Opozicija smatra da će Skupština biti izuzeta iz kontrole vrijednih ugovora nakon stupanja na snagu zakona o privatno-javnom partnerstvu, kojim treba da se uvede red u sprovođenju investiciono-razvojnih projekata, dodjeli koncesija za eksploataciju državnih resursa i drugih projekata od javnog interesa.
Te sumnje su iznijeli danas tokom rasprave o predlogu zakona, dok izvršna vlast tvrdi da će svi postupci biti transparentni i da nije bio cilj Vlade da ovim predlogom zakona zaobiđe ulogu Skupštine.
Oblasti od javnog interesa su davanje koncesija za eksploataciju rudnog bogatstva, šuma, korišćenje vodotoka i voda, izgradnju i rekonstrukciju vodnih objekata, korišćenje radio-frekvencija, telekomunikacionih objekata, luka, javnih puteva, željezničke infrastrukture, aerodroma i vazdušnog saobraćaja.
Tim predlogom zakonom obuhvaćeni su gasovodi i naftovodi, skladišta i distributivne mreže, obrazovne i komunalne usluge, objekti za liječenje, proizvodnja energije, upotreba rijeka i jezera, igre na sreću, kuturni, sportski i rekreativni objekti, socijalno stanovanje, turizam i ugostiteljstvo, javno osvjetljenje i slobodne ekonomske zone.
Pomoćnik ministra finansija za javne nabavke, Jelena Jovetić, je objasnila da predlog zakona donosi novi model ugovora o investicijama i da će od samog početka biti uključeno Ministarstvo finasija u njihovu realizaciju.
"I nije samo riječ o investicionim ulaganjima, već i o pružanju usluga za građane. Po prvi put se uvodi sistem nadzora ugovora o javno-privatnom partnerstvu i formira se Agencija za inversticije, kao centralno tijelo za investicionu politiku koje će objediti više državnih organa. Od samog početka za važne projekte biće uključen i Zaštitnih imovinsko-pravnih interesa", kazala je Jovetić.
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) ocijenila je da je predlog zakona suprotan Zakonu o državnoj imovini kojim je definisano da se Skupština pita za projekte čija vrijednost prelazi 150 miliona eura.
"Ovim i novim zakonom o koncesijama se na mala vrata stavlja sa strane odluke Skupštine da se pita o najvažnijim resursima države, poput luka, aerodroma, željeznice... Uloga Skupštine je derogirana", kazala je Vuksanović Stanković.
Samostalni poslanik Aleksandar Damjanović rekao je da i ono malo nadležnosti što je imao parlament sada ide u ruke Agencije za investicije koja treba da se formira.
"Bilo je potrebno da se na sveobuhvatan način definiše oblast javno-privatnog partnerstva i koncesija", ocijenio je Damjanović.
On je dodao da je zakazala i kontrolna uloga Skupštine u realizaciji važnih ugovora poput Luštice Bay, Porto Novi, Porto Montengro, Kraljičine plaže...
U DF-u su tražili da se povuče predlog zakona i da svi na njemu rade zajednički, da se ne bi desilo da javno pređe u privatne džepove.
"Ovo je završna faza pljačke Crne Gore. Aerodromi, pruge, luke, hoteli i sve što nije privatizovano sad će se privatizovati bez pitanja Skupštine", kazala je Marina Jočić (DF)
Jovetić je kazala da se u parlamentu govori političkom retorikom za jedna važan predlog zakona.
"Ono što se nalazi u vlasništvu države njeno i ostaje, a dijeli se odgovornosti u upravljanju sa partnerom. Nema nikakve tajnosti, jer se uključuje i Zakon o javnim nabavkama,odnosno, prolaze se transparentne procedure koje su tim zakonom predviđene. Ni u kom smislu nije bila intencija Vlade da zaobiđe ulogu Skupštine. Uporedna praksa zemalja članica EU i regiona je da ovakve ugovore zaključuje Vlada.Tako je regulisan u Srbiji i Hrvatskoj", kazala je Jovetić.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić je rekao da predlog zakona na dobar način rješava pitanje privatno-javnog partnerstva, te da se njime ništa ne prodaje i da je ovo dobar način da se angažuje privatni kapital da pomogne građanima da imaju bolje usluge i infrastrukturu.
Poslanici su završili raspravu o predlogu zakona o javnim nabavkama. Iz opozicionih redova ponovljene su kritike iz ranijih godina da je ta oblast netransparentna i da se poslovi daju unaprijed poznatim pojedincima, te da je to žarište korupcije, dok iz vlasti tvrde da nema mjesta ocjenama koje iznosi opozicija.
Jovetić je kazala da su u predlog zakona morali da unesu četiri direktive EU, da će doprinijeti transparentnosti i povećanju fiskalne discipline.
"Stvara se osnova za elektronski sistem javnih nabavki i potpunu elektronsku komunikaciju između ponuđača i naručioca" objasnila je Jovetić.
Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović je istakao da izvršna vlast stalno priča o transapretnost i unapređenju te blasti, ali da se to u praksi malo vidi.
"Da li se ovim predlogom eliminiše to što se tehničke specifikacije crtaju za tačno definisane ponuđače" pitao je Rudović.
Damjanović je rekao da postoje ozbiljni problemi u primjeni važećeg zakona koji od 2011. godine ne funkcioniše i da je bilo dovoljno vremena da se uvede red u taj sistem.
"EK je zabrinuta zbog ukidanja Uuprave za javne nabavke.Više nemamo dostupne podatke u izvještaju ko su deset najvećih ponuđača, ko nije dostavio izvještaje, nema analize između planiranog i izvršenog.." rekao je Damjanović.
Sekulić je rekao da se mogućnost za koruptivne radnje ovim predlogom svodi na minimum.
Bonus video:
