Stranci vlasnici 38 odsto bogatstva Crne Gore - Vijesti.me
U NACRTU PROGRAMA EKONOMSKIH REFORMI NAVEDENO:

Stranci vlasnici 38 odsto bogatstva Crne Gore

Analiza neto međunarodne investicione pozicije pokazuje da je ukupno bogatstvo Crne Gore oko 20,8 milijardi eura

U rukama stranaca nalaze se skoro dva, odnosno 1,86 neto nacionalnih dohodaka iz jedne godine
U rukama stranaca nalaze se skoro dva, odnosno 1,86 neto nacionalnih dohodaka iz jedne godine (Foto: Boris Pejović)

Analiza neto međunarodne investicione pozicije pokazuje da je ukupno bogatstvo Crne Gore oko 20,8 milijardi eura, od čega je u posjedu stranaca oko 38 odsto”, navedeno je u Nacrtu programu ekonomskih reformi (PER) za period 2020. do 2022. godine.

Kako je objašnjeno u dokumentu, ova kalkulacija i analiza urađena je u Ministarstvu finansija, na osnovu izvještaja “Credit suisse wealth report” i “Capital in the Twenty-First Century-Thomas Piketty”.

“Visok udio stranog vlasništva može da doprinese značajnom prenosu tehnologije i znanja, ali s druge strane može da bude izvor političke nestabilnosti”, upozorava Vlada samu sebe u nacrtu PER-a.

Vlada Crne Gore
“Stranci mogu donijeti znanje, ali i biti izvor političke nestabilnosti”: Sa sjednice Vlade(Foto: Vlada Crne Gore)


Kako je pojašnjeno, procijenjena vrijednost bogatstva Crne Gore od 20,8 milijardi eura, odnosno 4,9 neto nacionalnih dohodaka u 2018. godini, navodeći da se u rukama stranaca nalaze skoro dva, odnosno 1,86 neto nacionalnih dohodaka iz jedne godine. Ovo je prvi put da se u javnosti pojavljuje podatak o vrijednosti Crne Gore i procentu učešća stranaca u njemu.

Vrijednost od 20 milijardi visoka

Univerzitetski profesor i ekonomista dr Milenko Popović kaže da je riječ o važnom i hvale vrijednom nalazu koji može poslužiti za čitav niz novih uvida relevantnih za definisanje pozicije crnogorske ekonomije i za izbor adekvatne strategije budućeg razvoja.

Milenko Popović
Milenko Popović(Foto: Zoran Đurić)

“Procijenjena vrijednost bogatstva od oko 20 milijardi eura prilično je visoka za zemlju poput Crne Gore. To se vidi iz činjenice da je kapitalni kojeficijent tj odnos između procijenjene vrijednosti nacionalnog bogatstva i vrijednosti BDP na nivou od skoro 5, tačnije oko 4,9. Prvo zbog čega je ovo zanimljivo je činjenica da je ovako utvrđena vrijednost kod nas dvostruko veća od one koju imamo u još uvjek najrazvijenijoj ekonomiji sveta, tj u SAD gde taj kojeficijent iznosi oko 2,5. Drugim rečima, da bi stvorili 1 euro mi moramo uvijek imati na raspolaganju kapital u vrijednosti od 5 eura dok je u SAD za tako nešto dovoljno imati samo 2,5 eura. Ovo je nešto što je na prvi pogled, ali samo na prvi pogled, u suprotnosti sa ekonomskom logikom. Logično bi, naime, bilo da zemlje sa više kapitala proizvode i više dohotka”, naveo je Popović za “Vijesti”.

Ne oslanjati se samo na turizam

On kaže da je ovako izračunat kapitalni kojeficijent danas na skoro istom nivou kao što je bio u cijeloj drugoj polovini dvadesetog vijeka a “pogotovo u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog vijeka kada su završavani razni energetski, infrastrukturni i metaloprerađivački projekti koji su po svojoj prirodi kapitalno intenzivni”.

“Danas, i pored ‘uspješne’ devastacije metaloprerade i dalje imamo visok kapitalni kojeficijent ali ovoga puta zato što je i turizam, kao grana na koju se najviše oslanjamo, takođe jako kapitalno intenzivna. Mnoge će iznenaditi, ali je turizam po stepenu kapitalne intenzivnosti odmah nakon energetike (10 nasuprot 11 eura).
Ako uz to znamo da ova grana ne stvara dovoljno radnih mjesta, da ta radna mjesta nijesu kvalitetna ni u pogledu znanja koja zahtijevaju ni u pogledu ‘kvaliteta’ života koji nude, te da je ova djelatnost jako volatilna (nepredvidiva) onda je jasno zašto turizam ne bi smio biti glavna a pogotovo ne jedina strateška grana razvoja zemlje”, kazao je Popović.

Dolazilo mnogo loših investitora

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica navodi i da je u izvještaju MMF-a iz septembra ove godine pomenuta neto ino-pozicija crnogorske ekonomije, kao slika koju sa makro-pristupa prvo žele da znaju globalni investicioni analitičari.

