Uprava carina i dalje ostaje pri svom tumačenju Carinskog zakona prema kojem će smatrati da su špediterske agencije sudužnici za carinski dug i da će ga ubuduće naplaćivati od njih ako ga ne plati njihov klijent.
To je juče na sjednici Komisije za borbu protiv sive ekonomije saopštio direktor Uprave carina Vladan Joković.
Špediteri sa kojima su “Vijesti” juče kontaktirale nijesu saglasni sa mišljenjem Jokovića i najavljuju da će koristiti pravna sredstva kako bi spriječili primjenu ove uredbe, tužbe u slučaju uzimanja novca sa računa kao i javnu kampanju.
Ovaj problem je prije dva dana aktuelizovao predsjednika Udruženja špeditera Crne Gore i izvršni direktor firme Montenomaks C&l Radovan Radulović na sjednici Američke privredne komore u Crnoj Gori kada je kazao da je to pogrešno tumačenje zakona i da će zbog toga bankrotirati svi špediteri jer carinski dug iznosi 37,5 miliona.
Ministar finansija Radoje Žugić je tada kazao da će o tome raspravljati na sjednici Komisije, ali je ovaj problem bio tek pod tačkom razno i Joković je samo ponovio svoj stav.
U jučerašnjem saopštenju Uprava carina navodi da će postupati u skladu sa Člana 201, stav 3 Carinskog zakona, za čije je donošenje i tumačenje nadležno Ministarstvo finansija.
“Nije tačna izjava Radovana Radulovića da je ukupan dug, u iznosu od 37,5 miliona eura, obezbijeđen bankarskim garancijama, koje nijesu aktivirane, niti je Uprava carina dostavljala spisak carinskih dužnika Udruženju špeditera. Naime, prema raspoloživim podacima Uprave carina, od ukupno evidentiranog carinskog duga prema ovoj Upravi, prispjeli dug koji je obezbijeđen bankarskim garancijama iznosi samo 295.445,23 eura i u koordinaciji sa Udruženjem banaka i poslovnim bankama ovaj dug se svakodnevno prati i mijenja”, naveo je Joković.
Radulović je dan ranije kazao da carinski dug prema zakonu mora biti pokriven bankarskim garancijama i da zbog toga nije smio da naraste na ovoliki iznos.
U spornom članu zakona piše: “Carinski dužnik je podnosilac deklaracije, a u slučaju indirektnog zastupanja carinski dužnik je i lice za čiji je račun carinska deklaracija podnijeta”.
Špediteri smatraju da je mišljenje Uprave carina pogrešno, kao i da zakon potiče iz 2008. i da ga do sada niko nije tako tumačio.
Gintašu greškom upisan dug
Firmi „Gintas-M Construction Contracting and trade“ je na spisku carinskih dužnika greškom upisan dug od 524 hiljade eura, saopšteno je juče “Vijestima” iz ove kompanije, ali i nezvanično iz Uprave carina.
Kako je juče utvrđeno, taj iznos odnosi se na uvoz meterijala za gradnju kraka regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje u Đurmanima kod Bara, ali je rješenjem Ministarstva finansija Vlada u februaru 2008. na sebe preuzela obavezu plaćanja carine, naknade za rad carinske službe i PDV-a za uvoz ove opreme.
“Želim da napomenem i da nakon završetka projekta u Baru nijesmo dobili nikakva obavještenja od nadležnih institucija vezano za carinski dug”, saopštili su juče iz “Gintas - M”.
Iz ove firme su naveli da nemaju dodirnih tačaka sa firmom “Gintasmont Investment Construction and Trade” koja je vlasnik objekta „Mall of Montenegro“ i koja je jedna od drugih firmi kćerki matične kompanije „Gintas Insaat Tahhut ve Ticaret” iz Turske.
Formiran tim da preispita propise za registar kase
Komisija za suzbijanje sive ekonomije juče je formirala poseban stručni tim koji će preispitati postojeće propise koji se odnose na rad i upotrebu fiskalnih kasa za PDV račune kako bi se njihova zloupotreba za poreske utaje eliminisala.
Saopšteno je da su članovi komisije evidentirali zloupotrebe u ovoj oblasti, u vidu postojanja dvojnih, “defiskalizovanih” kasa preko kojih se izbjegavaju evidentiranja prometa što dovodi do utaje PDV-a i smanjenja javnih prihoda.
“Zadatak tima biće i sagledavanje mogućnosti za efikasnije licenciranje i obezbjeđenje registracije i kontrole svih kasa u upotrebi, uz pooštrenu kaznenu politiku. Zaključeno je da je edukacija inspektora neophodan aspekt za efikasnije utvrđivanje zloupotreba registar kasa, te je dogovorena specijalizovana obuka inspektora u ovom segmentu”, navedeno je u saopštenju sa sjednice.
Dogovoreno je i formiranje tima koji treba da doprinese podizanju svijesti građana o potrebi aktivne borbe protiv sive ekonomije.
Bonus video:
