Da li smo ikada izašli iz lavirinta devedesetih godina prošlog vijeka, centralno je pitanje velike izložbe “Lavirint devedesetih” koja će danas biti otvorena u Podgorici, u Modernoj galeriji u 20 časova.
Upravo spoznaja da su devedesete i dalje prisutne i da ih i dalje živimo, podstakla je autorski tim na stvaranje jedinstvenog koncepta koji spaja istoriju, fakte i činjenice, umjetnost, dokumentaristiku, emocije, sjećanja, a onda i današnje okolnosti. To je potvrdio i pisac i istoričar Igor Štiks na jučerašnjoj konferenciji za medije.
“Devedesete kao tema ostaju sa nama, nažalost. Mi smo to uvidjeli prije pet godina i shvatili da je potreban novi, drugačiji, alternativni način prikazivanja te dekade, jer smo, nažalost, morali da konstatujemo da živimo d(r)uge devedesete koje nikako da nas puste”, rekao je.
Podgorička izložba “Lavirint devedesetih” donosi proširenu verziju postavke prvobitno predstavljene u Beogradu 2023. a zatim i u Sarajevu 2024. godine. Autori su: istoričarka Dubravka Stojanović, direktor Kulturnog centra “Grad” Dejan Ubović i Igor Štiks, dok su segmente iz Crne Gore oblikovali istoričari Filip Kuzman, Vukan Ražnatović i Miloš Vukanović.
Posjetioci imaju priliku da prošetaju kroz “Lavirint”, pogledaju različite eksponate, od naslovnih strana i isječaka tadašnjih novina, dokumentarnih fotografija, video snimaka, svjedoka određenih istorijskih okolnosti, ali i da ponovo preispitaju različite centre moći i njihov uticaj na javno mnjenje. Uz određene istorijske fakte, sveprisutan je i humor, satira, umjetnost, borba, otpor, ali i emocije koji čine svakodnevni život... Sve to skupa na suptilan i moćan način korespondira sa sjećanjem, kolektivnim pamćenjem, kolektivnom ili stečenom traumom, a onda i sa svime onim što živimo danas. Izložba je i dokaz da umjetnost, istorija i emocije zajedno mogu da funkcionišu i prošire vidike, potvrdio je Štiks juče Vijestima.
“S jedne strane je tu umjetnost i kreativno djelo, a s druge strane istorija i bavljenje činjenicama sa naučnog aspekta, a onda kroz sve to imamo i emocije... Ova izložba donosi artefakte, upravo kao što su naslovnice novina, dokumentarne fotografije ključnih momenata, određene vizuelne materijale koji su manje bili poznati. No, izložba zavisi i od toga kako su eksponati raspoređeni i tematski organizovani”, objasnio je Štiks.
Simboli, noć, obmana, tranzicija, nasilje, sreća, humor, nepristajanje, teme su kroz koje izložba provodi posjetioce. Ipak, u krajnjem, svaki pojedinac kreira svoju vlastitu izložbu, naglasio je Štiks.
“Ono što želim da podvučem jeste da se svaka od postavki prilično razlikuje, pa će tako i podgorička imati neke drugačije elemente”, dodao je.
Izložba donosi i onaj skriveni dio istorije koji nije obrađen kroz medije, istorijske knjige, udžbenike, a rijetko i kroz umjetnost - svakodnevni život, život “običnih” ljudi... To je potvrdila i Stojanović otkrivajući tek segment postavke...
“Prva soba u koju se ulazi je tematska soba ‘Simboli’ koja je izuzetno jaka, kao što je i svaka sljedeća. Ta soba prikazuje stare, srušene simbole, ali i nove koji su se pojavili, a tu se vidi i dijalog među njima. Ima tu i svakodnevnog života i raznih djelova društva, ali svi su oni stavljeni u kontekst dijaloga sa užasom. Mi smo pokušali da kroz svaku od ovih tema uhvatimo taj užas”, rekla je Stojanović ističući da nijedan eksponat nije jednostavan i ne nosi samo jednu emociju, već splet snažnih poruka...
Stojanović je istakla da je sami koncept nastajao duže od dvije godine. Otkrila je i da su ih oštre, nekada i negativne kritike kolega iz regiona podstakle da razmišljaju o novom pristupu temi devedesetih.
“Mislimo da o 90-ima treba da se govori novim jezikom, jer stari jezici očigledno nisu u tome uspjeli. Sada, 30 godina od kraja ratova, moramo da nađemo nove načine da ljude uputimo u tu dekadu. Razmišljajući o tome, Igor se javio sa genijalnom idejom o lavirintu. Ušli smo u lavirint, nismo iz njega izašli, da li hoćemo da izađemo, da li znamo kako da izađemo, to je pitanje koje postavlja izložba”, naglasila je profesorica na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Ona je dodala da je izložba, prije svega, upućena na emocije.
“Naravno, tu je i saznanje, puno podataka koji su zaboravljeni, potisnuti ili se nisu znali, ali izložba je prvenstveno usmjerena na emociju i to da vrati ljude u tu klaustrofobiju, strahove 90-ih, neizvjesnost hoćemo li izaći i preživjeti. Mislim da je ovo novi jezik koji je potreban kako bi podstakao ljude na razmišljanje”, objasnila je Stojanović.
Istoričarka je otkrila i da njen kolega Štiks, kada je ova tema u pitanju, često citira Bogdana Bogdanovića koji kaže da lavirint ne bi bio lavirint da nema izlaza.
“Znači, izlaza ima, samo svako od nas i svako društvo pojedinačno treba da ga nađe”, poručila je Stojanović.
Izložbu u prostoru JU Muzeji i galerije Podgorice realizuje Fondacija M90 i Kulturni front iz Srbije, u saradnji sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore. Saradnica na programima u CGO-u Maja Marinović, istakla je da ovom izložbom žele da na alternativan način komuniciraju činjenice, a posebno mladim generacijama.
“Ova inicijativa ima za cilj da doprinese suočavanju s prošlošću, jačanju međusobnog razumijevanja i izgradnji trajnog mira i stabilnosti u regionu. lako su ratovi devedesetih formalno završeni prije skoro tri decenije, njihov uticaj se i dalje snažno osjeća u društvu, u međusobnim odnosima među državama i građanima, pa i kroz političke tenzije koje i danas dominiraju javnim prostorom”, konstatovala je Marinović.
Dodala je i da se o tom periodu nedovoljno zna, a još manje otvoreno razgovara.
“Taj prostor je, upravo zbog odsustva institucionalne i obrazovne pažnje, postao pogodno tlo za manipulacije, zaborav i sve prisutnije dezinformacije. Zato projekat “Muzej devedesetih” teži da kroz istorijske činjenice, kulturni izraz i kritički dijalog otvori to poglavlje i učini ga dostupnim građanima i građankama, a posebno mladima... Ova izložba nije samo kulturni događaj - već i snažna društvena intervencija. Ona simbolički, ali i sadržinski, prikazuje složenost i kontradikcije tog perioda od nasilja i rata, preko otpora i solidarnosti, do kulturnih i društvenih transformacija koje su ga obilježile. Ovdje govorimo o deceniji koja je presudno oblikovala današnje države, ali koja je sistematski gurnuta u zaboravili iskrivljena kroz revizionističke narative”, poručila je.
Marinović je izrazila i posebnu zahvalnost direktorici Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice, Ivani Nini Vukčević Ćupić, koja je prepoznala značaj inicijativa i bila ključna u tome da ona bude postavljena u ovom zdanju. Direktorica JU Muzeji i galerije Podgorice istakla je zadovoljstvo povodom otvaranja izložbe uz osvrt na sami period koji tretira.
“Ja pripadam generaciji koja je možda i najgore prošla tokom 90-ih, jer nas je sve to što se dešavalo nekako snažnije oblikovalo, jer smo bili na kraju srednje škole kada počinjemo da formiramo kritičko mišljenje. Jedva sam čekala da vidim ovu izložbu, što se i desilo prilikom jednog službenog putovanja. Nadala sam se da bi ‘Lavirint’ mogao doći i kod nas i evo ga sada, baš u našoj kući. Veoma sam zahvalna autorima izložbe i CGO-u kao partnerima i vrlo sam srećna što ćemo biti domaćin jedne od izložbi godine, baš kada naša ustanova proslavlja 75 godina od osnivanja”, istakla je ona.