Mila Kasalica
Mila Kasalica(Foto: Savo Prelević)

Ona navodi da je ova baza podataka još u početnim fazama postavljanja i da zahtijeva značajna unaprijeđenja, kao i da su uopšteni zaključci iz PER-a nevažni za odgovoran svakodnevni pristup ekonomskim temama.

“Još od vremena stihijski sprovedene privatizacije, kao zajednica i ekonomija, naučili smo da se naši ino-gosti, čim siđu na Golubovce, pretvaraju, ne u ozbiljne poslovne profile prenosa “know-howa“, već u najdosljednije sljedbenike naših lokalnih bahaćenja i osionstva iz kafanokratskih zakulisanosti i sličnih netransparentnih kuloara ‘moći’. Kako tada, tako i do dan danas, prenos tehnologije i znanja nije stigao niti stiže, u većini, sa stranim kapitalom i članovima uprava i menadžmenta, u Crnu Goru. To ostaje da bude zajednički, naših političara, ino-gostiju, kao i lokalne diplomatskem zajednice, najveći poraz otvorenosti naše ekonomije”, navela je Kasalica.

Ona ne vjeruje u stvarnu zabrinutost Vlade zbog visokog procenta stranog vlasništva i mogućih rizika.

“Zaključak oko ‘političke nestabilnosti’ bio bi uvjerljiv da svaki ekspoze naših premijera u ovom stoljeću nije sadržao nizove riječi, kojima su se naša ekonomija, resursi i zaposleni dobrovoljno podastirali bilo kakvoj ‘mudrosti’ koja stigne sa strane, dok se u praksi ekonomskog poslovanja ‘strateški investitor’ dokazivao kroz neekonomske povlastice, koje nisu važile za ukupnu privrednu strukturu, posebno mikro, mala i srednja preduzeća”, navela je Kasalica.

Dugovi prema inostranstvu 10,5 milijardi

U ukupno bogatstvo jedne zemlje računaju se finansijski instrumenti, nefinansijska imovina (nekretnine, zemlja i ostalo) i odnos ukupnog nacionalnog duga. Prema podacima iz ove analize Ministarstva finansija, finansijski istrumenti (akcije, učešća,...) čine 46 odsto procijenjene vrijednosti Crne Gore, dok 62 odsto čini nefinansijska imovina (nekretnine, oprema...). Odnos ukupnog duga u vrijednosti Crne Gore je negativan i iznosi minus osam odsto ukupne vrijednosti.

“U 2019. je Centralna banka Crne Gore (CBCG) prvi put počela da objavljuje neto međunarodnu investicionu poziciju (NMIP) Crne Gore, koja predstavlja razliku između strane finansijske aktive (potraživanja) i strane finansijske pasive (obaveza). Prema međunarodnoj investicionoj poziciji Crna Gora je neto dužnik, jer ima negativnu poziciju koja je prema preliminarnim podacima u 2018. iznosila minus 7,9 milijardi eura (rast od 8,4%) ili 169,4% BDP-a.

Na kraju 2018. ukupna potraživanja rezidenata prema inostranstvu iznosila su 2,6 milijardi eura, a obaveze su bile 10,5 milijardi eura”, navedeno je u Vladinom dokumentu.

U poređenju sa krajem 2017, negativna neto međunarodna investiciona pozicija na kraju 2018. godine povećana je za 609,9 miliona eura, a kako je navedeno to se u najvećoj mjeri desilo zbog rasta finansijskih obaveza (za 899,1 milion eura), koji je donekle ublažio istovremeni rast finansijske imovine (za 289,2 miliona eura).
“Preliminarni podaci pokazuju da je u odnosu na 2017. zabilježeno povećanje negativne neto pozicije po svim investicionim instrumentima, ali je najveća promjena zabilježena kod ostalih investicija gdje se neto pozicija (aktiva minus obaveze) povećala za 590,8 miliona eura (rast od 20,9%), u najvećoj mjeri zbog povećanja neto kreditnih obaveza (za 479,8 miliona eura). Rast na strani aktive tokom 2018. u najvećem dijelu generisan je rastom rezervi CBCG, i ostalih investicija, odnosno pozicije krediti. Analizirajući strukturu aktive po finansijskim instrumentima, gotovina i depoziti imaju dominantno učešće (40,4% ukupne aktive) i rezerve CBCG (39,8%)”, piše u analizi Ministarstva finansija zasnovanoj na podacima Centralne banke.

Struktura ukupnih finansijskih obaveza Crne Gore prema inostranstvu, kako je navedeno, pokazuje da je najveće učešće ostalih investicija 44,1% (4,7 milijardi eura) i stranih direktnih investicija 43,9% (4,6 milijardi eura) od čega se najviše odnosi na vlasnička ulaganja 60,9% (2,8 milijardi eura).

“Tokom 2018. ostvaren je značajan rast po osnovu ostalih investicija od 15,6% ili za 628,3 miliona eura. Uz godišnje povećanje od 537,7 miliona eura, dominiraju krediti kao najznačajniji finansijski instrument na strani obaveza sa 3,9 milijardi eura (udio od 36,8% u ukupnim obavezama), kao i gotovina i depoziti koji na kraju 2018. iznose 737 miliona eura (udio od 7%). Učešće obaveza po osnovu portfolio investicija iznosi 1,3 milijarde (udio od 11,9%), od čega najveći dio čine obaveze države po osnovu euroobveznica”, navedeno je u ovoj analizi Ministarstva finansija kojeg je usvojila Vlada.

„Globalizacija u selu Mrduša Donja“

Kada je reč o podatku da se 38 odsto procijenjenog bogatstva Crne Gore nalazi u rukama stranaca, Popović navodi da ovdje imamo nešto što bi mogli nazvati „globalizacija u selu Mrduša Donja“.

“Naime, ova mjera se prosto može razumjeti kao razlika između vrijednosti imovine na teritoriji Crne Gore koja je u vlasništvu stranih subjekata i vrijednosti imovine u inostranstvu koja je u vlasništvu domaćih subjekata. Kada se ovako utvrđena razlika stavi u odnos sa vrijednošću ukupnog bogatstva dobijamo pomenutih 38%. Elem, u zemlji u kojoj je neoliberalni koncept razvoja prihvaćen sa neviđenom posvećenošću i strašću ništa drugo niste ni mogli očekivati. Totalna liberalizacija tržišta kapitala (a i svega ostalog) nužno je vodila pretežnom oslanjanju na strane direktne investicije i ostale strane izvore investicija kao glavnu mašinu rasta. Sve to je za posljedicu imalo ovaj enorman rast udijela stranog vlasništva u bogatstvu Crne Gore”, naveo je Popović.

On kaže da se nikada nije na odgovarajući način napravila analiza troškova i koristi od takvog modela rasta.
“Drugim rečima, nikada se koristi od stranih investicija, izražene kroz sadašnju vrijednost uvećanog fonda plata i javnih prihoda države, nisu konfrontirale sa njihovim troškovima izraženim kroz sadašnju vrijednost tokova profita koje strani subjekti ostvaruju na teritoriji Crne Gore po osnovu korišćenja domaćih prirodnih resursa. Sada eto znamo da se nekih 38% prinosa od nacionalnog bogatstva odliva kao strani prihod. To je ono što nam BDP sakriva. Zato je ovaj nalaz vrlo važan. Ali i za čitav niz drugih uvida koje možemo pažljivom analizom steći polazeći od ovih mjerenja”, kazao je Popović.

Potrebna ozbiljnost javnih podataka za kvalitetne analize

Kasalica navodi da objašnjenje Ministarstva da je analiza urađena na osnovu izvještaja “Credit suisse wealth report” i “Capital in the Twenty-First Century-Thomas Piketty” izaziva strukovni nemir, zbog neuporedivosti.

“Ova globalna banka radi kvalitetne ekonomske izvještaje, koji su u suštini dokumenta namijenjena komercijalnom poslovanju, pa samim tim ne mogu biti dovoljno - kredibilni izvor za procjenu u javnim analizama i izvještajima. Takođe, osnova izvještaja švajcarske banke su podaci o bogatstvu domaćinstava, odnosno podacima o prihodima odraslih u zajednici. Naša zvanična statistika nije još uvijek ušla u ‘čiste vode’ uporedivosti podataka prihoda domaćinstava i pojedinaca. Što dodatno potvrđuje drugi izvor MF-a; u pitanju je najvažnije ekonomsko akademsko-istraživačko štivo ovog stoljeća, koje se bazira na podacima najvažnijeg ekonomskog instituta u svijetu, koji prati globalnu zaposlenost, globalne prihode domaćinstava, pojedinaca, procjene prihoda, aktivu i dug po zemljama, siromaštvo, uticaj globalnih i nacionalnih javnih politika na životni standard. Nama još mnogo rada predstoji da budemo dio takve izuzetne baze podataka”, kazala je Kasalica.

Ona navodi da donosioci javnih politika žele impresionirati javnost da je ukupno bogatstvo u Crnoj Gori stiglo do 21 milijardu eura.

“Tada moraju odgovoriti na osnovu čega su stigli do navedene procjene imovine u Crnoj Gori: neuknjiženom javnom imovinom?; nepoštovanjem računovodstvenih pravila (kao i gotovinskih tokova), kako u javnom tako i u komercijalnom sektoru?; projekcijama CBCG-a oko gotovine u privredi i među domaćinstvima, koja traje još od 2003-e godine?; nepoznavanjem (čak ni na nivou procjene) koliko naši rezidenti, posebno moćnici iz ‘uvezane’ kafanokratije, imaju u inostranstvu? sudskim/ tužilačkim ‘širokostima’ kada se procjene imovine iz sporova kockaju u korist privatnih lica, ili na štetu javnih dobara? A ako je možda tako, tada je očigledno da su u ovom trenutku stranci najtransparentiji vlasnici pasive u našem bogatstvu ‘nacije’. To dokazuje da se posao javnih djelatnika sastoji u nedovoljnoj posvećenosti da se napravi iskorak prema kvalitetu, održivosti i znanju, kao najvažnijim izmjerivim dopinosima ‘bogatstvu nacije’”, navela je Kasalica.


Vidi sve komentare