Opštinske takse prevelike, a često i besmislene - Vijesti.me
ANALIZA PARAFISKALITETA UPCG

Opštinske takse prevelike, a često i besmislene

Ima taksi i naknada koje se plaćaju, a za koje se ne dobija nikakva usluga. Naknadu za prilaz putu plaća vlasnik, ali i zakupac istog prostora

Donosioci odluka moraju biti svjesni posljedica: Svetlana Vuksanović
Donosioci odluka moraju biti svjesni posljedica: Svetlana Vuksanović (Foto: Zoran Đurić)

Iznosi opštinskih taksi i naknada su visoki i nisu u saglasnosti sa vrijednošću usluge koja se za njih dobija. To je izuzetno destimulativno i znatno utiče na nivo kvaliteta poslovne klime na lokalnom nivou. Treba preispitati cjelokupnu politiku naknada kao ključnog elementa valjanog upravljanja procesom regulacija, navedeno je u analizi parafiskaliteta na lokalnom novou koje je juče predstavila Unija poslodavaca.

Analiza se odnosi na tri izabrane opštine Danilovgrad, Bijelo Polje i Budvu, koje su bile primjer za sve ostale, a urađena je u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (MOR).

Preporučeno je da se smanje iznosi naknada i taksi, kao i da se ukinu one za koje se ne dobija nikakva usluga. Traže i da se elminiše višestruka plaćanje istih nameta, kao i da se izmjeni metodologija obračuna članskog doprinosa za privredu jer ima snagu poreza.

Preporučuju da se uvođenje taksi i naknada definiše samo zakonom a ne i podzakonskim aktima, kao i da svaka opština uradi popis ovih parafiskalnih nameta što bi bio uvod za pravljenje popisa na državnom novou. Predlažu i da se kod donošenja ovakvih odluka prvo razmisli o malom biznisu i njegovim mogućnostima, kao i da se prije usvajanja ovakvih odluka procijeni njihov uticaj i u analizu uključe predstavnici poslovne zajednice.

Kao primjer naknade za koju se ne dobija nikakva usluga navode taksu za držanje gatera i cirkulara ili za postavljanje reklama na svojim poslovnim objektima. Za višestruka plaćanja istih nameta primjer je naknada za prilaz putu koja se naplaćuje za svaki pojedinačni objekat istog preduzeća (poslovnu zgradu, skladište, prodavnicu) iako imaju pristup na isti opštinski put. Sličan primjer je da taksu za prilaz putu plaća vlasnik poslovnog prostora, a zatim za isti poslovni prostor i isti prilaz putu i ona koja zakupi taj prostor.

Smatraju da je potrebno uvesti zajedničke datume početka primjene svih novih propisa i drugih akata koji se odnose na preduzeća, kao i da se u opštinama obezbijedi jedna lokacija na kojoj se mogu obaviti sve administrativne obaveze.

Predsjednica UPCG, Svetlana Vuksanović, istakla je da ovaj dokument pruža podršku Vladi, nadležnim institucijama i donosiocima odluka u daljim procesima kreiranja mjera i politika koje će biti u službi izgradnje stabilnog, predvidivog i podsticajnog biznis ambijenta.

„Vjerujemo da upravo udruženim snagama i partnerskim pristupom možemo pomoći da se evidentan potencijal crnogorskih privrednika konačno pretvori u njihove konkretne prilike i šanse“, kazala je Vuksanovićeva.

Ona je istakla da će u zavisnosti od toga kakav izbor napravi, Crna Gora uspjeti ili propustiti priliku da svoje ekonomske i socijalne prilike unaprijedi, a zatim i dostigne očekivani nivo razvijenosti.

„Jedan od najvažnijih preduslova na tom putu je postojanje uspješnih preduzeća, onih koja su već na tržištu i onih koja će vremenom takva postati“, kazala je Vuksanovićeva.

Ona je ukazala da su preduzeća generator ekonomskog rasta, povećanja zaposlenosti, unapređenja životnog standarda i ukupnog napretka zemlje.

„Ako to znamo, jasno je da Vlada, resorna ministarstva, institucije, lokalne samouprave i svi ostali donosioci odluka moraju biti svjesni svoje uloge i stepena svoje odgovornosti u tim procesima. Bez dobrih uslova za biznis i bez zadovoljnih radnika nema ni uspješnog poslovanja i zbog toga je potrebno da se poslodavcima dozvoli da stvaraju, razvijaju i zapošljavaju”, kazala je Vuksanovićeva, navodeći da se, tek, onda može računati na promjene i rast standarda.

Nacionalna koordinatorka MOR-a Nina Krgović, istakla je da je veoma važno da Vlada razumije važnost povoljnog poslovnog okruženja, da konsultuje udruženja privrednika kada namjerava da donosi odluke koje se tiču njih.

„Uključenost socijalnih partnera u teme koje se njih direktno tiču je neophodna. Takođe, stvarna potreba i složenost svake dažbine treba se posebno razmotriti. Sa strane poslodavca, treba kontinuirano pratiti donošenje raznih propisa kojima se uvode nove ili povećavaju postojeće takse i naknade, što je često jedan od izazova u poslovanju“, smatra Krgović.

Ona je ukazala da brojni i visoki nameti pogoduju širenju sive ekonomije, u kojoj je dostojanstven rad nemoguć.

Ekspert angažovan na pripremi Izvještaja UPCG, Vasilije Kostić, pojasnio je da konkurentnost jedne privrede počiva na konkurentnosti njenih preduzeća.

„Ukoliko preduzećima stvarate povoljne uslove za poslovanje, ta preduzeća imaju veći stepen konkurentnosti. A ukoliko su preduzeća konkurentnija, onda je i ukupan privredni i ekonomski sistem u napredovanju“, objasnio je Kostić.

Priznanje i za “Dnevnicu”

Kompanija Telenor dobitnik je glavne nagrade Unije poslodavaca u ovoj godini, za najdosljedniju primjenu politika društveno odgovornog poslovanja (DOP). Direktorka ljudskih resursa u kompaniji Telenor, Biljana Radusinović, kazala je da je glavna nagrada vjetar u leđa kompaniji da se i dalje trudi da ispuni očekivanja zajednice.

U oblasti “Briga za zajednicu” za 2018. godinu, ravnopravni dobitnici nagrada u kategoriji malo preduzeće su kompanije Domen, ZZI i Fabrika ideja. Izvršni direktor, autor i producent emisije „Dnevnica“, Vladan Otašević, rekao je da je princip poslovanja Fabrike ideja drugačiji nego ostalih članova UPCG, jer “više dajemo onima sa kojima sarađujemo, nego što možemo da zaradimo, ali srećni smo zbog toga”.

“Nismo u mogućnosti da pomognemo dugoročno i da učinimo nešto što bi trebalo da urade institucije države. Ali i ova naša kratka pomoć, koja može trajati nekoliko mjeseci ili godina, je i te kako značajna. Za tri godine smo uspjeli da prikupimo pomoć u iznosu od pola miliona eura”, rekao je Otašević.

Dobitnici godišnjih nagrada UPCG sa članovima žirija(Foto: Zoran Đurić)

U oblasti “Briga za zaposlene” za 2018. godinu, nagradu u kategoriji malo preduzeće dobio je Bild studio, dok je u kategoriji veliko preduzeće, nagrada pripala kompaniji Crnogorski elektrodistributivni sistem, a za srednja preduzeća nagrada nije dodijeljena.

U oblasti “Briga za zajednicu” u kategoriji srednje preduzeće nagrada je dodijeljena Sava osiguranju, a u kategoriji veliko preduzeće kompaniji Crnogorski elekroprenosni sistem.

U oblasti “Briga za životnu sredinu” za 2018. godinu, u kategoriji malo preduzeće, nagrađena je kompanija Amplitudo, a u kategoriji srednje preduzeće priznanje ravnopravno dijele Coca-Cola i Montenomaks C&L.

Rudnik uglja dobio je priznanje za društvenu odgovornost u poslovanju.


Vidi sve komentare