Za ovih nekoliko godina pretresao sam na stotine ratnika. I svi su jednaki, čiji god bili. Svi u džepu nose isto: fotografiju svojih najdražih, dece, žena, porodice, devojaka... To je njihova zastava, te slike. I to ti govori sve o ratu", kaže golubar Milenko Lazin, glavni junak romana "NGDL" autora Marinka Arsića Ivkova.
A to govori dosta i o knjizi iza čijeg naslova se krije rečenica "Ne daj golubu da leti", o romanu za koji je Arsić Ivkov dobio NIN-ovu nagradu za 2024. godinu, a koji je promovisan u Nikšiću. Promociju je organizovala JU Narodna biblioteka "Njegoš" u okviru majskor repertoara Nikšićke kulturne scene.
"Ti ljudi koji ratuju, bilo puškom, bilo riječima, u suštini su pokazali da su to dobri ljudi. Uvijek sam vjerovao i vjerujem u to da su ljudi dobri i zbog toga sam ovako i prikazivao taj rat - bez neke mržnje, bez zlobe, bez navijanja. Kod mene sve te zaraćene strane imaju jednak tretman, i nijesam na strani ni jednih, ni drugih, vjerujući, kao i moj junak, u tu ljudsku dobrotu. Uostalom, mislim da je dobrota u osnovi svakog književnog djela", kazao je Arsić Ivkov koji je pročitao odlomak iz knjige, uvjeren da je možda došlo vrijeme da 30 i kusur godina nakon raspada Jugoslavije, ratova, sukoba, mržnje, golubovi ponovo počnu da lete.
"Ja neću mir. Jedva smo se izborili za rat, a ti hoćeš mir. Nisi smeo da dozvoliš golubu da leti. Golubovima je sad mesto u kavezu, a golubarima na frontu... I dobro zapamti: Ne daj golubu da leti", kaže oficir Milenku Lazinu.
Ali, pogriješio je - golubovi moraju da lete, za njih su sloboda i nebo. Pa, makar i ostali bez golubova, poput junaka romana "NGDL" koji je ostao bez staparskog letača Unikuma.
"Naslovljavanje je jedan poetički znak koji govori, prema školi ruskih formalista, da je neko htio nešto da oneobiči, učini čudnim. Kad se roman zove 'NGDL', za razliku od svih romana koji imaju (ne)poetične, (ne)uzbudljive naslove, on skreće pažnju, upućuje na samoga sebe, i čitalac počinje da se pita i razmišlja o romanu", kazao je na promociji u Nikšiću prof. dr Aleksandar Jerkov, predsjednik žirija koji je Arsiću Ivkovu dodijelio Ninovu nagradu.
Prema riječima Jerkova, postoje knjige koje su istovremeno književno-istorijski važne i aktuelne. Vrijeme će, kako je istakao, pokazati da li će "NGDL" postati knjiga od takvog značaja, ali ono što je sada sigurno je da je aktuelna.
"Današnja politička napetost je posljedica događaja iz '90-ih, tako da je knjiga i više nego aktuelna. Kad se ta knjiga smije, ruga, šegači, šali, to je važno za sve nas. Tu tragediju '90-ih, u kojoj su ljudski životi, porodice, slomljeni i oštećeni, treba u nekom trenutku prevazići. Književnost ima tu moć izlječujućeg djelovanja, što prevazilazi horizont traume. Trauma bi bila pitanje,ko je tu u pravu', dok književnost prevazilazi horizont tog pitanja", kazao je Jerkov.
A horizont prevazilazi i golub Marinka Arsića Ivkova, koji, prema riječima Jerkova, daje osjećaj uzdizanja, uzvišenosti, sublimnosti, a istovremeno i smijurije. Prema njegovim riječima, u materijalizaciji goluba, okrenutost ka nebeskom i uzvišenom prikazana je na destabilizujući način, dok je kao ključni kod romana "NGDL" izdvojio "komično izmicanje".
"Komično u antici ne znači smiješno, nego je vezano za svakodnevni život, kao što ni tragično nije tužno, nego ozbiljno. Tragedija koja stoji u pozadini romana je tragedija '90-ih, raspada države, građanskih ratova, stradanja, borbe između ljudi koji žive na rastojanju od 20 kilometara, različito se zovu, govore, imaju različite religije, a isti su ljudi, sa istim običajima", rekao je Jerkov.
Objasnio je da se roman putovanja, kakav je i "NGDL", u teoriji književnosti naziva pikarskim romanom, budući da prati lutanja i doživljaje junaka kroz različite sredine, često sa dozom ironije i kritike društvene stvarnosti.
Član žirija za dodjelu Ninove nagrade, književni kritičar Mladen Vesković, istakao je da roman treba čitati kao autoironiju, autofikciju u kojoj pripovjedač "suptilnim znakovima koje ostavlja u tekstu pokazuje da o književnosti zna mnogo više nego što na prvi pogled pokazuje". Roman, kako je rekao, ima formu autobiografskog kazivanja, pripovjedanja u prvom licu jednine, u kojem pratimo glavnog junaka kroz povezani niz mikro-novela.
"Pripovjedač 'NGDL'-a nije samo reporterski, dokumentaristički prikazivao surovost građanskog rata, već ju je literarizovao, humoristički uočavajući negativne osobine jednog broja aktera sa kojima stupa u kontakt. Dobronamjerni, ljudski smijeh je mehanizam kojim Milenko Lazin prolazi kroz frontove i slobodne teritorije u potrazi za svojim golubom", kazao je Vesković.
Aktuelna struktura pikarskog romana, prema njegovim riječima, učinila je "NGDL" ne samo umjetnički vrijednim, već i u savremenoj srpskoj književnosti vrlo rijetkim romanom u kojem su "suptilni humor i ironija glavni tvorbeni elementi".
"Međutim, naporedo sa osmijehom, u romanu postoji i vrlo sumoran ton, koji upravo humor ublažava čineći romaneskni svijet koliko-toliko uravnoteženim. Sardoničan, gorki osmijeh, možda prije melanholičan, često sjenči kazivanje Milenka Lazina tokom potrage za Unikumom. On gleda u nebo ne bi li vidio goluba, ali na zemlji, oko sebe, vidi lažljivce, prevarante, srebroljubive rodoljube, muku i smrt, piromane koje su postale vrijedniji od vatrogasaca, napuštene čarde, razrušen svijet bez imalo sreće i veselja", istakao je Vesković.
O ratovima iz '90-ih godina, kako je rekao, na prostoru bivše Jugoslavije napisano je mnogo romana, ali malo je tako "literarno suptilno napisanih djela kao što je roman Marinka Arsića Ivkova, u kojem nijansirana ironija, melanholija, karnevalizacija i, iznad svega ljudskost, imaju važno ključno mjesto".
"U kojem ljubav prema lijepom, prema golubu, i kao ptici i kao simbolu, vodi do samozaborava, ali istovremeno čovjeka oslobađa od mržnje i zla i vodi po svijetu 's očima izvan svakog zla'. Pišući ovaj roman, Marinko Arsić je dopunio jednu od najpraznijih niša srpske književnosti, onu koja barata humorom, parodijom i ironijom, kao glavnim sredstvima pripovijedanja, i koja od vremena Sterije, Sremca, Nušića i Ćopića nije imala mnogo nastavljača. Hronično opterećena istoričnošću, naša književnost je često zaboravljala da humor i karnevalizacija često o prirodi nekog događaja ili epohe mogu da govore mnogo više od epskog patosa", zaključio je Vesković.
"Ljudi i zbog mnogo manjih ideala izgube mnogo više. A ja i dalje verujem u svoj ideal da golub mora da leti", kaže golubar Milenko Lazin.
A u taj ideal vjeruje i pisac koji se pokazao i kao "prorok", pošto je u posljednjem poglavlju predvidio da će njegov roman dobiti Ninovu nagradu.
"Pojavila se knjiga, roman u vidu dnevnika, sa naslovom 'NGDL' i podnaslovom 'Avanture jednog golubara'. Njen glavni junak je golubar Milinko Lazić. Roman je napisao pisac Radivoj Perić Đus... Onda su piscu, valjda u inat meni, za knjigu dodelili Ninovu nagradu. A posle i nagradu Društva golubara iz Malog Iđoša... Možda ću na kraju obrukati sam sebe i stvarno napisati knjigu...", napisao je Milenko Lazin, odnosno Marinko Arsić Ivkov.
"Obrukao je sebe" i napisao knjigu. I dobio Ninovu nagradu...
Bonus video:
