Čuvar duše grafika

Izložba akademskog grafičara Dejana Mirkovića otvorena u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju

3159 pregleda 0 komentar(a)
Sa izložbe na Cetinju, Foto: Narodni muzej Crne Gore
Sa izložbe na Cetinju, Foto: Narodni muzej Crne Gore

“Ja je vidim kao zvijer koja mi se otela s lanca pa sa one strane ona reži a ja sa ove urličem…Naučila me da se staram, da se klonim pohlepe, da me ne nagrađuju i hvale jer bi me uspavali…”!

Ništa kao ove riječi akademskog slikara Dejana Mirkovića ne objašnjava njegovo imrpesivno djelo u čiju čast je sinoć, otvorena u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, a u organizaciji Narodnog muzeja, retrospektivna izložba, pod nazivom “Čuvar duše grafike”. U prisustvu velikog broja Mirkovićevih kolega, prijatelja, ljubitelja umjetnosti, predstavljeno je stotinjak radova iz svih faza Mirkovićevog stvaralaštva i istraživanja, koja su samo malio dio njegovog ukupnog opusa.

“Ono što ga je činilo jedinstvenim, na neki način i osamljenikom, bila je nedovoljna komunikacija sa publikom i otklon od stručnih sudova o njegovom djelu. Za Dejana Mirkovića je bilo važnije obraćanje presi sa kojom je, u zapisima iz ateljea, komunicirao kao sa živim bićem”, rekla je na otvaranju izložbe istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković .

retrospektiva
foto: Narodni muzej Crne Gore

Organizator izložbe i izdavač kataloga je Narodni muzej Crne Gore. Njegov kretaivni tim u kome su bili Slobodan Vušurović, Jovo Petričević i Ratko Odalović, uz asistenciju Vesne Bokan Mirković, Dejanove supruge, priredili su vanredan umjetički doživljaj.

Inspirativni prostor galerije koja nosi Dadovo ime iskorišten je na pravi način da se predstavi dio Mirkovićevog stvaralaštva ali i da se osvijetli atmsofera i duh u kome se one kretao i radio. Tako da posjetioci, pored grafika, mogu vidjeti i “repliku” njegovog ateljea, prese, alata i svega što je koristio u radnom i kreativnom procesu.

Na zidovima galerije, između radova, provučene su i neke od misli i poruka velikog grafičara. “Nije lako prepoznati svijet šarolikosti koji nosim u sebi, ali maštovitost čije sam poslušno dijete sve više traži – i ja, slatko uhvaćen u njeno kolo, pravim od toga kolaže umjetnosti”, rekao je Mirković jednom prilikom.

retrospektiva
foto: Narodni muzej Crne Gore

“Retrospektivna izložba i prateća monografska publikacija, koja tek treba da izadje iz štampe, predstavljaju priliku da crnogorska publika u punom sjaju doživi djelo Dejana Mirkovića – autentičnog umjetnika, rođenog grafičara, majstora svog zanata, koji je umjetnost živio sa strašću i predanošću. Njegovo djelo ostaje kao svjedočanstvo o neiscrpnim mogućnostima grafičkog izraza i tihoj, ali moćnoj prisutnosti u istoriji savremene crnogorske umetnosti”, rekla je otvarajući izložbu Ljiljana Zeković. Uz zaključak da grafika za Mirkovića nije bila samo likovna tehnika izražavanja,”već prostor lične slobode, intimni svijet u kojem su se preplitale emocije, sjećanja i imaginacija”.

Na sličan način ali iz drugog, privatnog ugla, o Mirkoviću je govoiro njegov prijatelj od malih nogu Dragan Marković, opažajući da je “Dejan život gledao iz drugačije pozicije iz koje je zanemarivao sve skrupule po kojima živi ostali svijet pa i mi oko njega”.

“Duboki su razlozi tome: njegova kreativna ličnost, okolnosti u kojima je rastao i vjerovatno naški gen”, zaključio je Marković.

retrospektiva
foto: Narodni muzej Crne Gore

Dejan Mirković rođen je na Cetinju 1957. godine. Završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1989, u klasi prof. Boška Karanovića. Studijski je boravio na Moskovskom državnom univerzitetu (1997/99) i u Parizu (1990). Bavio se kratko pedagoškim radom u SLŠ „Petar Lubarda” na Cetinju. Bio je član ULUCG od 1990. i član likovne grupe „Ključ”.

Izlagao je individualno na oko 20 izložbi u Crnoj Gori i Srbiji i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu, između ostalog na 17. Međunarodnom bijenalu grafike u Sarselu. Bio je učesnik više likovnih kolonija. Radio je kao samostalni umjetnik na Cetinju i u Podgorici. Umro je u Podgorici 2023. godine.

Bonus video: