Centralna banka (CBCG) saopštila je da Crna Gora spada u grupu zemalja koja neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize, što pokazuju domaće i međunarodne analize. To iz razloga što procjene ukazuju da direktnog efekta gotovo da neće ni biti, jer crnogorski bankarski sistem nije povezan sa grčkim, dok je izvoz Crne Gore u Grčku zanemarljiv (prošle godine je iznosio svega 295.000 eura, što je manje od jednog promila ukupnog izvoza). Uz to, grčke strane direktne investicije (SDI) u Crnu Goru prošle godine su iznosile 234 hiljade eura, što je manje od jednog promila neto priliva (SDI).
CBCG je navela da Crna Gora može osjetiti indirektne efekte krize, negativne i pozitivne. Negativni se mogu manifestovati kroz negativan uticaj grčke krize na neke od naših partnera (zemlje EU i regiona) koji su u većoj mjeri povezani sa Grčkom, odnosno njihovo prelivanje kroz eksterne odnose sa ovim zemljama. Pozitivni su mogući, jer će vjerovatno jedan broj turista zbog nestabilnosti odustati od putovanja u Grčku čime se otvara mogućnost za privlačenje više turista u Crnu Goru.
“Kada su u pitanju procjene uticaja Grčke krize na EU, većina prognoza ukazuje da neće biti većih dugoročnih negativnih posljedica po EU kao cijelinu, već se više očekuju kratkoročne negativne posljedice po EU. Moguće je i određeno slabljenje eura zbog neizvjesnosti oko statusa Grčke u eurozoni”, navode iz CBCG.
Kako se dodaje, slabljenje eura ne mora biti negativno po članice EU zato što povećava konkurentnost izvoznika, a pojedine zemlje koje su izloženije prema Grčkoj (one u kojima su filijale grčkih banaka važan dio njihovih finansijskih sistema i tržišta) mogu se suočiti i sa većim negativnim uticajem. IZ CBCG objašnjavaju da treba očekivati nestabilnosti i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodu i smanjen interes stranih investitora za kupovinu evropskih hartija od vrijednosti.
CBCG objašnjava da će posljedice grčkog referenduma - da li će prihvatiti zahtjev kreditora za dodatnom štednjom, smanjenjem penzija i povećanjem poreza - biti velike bez obzira na njegov ishod. Posljedice su produbljavanje recesije i fiskalne nestabilnosti, pada nivoa životnog standarda, bjekstva investitora i kapitala,...
“Naročito su ugrožene banke koje zbog masovnog odliva depozita nijesu ni otvorene u ponedjeljak 29. juna, nakon odluke Evropske centralne banke (ECB) da do daljeg zamrzne progam pomoći grčkim bankama koje su veliki odliv depozita iz prethodnog perioda pokrivale kreditima ECB”, kazali su u CBCG.
Kriza bez uticaja na Univerzal Capital banku i Jugopetrol
Sadašnja ekonomska kriza u Grčkoj ne tiče se niti može uticati na poslovanje Universal Capital Bank AD Podgorica”, kazala je “Vijestima” u ime banke fukovodilac službe pravnih, kadrovskih i administrativnih poslova Jelena Vukićević.
Većinski vlasnik ove banke je grčki biznismen Petros Statis, i ona nema direktnu vezu sa grčkim bankama.
Iz Jugopetrola, čiji je većinski vlasnik grčki Helenik petroleum nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” o mogućem uticaju grčke krize na njihovo poslovanje. Neznanično je saopšteno da tog uticaja ne može biti jer prihod ostvaruju u Crnoj Gori. Jedino je moguće da grčka država proda udio u Heleniku.
CBCG predlaže Grčkoj da prihvati ponudu kreditora
Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da izlazak Grčke iz eurozone nije jednostavan jer jednostrani izlazak iz unije stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke i da je malo vjerovatno da bi Grčka dobrovoljno napustila eurozonu jer bi to još više produbilo njenu krizu.
“Evenutalno uvođenje drahme bi vodilo njenoj značajnoj devalvaciji u odnosu na euro što bi dodatno smanjilo realne plate i penzije. Uz to, spoljni dugovi Grčke bi ostali u eurima, a prihodi bi bili u drahmama što bi još više otežalo svaku buduću otplatu dugova. Ako na referendumu ne bude prihvaćen predlog međunarodnih kreditora ne treba isključiti scenario masovnog odliva depozita iz banaka i bjekstva kapitala iz zemlje i da Grčka zbog nedovoljne količine novca u opticaju bude prinuđena da se sama obrati zemljama članicama eurozone za izlazak iz krize”, rekli su u CBCG koja smatra da je za Grčku i ostale zemlje manja šteta ako prihvate predlog međunarodnih kreditora.
Bonus video:
