Direktna i indirektna pomoć potrebna crnogorskoj privredi da prebrodi krizu izazvanu pandemijom mogla bi biti veća od 500 miliona eura. To je cifra koja bi obuhvatala direktne subvencije, opraštanje poreza i odlaganje obaveza. Vladi je bolje i da se zaduži za pomoć privredi nego da ona bude uništena, kazao je za “Vijesti” bivši ministar finansija Raško Konjević, poslanik SDP-a i član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
“Crnoj Gori je potreban društveni konsenzus u donošenju mjera ekonomske podrške privredi i stanovništvu. To mora biti mjera odgovornosti i Vlade i parlamenta, ali i poslodavaca, sindikata, bankarskog sistema… Crnogorskoj privredi treba pomoć države, nikad veća i nikad izdašnija. Koliko košta da košta. Jer alternativa tome je povećanjene nezaposlenosti, dugoročno smanjenje prihoda budžeta i neminovna višegodišnja recesija. Slovenija je izašla sa paketom mjera koji ukupno iznosi tri milijarde, Srbija pet milijardi, procjene su da je Hrvatskoj potrebno oko 10 milijardi da bi nadomjestila krizu koja će trajati nekoliko mjeseci i imati svoje dugoročnije posljedice. Ako napravite grubu usporedbu, jasno je da Crna Gora mora izaći sa izdašnim paketom finansijske podrške direktne i indirektne - od minimum 500 miliona eura. Ako smo mogli jednoj kompaniji predložiti 155 miliona pomoći krajem prošle godine, moramo onda i cijeloj privredi da pomognemo gdje je 150 hiljada zaposlenih”, kazao je Konjević.
Tromjesečni paket za plate
On je naglasio da ključno za Vladu i ostale socijalne partnere treba da bude zadržavanje zaposlenosti i pomoganje onih koji su najviše pogođeni, a to su mikro, mala i srednja preduzeća u kojima radi 70 odsto zaposlenih.
“Mjere moraju biti skup subvencija i odlaganja plaćanja obaveza prema državi i lokalnim samoupravama. Vlada treba da ponudi tromjesečni paket mjera koji će pokriti zarade u privatnom sektoru do nivoa minimalne i prosječne zarade, zavisno od toga koliko je djelatnost ugrožena, odnosno da li uopšte rade ili im je aktivnost smanjena. Ima i onih koji nesmetano rade i čak su im prihodi uvećani. Njima pomoć nije potrebna. Bez direktnih subvencija imaćemo veliki rast nezaposlenosti, a to onda ima refleksiju na cijeli sistem. Ne može se očekivati od poslodavaca u mikro, malom i srednjem biznisu da sami ponesu troškove ove krize, država mora da pomogne”, kazao je Konjević.
Fokus – najviše pogođeni
On kao primjer navodi ugostiteljstvo sa 3,5 hiljada firmi, koje ne rade zbog “više sile”.
“Kako oni da izmire zarade ne malom broju zaposlenih, dažbine prema državi i lokalnim samoupravama. U ovim okolnostima teško bez pomoći države dok epidemija traje. Posebna priča je turistička djelatnost koja će najviše biti pogođena, a daje nam četvrtinu bruto društvenog proizvoda. Ili uzmite recimo male preduzetnike, taksiste kako oni da izmiruju obaveze kada ne mogu da rade, a to su najčešće ključni izvori prihoda za njihove porodice. Zato je pomoć države nužna, a neke obaveze prema državi koje se sada odlože treba da se vrate u nekom narednom, primjerenom periodu kada ekonomija bude profunkcionisala. Naravno, treba naći mjeru, biti otvoren u mogućnostima i doći do dogovora koji bi značio da najveći teret podnese država, ali i velikim dijelom poslodavci kojima će država pomoći. Tu mora biti fer odnos. Ako toga ne bude, posljedice će biti ogromne”, istakao je Konjević.
On navodi da će paket direktnih i indirektnih mjera državu sigurno koštati mnogo, ali da druge opcije nema.
Dio kroz uštede u kasi
Dio se, kako kaže, može obezbijediti uštedama u budžetu, a ostatak se mora nabaviti kroz zaduženje države.
“Za ovu krizu niko se nije mogao spremiti niti prilagoditi svoju poslovnu politiku. Zato su nova zaduženja za svrhu pomoći privredi opravdana jer će značiti očuvanje ključnih ekonomskih sektora. Ovo je ‘viša sila’ i zato sada treba da važe nova pravila gdje država mora da snažno podrži privredu i pomogne joj da sačuvamo dostignuti nivo koji je skroman, ali bez toga posljedice će biti razorne. Uzalud nam sada priča o svim greškama i strukturi naše ekonomije, visini duga. To nam neće pomoći. Moramo je očuvati na ovom nivo gdje je sada sa svim anomalijama, a iz krize naučiti pa u narednom periodu stvari neminovno mijenjati”, ukazao je on.
Nema banaka bez privrede i građana. Biće prilike za profite, 2020. mora biti godina solidarnosti, ističe Konjević
Konjević smatra da u rješavanju krize posebnu ulogu treba da ima bankarski sektor, a država da razmisli o formiranju neke vrste garantnog fonda za najugroženije privrednike.
“Nema banaka bez privrede i građana. Biće prilike za profite u narednim godinama, 2020. mora biti godina solidarnosti da očuvamo ekonomsku supstancu”, poručio je Konjević.
Ne treba smanjivati plate u javnom sektoru, to bi povuklo i pad u privatnom sektoru
Konjević ne preporučuje da jedna od mjera bude smanjenje zarada u javnom sektoru jer bi se time dodatno smanjila potrošnja, a time i prihodi privatnog sektora. On navodi da dvije trećine javnog sektora čine zdravstvo, prosvjeta, vojska, policija..., koji se i bore sa epidemijom.
“Država, u ovom trenutku, ne treba da uđe u smanjenje zarada u javnom sektoru, jer bi to povuklo smanjenje zarada u privatnom sektoru i sigurno, u ovom trenutku, pokazalo slabost države. Treba izdržati dva-tri mjeseca vidjeti kako će stvari da se odvijaju i paralelno spremati novi paket mjera za period nakon završetka epidemije”, kazao je Konjević.
Bonus video:
