Bivši potpredsjednik Vlade Milorad Vujović, posljednjeg dana rada u izvršnoj vlasti 28. novembra, podnio je glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću zahtjev za pokretanje istrage u cilju utvrđivanja krivične odgovornosti osoba odgovornih za nestanak arhivskog materijala u Upravi za nekretnine - Područna jedinica Budva.
Nestala dokumentacija se, slučajno ili ne, odnosi na tri lokacije koje su u bliskoj prošlosti bile predmet brojnih istraga i sporova - Zavalu, Košljun i Jadranski sajam.
“Mišljenja sam da je navedena dokumentacija nestala u periodu između 2000. i 2007. godine, kada su vršena raspolaganja sa imovinom na koju se odnosila i da je to bio obrazac organizovanog postupanja NN lica u Područnoj jedinici u Budvi i privatnih lica koja su prometovala ovu imovinu”, ističe se u prijavi Vujovića.
Prisvajanje, prikrivanje ili uništavanje ove dokumentacije je krivično djelom za koje je zaprijećena kazna do 10 godina zatvora.
Zemljište na Zavali je kupila firma Moninvest od vlasnika za koje, kako stvari u ovom trenutku stoje, ne postoje dokazi kada su i po kom osnovu upisali vlasništvo na imovini koja je nacionalizovana 1959. i postala državna svojina.
Suvlasnik firme Moninvest bio je i Svetozar Marović, koji je sa tužilaštvom potpisao priznanje da je šef organizovane kriminalne grupe koja je u više poslova sa nekretninama pribavila višemilionsku korist.
Zbog učešća u manipulacijama na istoj lokaciji, te višemilionske preprodaje u kojoj je jedan od aktera bio i osnovni državni tužilac iz Kotora Žarko Pajković, Vujović je prije par sedmica Specijalnom državnom tužilaštvu podnio posebnu prijavu sa dokazima.
Nju je proslijedio i novoj vlasti u Budvi, tražeći, s obzirom da se radi o državnoj imovini kojom je upravljala Opština, da se priključe ovoj prijavi i aktivno učestvuju u istrazi.
Nestala su dokumenta i za dio lokacije Košljun. Zbog namještanja prodaje i preprodaje zemljišta na Košljunu pravosnažno je osuđen bivši gradonačelnik Lazar Rađenović i nekoliko saradnika.
Sada nema dijela dokumentacije i za lokaciju Jadranskog sajma u Budvi. Oko ovog vrijednog zemljišta u toku je više od deceniju dug spor Jadranskog sajma, Duška Kneževića, koji tvrdi da je ovu imovinu kupio dva puta, 1976. i 1998. i ranijih vlasnika kojima je ovo zemljište silom oduzeto 1947. bez ikakve naknade.
Redakcija “Vijesti” je istraživanjem utvrdila da za lokaciju Jadranskog sajma nije nestala samo dokumentacija u posjedu katastra, nego i ona koja se nalazila u arhivu Opštine Budva.
Kako se navodi, u izvještaju vanredne inspekcije Ministarstva pravde u Budvi, 12. 12. 2003. utvrđeno je da nedostaje sedam kutija arhivskog materijala, a da su predstavnici Jadranskog sajma iznosili ovaj materijal iz zgrade Opštine i odnijeli ga u prostorije Jadranskog sajma.
Arhivu hitno digitalizovati
"Smatram da se kompletna arhivska građa pod hitno mora digitalizovati skeniranjem, jer se samo elektronskim arhiviranjem mogu zaustaviti posljedice nestanka, namjernog uništavanja ili prirodnog propadanja arhiviranih dokumenata. U situaciji kada su skeneri za ovu svrhu pojeftinili na par hiljada eura po uređaju, teško je razumjeti zbog čega se digitalizacija arhivskog materijala odvija ovako sporo, osim ako nečija namjera nije da se on izloži uništenju”, izjavio je "Vijestima" Vujović.
Bonus video:
