je domaća vladina pres služba saopštila da se Đukanović u Azerbejdžanu susreo sa predstavnicima tamošnje kompanije Gilan povodom moguće saradnje u oblasti zimskog turizma i proizvodnje hrane, o čemu je takođe razgovarao sa Hajdarovim.

Roćen, Đukanović i Hajdarov

Kompanija Gilan holdings se inače vezuje upravo za porodicu Hajdarova, drugu najbogatiju u Azerbejdžanu. Gilan, jednu od najuspješnijih azerbejdžanskih kompanija Hajdarov je osnovao 80-ih godina i predao sinovima prije nego što je ušao u vladu.

Nedavno je u okviru projekta Dafne objavljeno i da su kćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva imale udjela u toj kompaniji, te da je Hajdarov nerijetko bio i front za imovinu Alijeva, predsjednika Azerbejdžana, za kojeg se tvrdi da je najbogatiji u toj zemlji.

Prema američkim diplomatskim izvorima iz 2010. koji su procurili u javnost Hajdarov je stekao ,,ogromno bogatstvo" tokom svog mandata na mjestu predsjednika državne carinske agencije, za koju američki izvori tvrde da je ,,poznata po korumpiranosti, čak i po azerbejdžanskim standardima”.

Da li zbog svega toga, tek moćnog ministra za vanredne situacije kod kuće zovu i - „ministar za sve što je važno“.

Ostaće misterija i šta je za vrijeme Đukanovićeve posjete ministru za sve važno u Azerbejdžanu radila petočlana crnogorska delegacija koja je sa bivšim premijerom otputovala u Baku.

Posjetu su finansirali crnogorski građani, a pored Đukanovića su u Azerbejdžanu dva dana bili i Vladimir Kavarić, tadašnji ministar ekonomije, Branimir Gvozdenović, tada ministar održivog razvoja i turizma, Milan Roćen, Đukanovićev glavni politički savjetnik i Ranko Milović, Đukanovićev savjetnik za energetski i industrijski razvoj.

Posjeta, da znamo, nije rezulitrala konkretnom saradnjom u oblasti zimskog turizma, osim najave da su Azerbejdžanci zainteresovani za izgradnju ski centra na Žabljaku. Sigurno je: u Crnoj Gori je za neke ubrzo uslijedila vanredna situacija.

Kompanija GilKaspia property holdings, koja se povezuje sa porodicom ministra Hajdarova, odnosno njegovim sinovima – Tale i Nijat Hajdarov - tužila je Atlas banku Duška Kneževića, tvrdeći da im Knežević duguje 12,5 miliona eura (sa kamatama oko 15 miliona).

Knežević i Hajdarov

Kaspia je na Privrednom sudu Crne Gore tražila taj novac po osnovu navodne bankarske garancije, za koju Knežević i tada, kao i danas, tvrdi da im nikada nije izdata, već da se radilo samo o nacrtu garancije radi pregovora o potencijalnim poslovima.

Po Kneževiću, tužba je bila način da se oni koji stoje iza cijele stvari neosnovano obogate.

U nedavnom intervjuu za A1 Knežević je ocijenio da je združenom akcijom taj novac, ,,preko Blaža Jovanića, predsjednika Privrednog suda, prebačen u Prvu banku braće Đukanović”, njegovih dojučerašnjih prijatelja, sa kojima je do mimoilaženja poslovao po pravilima crnogorske hobotnice, kako sad naziva sistem koji je Đukanović uspostavio.

Kompanija Kaspia property holdings, se pominje u kontekstu istrage ubistva novinarke sa Malte – Dafne Karuana-Galicija. Dafne je prije nego što je ubijena istraživala poslove azerbejdžanskih vladajućih porodica, njihove račune u malteškoj Pilatus banci. Ubijena je u automobilskoj eksploziji u oktobru 2017.

Projekat Dafne, u kom su učestvovali brojni istraživački novinari, nastavio je njeno istraživanje. Njihovi nalazi govore da su djeca dva najmoćnija zvaničnika u Azerbejdžanu - predsjednika Alijeva i ministra Hajdarova koristila desetine of-šor kompanija kao pokriće za ulaganja u luksuzne nekretnine, kompanije i vrhunske hotele širom Europe i Bliskog istoka. Među tim zemljama je i Crna Gora.

Prema podacima Centralnog registra Privrednog suda (CRPS), u Crnoj Gori je u januaru 2016. godine, par mjeseci nakon posjete Đukanovića Azerbejdžanu i susreta sa Hajdarovim, u Budvi osnovana firma koja se bavi hotelijerstvom - Kaspia tourism. Iza te firme stoji lanac of-šor kompanija koje se povezuju sa porodicom Hajdarov. Direktor kompanije registrovane u Budvi je izvjesni Esad Puskar, američki državljanin.

,,Njihove tajne bile su skrivene u dosijeima Pilatus banke, kontroverzne privatne banke na Malti, koja se istražuje zbog pranja novca za svoje klijente”, navode istraživači projekta Dafne.

O sumnjvim poslovima u Pilatus banci sa Malte prva je progovorila bivša radnica banke Marija Efimova, sa kojom se početkom 2017. godine susrela ubijena novinarka, kako pišu inostrani medjii.

Međunarodni novinarski timovi otkrili su da su djeca dva najmoćnija zvaničnika u Azerbejdžanu - predsjednika Alijeva i ministra Hajdarova koristila desetine of-šor kompanija kao pokriće za ulaganja širom Evrope. U Crnoj Gori je u januaru 2016. godine, par mjeseci nakon susreta Đukanovića sa Hajdarovim, u Budvi osnovana firma koja se bavi hotelijerstvom - Kaspia tourism, čiji je osnivač of-šor kompanija povezana sa porodicom azerbejžanskog ministra

Dafne Karuana Galicija uskoro je objavila da je Alijeva najstarija kćerka Lejla prebacila preko of-šor kompanija milion eura sa računa Pilatus banke u of-šor kompaniju u vlasništvu supruge Josefa Muskata, malteškog premijera. Takođe, objavila je da je glavni klijent malteške banke Kamaladin Hajdarov, i da on u banci ima nekoliko računa koji se vode na različite firme čiji je Hajdarov krajnji vlasnik. Novinarka je ubijena šest mjeseci kasnije. Istraga o njenom ubistvu do sada nije rasvijetlila motive i nalogodavce.

Da se vratimo na domaći teren. Papiri pokazuju da je Knežević sa Azerbejdžancima o poslovnoj saradnji pregovarao 2014. godine, nakon što je crnogorska vlast, odnosno Đukanović uspostavila poslovne odnose sa azerbejdžanskim kompanijama, koje su u to vrijeme počele velike projekte na primorju.

No, u kontroverznom sudskom procesu koji se vodio dvije godine, a koji su pokrenuli Azerbejdžanci, mnoge stvari ostale su nejasne i nedovoljno rasvijetljene, pa i to da li je uopšte realizovan posao između kompanije Kaspia i Atlas banke, što je morao biti osnov sudu za donošenje presude u korist Azerbejdžanaca, odnosno osnov da se navodna bankarska garancija pokrene. Knežević tvrdi da do tog posla nije došlo.

Crnogorski sudovi donijeli su, na osnovu istih dokaza, potpuno suprotne odluke. Tako je čak isti sudija Privrednog suda Zoran Ašanin u prvoj presudi bio siguran da je bankarska garancija sporna i nenaplativa.

,,Sud je utvrdio da predmetna bankarska garancija ne sadrži sve bitne elemente predviđene jednoobraznim pravilima međunarodne trgovinske komore, pa se ista ne može smatrati valjanom bankarskom garancijom”, naveo je u presudi iz novembra 2016. godine, koju je donio u korist Atlas banke.

Sudija Ašanin u istoj presudi cijeni da tužilac, kompanija Kaspia property holdings, nije dokazala da je bilo posla zbog kog bi garancija uopšte bila aktivirana.

Apelacioni sud, na čelu sa sutkinjom Marijom Marinković je tu odluku vratio na ponovno odlučivanje, a u ponovljenom postupku, Ašanin je svoj stav u potpunosti promijenio.

Apelacioni sud je Ašaninu, između ostalog, zamjerio što nije saslušao Duška Kneževića, kako bi se izjasnio na navode o poslu koji bi trebao da stoji iza navodne bankarske garancije, kao i da se bankarska garancija ne može vrednovati sa aspekta međunarodnih pravila.

No, kada je Ašanin promijenio svoj stav i donio presudu u korist kompanije Kaspia, Apelacioni sud, na čelu sa sudijom Ramom Strikovićem je takvu presudu ne samo prihvatio, nego i odbio zahtjev Kneževića da bude saslušan, kao umješač u postupku.

Sudija Privrednog suda Zoran Ašanin je u prvom sudskom postupku, navodnu bankarsku garanciju na koju se firma Kaspia pozivala ocijenio kao spornu i nenaplativu. Tvrdio je i da Kaspia nije dokazala da je obavljen bilo kakav posao koji bi Atlas banka trebalo da joj plati. U ponovljenom postupku, taj stav je u potpunosti promijenio

U ponovljenom postupku, kada je sudija Ašanina promijenio mišljenje, navodi se da je dio novca Knežević dobio na ruke, te da mu je novac dat radi otkupa akcija Kneževićevog hotela Princess u Baru.

Istovremeno, nema jasnih dokaza da je ta transakcija izvršena, dok se u Privrednom sudu ova firma ne vodi kao vlasnik dijela hotela Princess. U postupku nijesu saslušani vlasnici Kaspie.

Apelacioni sud na čelu sa sudijom Strikovićem prihvata novu odluku Privrednog suda, tvrdeći da nije ni bitno da li je posao realizovan.

,,Da li je taj ugovor izvršen od učesnika i u kojem obimu nije od značaja za razrješenje spora, a time ni navodi tuženog da su uplate iznosa od 8...€ i 4...€ vršila druga lica, a ne tužilac, te da nisu u vezi sa tim Ugovorom”, navodi se u odluci tog suda iz juna 2018. godine.

Hajdarov

,,Apelacioni sud je slijedio metod rada Privrednog suda i propustio da utvrdi bitne povrede odredaba parničnog postupka i sve relevantne činjenice. Do njih bi nesporno došao izvođenjem određenih dokaza, kao što je saslušanje krajnjih vlasnika tužioca Kaspia property holdings - Talea i Nijata Hajdarova i njihovog oca - ministra za vanredne situacije u Vladi Azerbejdžana, koji je vlasnik Gilan Holdinga iz Azerbejdžana. On je bio u posjeti Crnoj Gori, sa njim su dogovarana potencijalna ulaganja u lokacije Atlas Grupe, od čega su kasnije jednostrano odustali. Apelacioni i Privredni sud su odbili i saslušanje g. Kneževića i vještačenje po vještaku finansijske struke“ saopštili su pravni zastupnici Atlas banke i najavili inicijativu Vrhovnom sudu.

Novac je, prije nego su svi pravni ljekovi iskorišćeni, espresno prebačen na račun kompanije Kaspia u Prvoj banci braće Đukanović.

,,Privrednom sudu smo 16. jula predali Prigovor sa predlogom za odlaganje postupka izvršenja jer je ono sprovedeno prije dostavljanja predloga za izvršenje i rješenja o izvršenju, i to sa klauzulom pravosnažnosti presude koja je bila nezakonito izdata. Privredni sud je usvojio naš zahtjev za ukidanje potvrde izvršnosti i 23. jula predmet vratio na ponovni postupak”, objasniili su zastupnici Atlas banke.

No, novac je ipak prebačen na račun u Prvoj banci. ,,Očekivalo se da javni izvršitelj sredstva vrati na račun Atlas banke, što on nije učinio”, objasnili su zastupnici Atlas banke.

Da li je ovih 12,5 miliona eura banci braće Đukanović pomoglo da popravi svoju solventnost, možda saznamo jednom. Kad budemo imali institucije koje ne kleče pred šefom.

MONITOR


Vidi sve komentare