Vještak grafološke struke Mila Kontić, nije se u svom nalazu, pred Privrednim sudom, mogla izjasniti da li je dokument Prve banke o obavještenju da je Eurofonda primio predlog ugovora o kreditu, sredinom jula 2010. godine, stvarno potpisao njegov direktor Boiša Šotra.
Sudija Milica Popović odgodila je zato ročište za 28. maj kada bi u sudnici trebalo ponovo da se souče Šotra i Petrašin Kasalica, šef pravnog sektora Prve banke, u vrijeme navodnog odobravanja spornog ugovora o kreditu. Kasalica je kazao da se Šotra potpisao stojeći i da je potpis zbog toga takav.
Na dokumentu Prve banke, koji je grafolog pokušao da vještači nije vidljiv potpis Šotre već “škrabotina” od nekoliko isprekidanih linija, koju je prema nalazu vještaka mogao napisati bilo ko.
„Ne radi se o potpisu u punom imenu i prezimenu već o potpisu koji se ne može nazvati ni parafom tako da nije podoban za vještačenje. O tome da li se on namjerno tako potpisao ne mogu se izjasniti“, izjavila je Kontić.
Ona je dalje istakla da je u svojoj praksi imala slučajeva “da neko pokuša da izmijeni svoj potpis”, ali da se u ovom slučaju ne može izjasniti.
„Može biti bilo ko na planeti“, prokomentarisao je Šotrin advokat Milan Vujošević.
„Pa i Boiša Šotra“, dodala je advokatica Prve banke Ksenija Franović, insistirajući da to uđe u sudski zapisnik što se na kraju zaista i desilo.
Franović je nekoliko puta insistirala da Kasalica objasni “u kom položaju i na koji način je Šotra potpisao sporni akt”.
Kasalica je u jednom trenutku skoro ustao kako bi objasnio kako se to navodno desilo, ali je nakon prigovora Šotrinog advokata upućenog sudiji brzo zaustavljen.
Vujošević je tražio da se na naredno ročište pozove i Šotra kako bi Kasalica u njegovom prisustvu objasnio na koji način je potpisan sporni akt. Njegovu sugestiju je prihvatila sutkinja Popović.
Spor između Eurofonda i Prve banke počeo je ranije u Osnovnom sudu tako što je Eurofond tužio Prvu banku tvrdeći da im je sa računa nezakonito skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez
Glavni problem je nastao jer Eurofond nikada nije naknadno potpisao ugovor o kreditu u iznosu od 4,1 miliona eura, na koji je bez konačne saglasnosti fonda insistirala Prva banka.
Na taj način Eurofond je trebalo da izmiri kredite za Veselina Barovića, Miloša Drizića i Rajka Mihovića, koji su se zadužili u Prvoj banci, kupili plac u Štoju, ali kredit u iznosu od 5,68 miliona eura nijesu vratili.
Spor između Eurofonda i Prve banke počeo je ranije u Osnovnom sudu tako što je Eurofond tužio Prvu banku tvrdeći da im je sa računa nezakonito skinula 1,56 miliona eura kojim su namjeravali da plate porez.
Prema prvostepenoj presudi donijetoj prije nešto više od mjesec, Prva banka treba sa kamatama da vrati 1,8 miliona eura. Prva banka se žalila Višem sudu, koji još nije o tome odlučivao.
Ranije je Petrašin Kasalica izjavio pred sudom da je tuženi Eurofond šest puta, od novembra 2009. kada je obavljeno knjiženje imovine u Štoju na Prvu banku, pozivan da potpiše ugovor o kupoprodaji i kreditu, ali da se nije odazvao ili dao bilo kakvo objašnjenje.
Bonus video:
