Privredne komore CG i BiH: Završite put Plužine - Foča - Vijesti.me
Bolje saobraćajne veze treba da poboljšaju ekonomsku saradnju

Privredne komore CG i BiH: Završite put Plužine - Foča

Predstavnici drvne industrije BiH i Crne Gore planiraju zajedničko učešće u projektima opremanja hotela u Crnoj Gori

Sa sastanka u PKCG
Sa sastanka u PKCG

Privredne komore Crne Gore i Bosne i Hercegovine danas su sa poslovnog foruma poručile svojim vladama da je potrebno što prije završiti put Plužine - Foča, kao najbliže drumske veze između Podgorice i Sarajeva, čime bi se značajno podstakla privredna saradnja.

"Saobraćajna infrastruktura u velikoj mjeri utiče na rast ekonomskih aktivnosti. S tim u vezi, koristim priliku da pozovem vlade naših država da što prije donesu odluku o izgradnji puta Foča - Plužine, sa graničnim prelazom", kazao je predsjednik PKCG Vlastimir Golubović.

Poslovni forum crnogorskih i bosanskohercegovačkih privrednika iz
sektora drvoprerade i opremanja objekata održan je danas u Podgorici, u organizaciji dvije komore i uz podršku Evropske
mreže preduzetništva.

Cilj susreta je bio unapređenje i razvoj privredne saradnje dvije
zemlje, uz prezentacije ponude proizvoda i usluga kompanija iz BiH za potrebe opremanja hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta na crnogorskom tržištu.

Golubović je saopštio podatak da je od 2006. godine iz BiH u Crnu Goru investirano 125,7 miliona eura, od čega je četvrtina ili
33,3 miliona eura za devet mjeseci prethodne godine. BiH je na 19 mjestu po obimu investicija u Crnu Goru.

U periodu januar-novembar 2019. robna razmjena između dvije zemlje iznosila je 177,8 milona eura, što je 4,7% više u odnosu na isti  period prethodne. Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo 200.000 turista iz BiH, koji su ostvarili 1,16 miliona noćenja, pet odsto više nego u 2018. 

Golubović je naveo da je drvna industrija Crne Gore, jedna od
najstarijih industrijskih grana sa tradicijom dužom od 130 godina, i da sada nije adekvatno razvijena. 

"Aktivno je oko 150 preduzeća, koja zapošljavaju oko 2.000 radnika, a proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, prije svega rezana građa, imaju dominantno učešće u strukturi izvoza. To nije slučaj kada je riječ o uvozu, jer su u spoljnotrgovinskom bilansu izraženi negativni trendovi, kada je u pitanju trgovina namještajem. Vrijednost uvezenog namještaja u prva tri kvartala 2019. godine
iznosila je 69 miliona eura, a vrijednost izvezenog svega 800 hiljada
eura. U posmatranom periodu, iz BiH je uvezeno namještaja u vrijednosti od 4,5 miliona eura. Crna Gora u narednom periodu mora raditi na povećanju broja preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji. Vjerujem da znanja i iskustva bosanskih privrednika mogu značajno doprinijeti da ovaj veliki potencijal dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor", rekao je Golubović.

Naglasio je da preduzeća koja posluju u ovoj oblasti mogu ostvariti
posebne pogodnosti i olakšice ukoliko svoje poslovanje zasnuju u
crnogorskim biznis zonama.

Prostor za saradnju drvne industrije BiH i crnogorskog turizma je značajan jer su u posljednje tri godine otvorena 103 nova hotela u Crnoj Gori, dok je samo u 2019. otvoreno 49 sa preko 3.700 ležajeva, od kojih 85% kategorije četiri i pet zvjezdica. 

"Enterijeri hotela moraju zadovoljiti prohtjeve sve zahtjevnije
klijentele, kako sa aspekta funcionalnosti, tako i vizuelne
atraktivnosti. Uvjeren sam da veliko znanje i iskustvo u projektovanju, dizajniranju i opremanju turističkih objekata možete prenijeti na crnogorske privrednike, te u međusobnoj saradnji valorizovati kroz konkretne projekte", naveo je Golubović koji očekuje da će poslovno forum doprinijeti unapređenju
postojećih poslovnih aranžmana i otvaranju novih.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić kazao je da njihovo glavno tržište predstavlja Evropska unija, jer 72 odsto ukupnog izvoza plasiraju u ove zemlje.
"Sektori bosanskohercegovačke privrede su sve bolje pozicionirani na internacionalnom tržištu. Ozbiljan rast ostvaruje i drvoprerađivačka industrija koja je odavno prevazišla granice države i po kojoj smo prepoznati u regionu", rekao je Egrlić koji se nada da će uskoro biti riješen problem sa taksama koje je uvela Vlada Kosova. 

Sekretar Odbora udruženja šumarstva, drvoprerade, grafičke i
izdavačke djelatnosti PKCG Goran Popović  je kazao da se u crnogorskoj drvnoj industriji najviše preduzeća i preduzetnika bavi preradom drveta u pilanama te pogonima za proizvodnju uglavnom pločastog namještaja, a najveći dio investiranja u poslednjih nekoliko godina je u fabrike za proizvodnju peleta. 

"U strukturi ukupnog izvoza drveta dominantno je bilo učešće rezane građe. Najznačajnija tržišta su Kosovo, Srbija i Albanija na
koja se plasira više od polovine ukupnog izvoza. Crna Gora ima
pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa Kosovom, Albanijom i Italijom.
Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja
preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti. Saradnja sa BH kompanijama treba da se ostvari kroz zajedničko investiranje prije svega u finalnu preradu drveta", naveo je Popović.

Predstavnica Vanjskotrgovinske komore BiH Lejla Međedović kazala je da njihovi drvoprerađivači baštine tradiciju industrijske proizvodnje te da većinu njihove raznolike ponude čine različite vrste namještaja, koji je kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevima brojnih tržišta. Kroz ovu djelatnost posebno teže da afirmišu
bosanskohercegovački dizajn što im omogućava ulazak u nove cjenovne kategorije i high-end segment tržišta.

"Drvni sektor učestvuje sa 12 odsto u ukupnom izvozu BiH. Čini ga
1.300 kompanija koje zapošljavaju 30.000 radnika. Tokom prvih devet mjeseci 2019. drvni sektor imao izvoz vrijedan 628,2 miliona eura, od čega 41,9 odsto iznosi udio namještaja. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 315,3 odsto", kazala je Međedović.


Vidi sve komentare