Direktorica je kazala i da je cilj ustanove da, uprkos kraju školske godine, privuče đake i nastavnike, svakako i studente tokom trajanja postavke, a najavila je i različite prateće aktivnosti.
Štiks je dodao da je postavka, iako usmjerena i ka mladim generacijama, namijenjena svima.
“Jedna od dimenzija ove izložbe svakako jeste obraćanje mlađim generacijama, ali je namijenjena svima i nije samo edukativnog karaktera... Ovo je izložba za sve generacije, za one generacije koje su stasavale kada su ratovi počeli, za one generacije kojima je oduzet jedan život koji se mogao desiti, ali nije, već smo bili usmjereni na drugi kolosjek. Dakle, ova izložba nas vraća u taj period, izaziva snažne emocije, podsjeća na činjenice i događaje koje smo zaboravili, ali donosi i neku drugu dimenziju, kao što je humor, noćni život mladih, sreća, jer je i svega toga bilo tokom devedesetih”, rekao je Štiks.
Izložba nas vraća u taj period, izaziva snažne emocije, podsjeća na činjenice i događaje koje smo zaboravili, ali donosi i neku drugu dimenziju, kao što je humor, noćni život mladih, sreća, jer je i svega toga bilo tokom devedesetih”, rekao je Štiks
Period koji mladi vide kao breme
Postavka je nastala kao dio projekta “Muzej 90-ih - regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, Evropskog fonda za Balkan (European Fund for the Balkans) i Shared Horizons projekat koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France Groupe AF.
Maja Marinović je juče podsjetila i na istraživanje koje je sprovedeno u okviru projekta, a koje je pokazalo da školski sistem ne pruža gotovo nikakvo znanje o periodu devedesetih.
“Ipak, ohrabrujuće je što gotovo 80 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da su događaji iz tog doba i dalje važni za današnje društvo, što je smjernica za interes za kvalitetno i odgovorno obrazovanje o tom dijelu prošlosti... Zato ova izložba ima umjetnički i edukativni karakter. Želimo da na ovaj način da pošaljemo poziv na izgradnju društva koje pamti, uči i ne odustaje od kritičkih refleksija i dijaloga zasnovanog na činjenicama - koji su danas, možda više nego ikad, potrebni”, poručila je ona.
Štiks je dodao da je istraživanje sprovedeno i van Crne Gore, te da se svuda pojavljuje nekoliko sličnih zaključaka.
“Mladi relativno malo znaju o svemu tome, a ako znaju, onda su to određeni traumatični događaji iz vlastite sredine. Takođe, među velikim brojem mladih postoji određena etnička distanca ili distanca spram susjeda, tako da drugačije perspektive na te događaje ne dolaze do mladih. Međutim, ono što je možda još važnije jeste da mladi devedesete vide kao breme kojeg se zapravo nismo riješili”, istakao je pisac.
On je dodao i da je specifično to što i danas imamo slične ideologije, slične ili iste osobe u javnom životu kao 90-ih, te da se vuku isti problemi...
Otvara se Muzej devedesetih
Istoričarka Dubravka Stojanović otkrila je juče da je u toku priprema stalne postavke Muzeja devedesetih koji će biti svečano otvoren 2. juna u Beogradu.
“Ekskluzivna informacija jeste da 2. juna otvaramo ‘Muzej devedesetih’ u Beogradu. Dugo smo tražili prostor i to nije bilo lako, jer je trebalo da odgovara i samoj izložbi, ali i budućem centru za debate. Imali smo sreću da smo u samom centru grada našli divnu kuću koja je proslavila 150 godina postojanja, tako da je već i sama kuća na neki način muzej. Dok traje postavljanje izložbe u Podgorici, istovremeno se odvija i pripremanje stalne postavke Muzeja u Beogradu”, najavila je ona.
Podsjetila je i na uspjeh koncepta u Beogradu i Sarajevu gdje je postavku u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine posjetilo oko 7.000 ljudi.
“Svaka nova izložba, pa tako sada i podgorička, vodi nas kroz taj lavirint. Takođe, svaka od izložbi poziva da ponovo razmislimo o svemu”, poručila je Stojanović.
Bonus video:
