Previše hitnih i skraćenih nabavki milionske vrijednosti - Vijesti.me
ANALIZA INSTITUTA ALTERNATIVA

Previše hitnih i skraćenih nabavki milionske vrijednosti

Institut alternativa analizirao realizaciju objedinjenih javnih nabavki koje sprovodi Uprava za imovinu, navodeći da su mnoge suprotne zakonu

Godišnji plan nabavki za 2018. mijenjali 17 puta: Uprava za imovinu
Godišnji plan nabavki za 2018. mijenjali 17 puta: Uprava za imovinu (Foto: Vijesti)

Uprava za imovinu iako je zadužena za sprovođenje objedinjenih nabavki u Crnoj Gori, kašnjenja nadoknađuje raspisivanjem hitnih nabavki i skraćivanjem rokova za dostavljanje ponuda, suprotno zakonu. Centralizovane nabavke se ne planiraju dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.

To se tvrdi u analizi Instituta alternativa (IA), koji je pratio realizaciju objedinjenih javnih nabavki u Crnoj Gori tokom 18 mjeseci, i to u periodu od 1. januara 2018. (kada je stupila Vladina Uredba o objedinjenim nabavkama roba i usluga) do jula 2019.
“Uprava za imovinu kroz objedinjene nabavke često nabavlja samo jedno vozilo, suprotno jednom od ključnih načela i razloga za objedinjavanje nabavki - veća količina „obara” cijenu. Od 1. januara 2018. do 30. juna 2019. Uprava za imovinu sprovela je 10 pojedinačnih postupaka nabavke vozila za različite naručioce, za nabavku ukupno 40 vozila, od čega je kroz čak šest postupaka nabavljeno samo jedno ili dva vozila”, ističe se u analizi IA.

Upravom za imovinu, čiji je direktor Blažo Šaranović, od ukupnog broja javnih nabavku u 2018. godini 46 odsto sprovedeno je po skraćenoj proceduri.

“Naročito su problematične one nabavke za kojima postoji konstantna potreba, a koje kasne zbog neblagovremenog raspisivanja od strane Uprave za imovinu i neažurnosti institucija zaduženih za zaštitu prava ponuđača. Takav je primjer i nabavka kancelarijskog materijala, koju je Državna komisija poništila i 2018. i 2019. godine. Ovaj slučaj pokazao je kako duge procedure za zaštitu prava mogu Upravu „gurnuti u sivu zonu” Zakona o javnim nabavkama, a objedinjavanje nabavki zamijenjeno manje transparentnim procedurama koje narušavaju osnovna načela javnih nabavki”, ističe se u analizi IA.

Za ovu nabavku prvobitno je raspisan postupak javne nabavke kancelarijskog materijala, po partijama, uz primjenu okvirnog sporazuma na period od dvije godine, ukupne vrijednosti 723 737,33 eura. Državna komisija je poništila tu nabavku, ali i Upravni sud to njeno rješenje.

“Uzevši kao obrazloženje ovu institucionalno-pravnu vrtešku, kao i činjenicu da do februara 2019. Državna komisija nije postupila po presudi Upravnog suda, Uprava za imovinu pokrenula je 12. februara 2019. postupak hitne nabavke procijenjene vrijednosti 110 218,33 eura koju će sprovesti u roku od pet dana. Uprava je zaključila ugovor sa firmom „Kastex”, suprotno Zakonu o javnim nabavkama koji kaže da se ugovor o javnoj nabavci ne može zaključiti prije donošenja odluke po izjavljenoj žalbi, te da je ugovor zaključen suprotno tome ništav”, napominje se u analizi IA.

Hitne nabavke su Zakonom o javnim nabavkama, kako napominju, “izuzete od obaveze sprovođenja transparentnih postupaka nabavke, ali ne i od opštih pravila i načela javnih nabavki, poput onih koja se odnose na zaključenje ugovora i pravo ponuđača na pravnu zaštitu”.

Iz Uprave za imovinu tvrde da je Inspekcija za javne nabavke vršila nadzor konkretno za nabavku kancelarijskog materijala 10. aprila 2019. godine i „utvrdila da nije bilo nepravilnosti u sprovođenju predmetnog postupka”.

“Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru nije javno dostupan na internet stranici Uprave za inspekcijske poslove”, dodaje se u analizi IA.

Tokom 2018, Uprava za imovinu mijenjala je plan javnih nabavki čak 17 puta. Iz IA napominju da se prva objedinjena nabavka pojavljuje tek u drugom amandmanu na plan, od 16. marta, i to samo jedna nabavka goriva za potrebe državnih organa procijenjene vrijednosti 4.240.403,74 eura”.

“U posljednjem amandmanu od decembra 2018. nalazi se devet postupaka nabavki ukupne vrijednosti 11.228 472,97 eura”, navodi se u analizi.

Uprava za imovinu tokom 2019. planirala je da sprovede 10 objedinjenih nabavki ukupne procijenjene vrijednosti 12.360.160,99 eura, od čega devet otvorenih postupaka i jednu nabavku male vrijednosti.

“Iako je Uprava za imovinu plan nabavki do 1. jula 2019. mijenjala šest puta, to se nije u velikoj mjeri odrazilo na planirane objedinjene nabavke. U odnosu na originalni plan, razlikuje se procijenjena vrijednost ovih nabavki koja je umanjena za 95.000 eura. Do 1. jula 2019. zaključeno je osam ugovora za objedinjene nabavke ukupne vrijednosti 6.744.393,53 eura”, navodi se u analizi.

Dali preporuke kako se sve može bolje organizovati

Iz IA su, kako napominje Ana Đurnić, na kraju ove analize dali preporuke za poboljšanje transparentnosti objedinjenih nabavki, za nadzor Inspekcija za javne nabavke, kao i za poboljšanje efikasnosti Uprave za imovinu u ovim postupcima.

“Uprava za imovinu treba da priprema i objavljuje poseban i detaljan godišnji plan objedinjenih javnih nabavki, sa podacima o tome za potrebe kog državnog organa će sprovesti nabavku (umjesto zbirno prema predmetu nabavke, kao što je sada slučaj). Inspekcija za javne nabavke na svojoj internet stranici treba da objavi zapisnik o izvršenom nadzoru zaključenja ugovora za hitnu nabavku kancelarijskog materijala koji je Uprava za imovinu zaključila sa firmom ‘Kastex’ DOO Podgorica 18. februara 2019. Uprava za inspekcijske poslove - Inspekcija za javne nabavke proaktivno treba da objavljuje na svojoj internet stranici zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru”, navela je Đurnić.

Ana Đurnić
Potreban detaljan godišnji plan objedinjenih javnih nabavki: Đurnić(Foto: Institut Alternativa)

Za efikasnost, Uprava za imovinu treba “da srodne robe i usluge za potrebe više organa državne uprave, poput nabavke službenih vozila, goriva i slično, nabavlja centralizovano, kroz manji broj postupaka”.

“Uprava za imovinu treba da zaključuje okvirne sporazume za nabavke za kojima postoji konstantna potreba državnih organa, poput kancelarijskog materijala. Na polovini trajanja takvih okvirnih sporazuma, Uprava treba da pokrene novi postupak i time blagovremeno obezbijedi robe i usluge za državnu upravu u narednom periodu”, poručili su iz IA.


Vidi sve komentare