Većina malih elektrana odobrena uz kršenje zakona - Vijesti.me
"GREEN HOME" SKUPŠTINI PREDAO PETICIJU

Većina malih elektrana odobrena uz kršenje zakona

Za 50 malih elektrana potpisani ugovori bez plana davanja koncesija za korišćenje vodotoka i prateće studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, kazala je Nataša Kovačević iz NVO “Green Home”

Stopirati gradnju: Sa protesta protiv izgradnje mHE na Bukovici
Stopirati gradnju: Sa protesta protiv izgradnje mHE na Bukovici (Foto: Svetlana Mandić)

Moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana (mHE) je nužnost u kojem smo se kao društvo našli nakon stihijske gradnje mHE, društvenih i ekoloških posljedica čije srazmjere samo naziremo.

Svi ugovori o koncesijama zaključeni do 2016. godine mogu biti raskinuti zbog kršenja Zakona o koncesijama, kazala je izvršna direktorica nevladine organizacije “Gren Home” Nataša Kovačević, koja je Skupštini predala peticiju u kojoj se traži zaustavljanje davanja i obnavljanja energetskih dozvola po osnovu već podnijetih zahtjeva dok se ne sprovede Strateška procjene uticaja na životnu sredinu kumulativnih uticaja svih odobrenih projekata mHE.

Ta peticija sa preko šest hiljada potpisa predata je Skupštini 15. maja. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je u četvrtak da Vlada više neće davati nove koncesije za gradnju malih elektrana sa povlašćenim statusom otkupa struje, ali da će biti moguća davanja koncesija za gradnju malih elektrana čiji vlasnici bi prodavali struju po tržišnim cijenama bez subvencija sa računa potrošača.

To znači da će svi koji su do sada izgradili male elektrane, kao i oni čija je procedura u toku, a to je ukupno preko 50 malih elektrana, zadržati privilegovani status i sigurnu cijenu prodaje struje uz subvencije potrošača sa računa.

Ministarka je kazala da će biti preispitani svi dosadašnji postupci za gradnju malih elektrana. Međutim, ukoliko su investitori kršili zakon raskid je na njihovu štetu, ali ako su državne institucije pravile propuste, na što ukaziju i iz “Gren Home”, investitori bi bili obeštećeni u slučaju oduzimanja dozvola.

Da Vlada i dalje planira gradnju malih elektrana pokazuje to što je na istoj sjednici usvojila odluku o izradi studije lokacije za Štitaričku rijeku kod Mojkovca uz smjernice da se vodotoci koriste za gradnju malih elektrana.

“Državne institucije i stručna javnost moraju da daju jasan i održiv okvir vizije energetskog razvoja u ekološkoj državi. Do sada smo samo pokazali neozbiljnost, nedozrelost i podložnost nadležnih interesnim energetskim lobijima u planiranju i gradnji malih hidroelektrana, zbog čega smatram da ova generacija donosioca odluka nije pozvana da dalje razvija ove energetske potencijale. Male hidroelektrane su mogle biti korisne udaljenim selima, kao distribuirani i nekomercijalni izvori nergije, u vlasništvu malih zajednica i donijeti uslove za njihov razvoj ali u postojećim okolnostima je teško govoriti o njihovoj pravoj svrsi”, kazala je Kovačević.

Iz Vlade kažu da neće biti novih mHE, a na istoj sjednici usvajaju studiju o gradnji novih

“Gren Home” je 2015. godine u saradnji sa Svjetskim fondom za prirodu (WWF) i Evropskim fondom za balkanske investicije, uradila strategiju “Koraci prema održivom razvoju malih elektrana u Crnoj Gori”.

Zaključci su da tada nije postojao veliki broj zakonski obaveznih dokumenta i procedura za izgradnju ekološki održivih i prihvatljivih malih elektrana, i dat je veliki broj preporuka, ali se, kako kažu iz ove organizacije, mnoge ne poštuju ni sada.

“Crna Gora je u projekte malih hidroelektrana ušla stihijski i nepromišljeno zanemarujući prioritet zaštite životne sredine, prava građana na pristup vodi, siromašnim kapacitetima za kontrolu izdavanja dozvola i bilo kakve razvojne vizije, pa čak i one energetske. Od 2008. do 2016. godine je potpisano oko 50 ugovora o koncesiji za gradnju mHE bez opšteg Plana davanja koncesija za korišćenje vodotoka na osnovu kojeg se izrađuje koncesioni akt, što predstavlja flagrantno kršenje Zakona o koncesijama, kao i prateće studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Samo prema navedenom svi ugovori zaključeni do 2016. godine treba da budu raskinuti kroz proces za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti opštih akata”, kazala je Kovačević.

U studiji iz 2015. godine “Green Home” je utvrdio kritične nedostatke koji su doveli do nekontrolisanog i stihijskog razvoja mHE sa nemogućnošću utvrđivanja obima posljedica za biodiverzitet, društvo i riječne resurse.

„Temeljni dokumenti poput Strategije upravljanja vodama, vodna osnova, vodni katastar sa ekološkim podlogama i podacima o korisnicima voda nisu postojali što je, uz netransparentnost, loše kapacitete za kontrolu cijelog procesa podložnog djelovanju energetskog interesnog lobija, dovelo do tragičnih promašaja na terenu, poput: napuštene gradnje HE na Bistrici, suvog korita Šekularske rijeke, degradacije rijeka u zaštićenoj zoni NP Prokletije itd. Sve koncesije na vodotoke i ekološke saglasnosti izdavane bez suštinskog učešća lokalnih stanovnika koji žive i zavise od vode kao resursa, zbog čega protekle tri godine bilježimo proteste građana širom Crne Gore i teško da će bilo koja zajednica na ovakav način dopustiti stihijsko i neplansko otimanje resursa, u čemu ih podržavamo“, navela je Kovačević.

Da postoji više štete nego koristi od ovako planiranih i građenih malih elektrana govori podatak da su prošle godine sve male hidroelekrane proizvele 103 gigavatsata, a da su gubici na distributivnoj i prenosnoj mreži bili 516 gigavata.

“Kao građani i država smo do sada platili subvencije proizvođačima kroz račune za struju oko 30 miliona eura, a dobili smo devastaciju rijeka i ostavljanje lokalnog stanovništva bez vode kao osnovnog resursa za život i razvoj”, navela je Kovačević.

Najveća greška što građani nijesu bili uključeni od početka

Najčešća kršenja ekoloških standarda kod gradnje malih elektrana, kako navode iz “Gren Home” su preusmjeravanja toka rijeka, nasipanja obala i korita iskopima, ostavljanje suvih korita kao na Šekularskoj rijeci, oduzimanja prava na pristup vodi za piće i izvorište kao kod Lještanice, ograničavanje daljeg razvoja lokalnih zajednica oko rijeke, dok je suštinsko učešće građana u ranoj fazi donošenja odluke o planiranju gradnje mHE najčešće povređivana kategorija.

“Nadležne institucije su postupale selektivno po preporukama koje smo dali izbjegavajući one ključne poput potrebe realističnijeg strateškog planiranja zasnovanog na ažuriranim i kvalitetnim podacima koji definišu ekološka i društvena ograničenja i uslove. U posljednje četiri godine, donesena je Strategija upravljanja vodama dok je uvedena obaveza o definisanju ekološkog prihvatljivog protoka kroz istoimeni Pravilnik, ali obaveza za monitoring istog se čeka da bude usvojena kroz odgovarajući program monitoringa već nekoliko godina. Za planove davanja koncesija za vode između 2016-2018. nije rađena strateška procjena uticaja, dok plan za 2019. godinu ne uključuje mHE”, navela je Kovačević.


Vidi sve komentare