Vraćajući se sa Sajma knjiga, pisac Srđan Srdić je bio dovoljno isprovociran da pokuša da napiše roman koji bi bio, na neki način, parodija autofikciji, i koji bi posvetio svom višedecenijskom prijatelju Davidu Albahariju. Sebi je dao zadatak da za 20-ak dana napiše roman od 200 hiljada karaktera s razmacima, a glavni lik je Srđan Srdić.
Uspio je u tome - napisao je roman “Autosekcija”, izazvao veliku pažnju čitalačke publike, ali i kritike, a isti je predstavio u Nikšiću, u okviru IV “Karnevala romana”, četvorodnevne manifestacije koju je organizovala JU Narodna biblioteka “Njegoš”.
Moderatorka večeri, mr Ksenija Rakočević, istakla je da je Simić pisac koji se dobro snalazi u “karnevalu i prostoru distopije i haosa i koji od haosa stvara kreativnost”, da je romanom bez fabule, “Autosekcijom”, tematizovao proces nastajanja književnog teksta poigravajući se sa žanrovima, postulatima i tradicionalnom formom romana, pri čemu su prostor i vrijeme svedeni, jer se, “introvertni narator” romana nalazi u svojevrsnoj izolaciji i piše tekst.
Srdić se pomenutim romanom poigrao i sa “veličinama” književnika koji su u svojim očima sebi najvažniji i najzanimljiviji i smatraju da bez njih ništa nema smisla.
“Sva ta ideja da su životi ljudi koji se bave bilo kakvim vidom književnog stvaralaštva jako važni, meni je bila smiješna i želio sam da ova knjiga bude, bar jednom dijelu čitalaca, zabavna, i drago mi je što sam u tome, tamo gdje sam mislio, uspio. Želio sam da ovaj tekst bude suštinski i kritički okrenut prema svim tim naporima ljudi, koji negdje ‘rasprodaju’ sopstveni život i imaju namjeru da književnost svedu na nivo nekog intervjua u lošoj štampi”, kazao je Srdić.
NE PROPUSTITE
Počelo je da ga zadivljuje kako ljudi u ozbiljnim godinama dozvoljavaju sebi da se na društvenim mrežama ponašaju “gore od djece”.
“Oni stvarno misle da neko prati šta oni pišu, da nekog stvarno to zanima, da neko umire od želje da sazna zašto oni bojkotuju neku nagradu, gdje su bili s djevojkom, šta rade...pa ljudi sa strane to posmatraju kao neku vrstu rijaliti programa”.
Prema njegovim riječima, pitanje komercijalizacije književnosti i prihvatanje činjenice da “gomila manje talentovanih pisaca govori o svemu i svačemu” je groteskno. Smatra da je roman od Servantesa ”utemeljen na nešto što je kompletno demolirano” i da je izgubio onaj status koji je imao u sociološkom smislu.
“Niko od nas ne može nešto veliko da promijeni, da izazove teške kontroverze, niti će ga se sjetiti neka vlast pa ga hapsiti. Riječ je samo o tome da će neke knjige, iz različitih razloga, na tržištu bolje proći, a neke neće. Mi ne možemo da očekujemo ništa bolje na prostorima na kojima živimo, jer je u suštini sve demolirano, pa kako bi onda književnost imala neku značajniju funkciju. Mada, stanje definitivno nije blistavo ni u nekim mnogo sređenijim društvima”, kazao je Srdić, koji je doktor filoloških nauka, pisac i kritičar, urednik, izdavač i predavač kreativnog pisanja.
Objavio je pet romana: “Mrtvo polje”, “Satori”, “Srebrna magla pada”, “Ljubavna magla pada” i “Autosekcija”, dvije zbirke priča, “Esperando” i “Sagorevanja”, i knjigu eseja “Zapisi iz čitanja”. Kao autor ili urednik objavljivao je tekstove u nekoliko antologija kratkih priča i mnogobrojnim književnim časopisima.
Roman “Autosekcija” se našao u užem izboru nagrade “Miodrag Bulatović”, ali i u finalnom krugu “Ninove” nagrade, dok su mu ostali romani bili u užem izboru pomenute nagrade.
“Karnevalizovana reprezentacija traume: između groteske i svjedočenja”
Posljednjeg dana “Karnevala romana” organizovano je predavanje doc. dr Tijane Matović na temu “Karnevalizovana reprezentacija traume: između groteske i svjedočenja”.
Matović je analizirala tri romana, i to: “Voljena” američke spisateljice Toni Morison, “Bez utehe” engleskog romanopisca japanskog porijekla Kazua Išigura i “Klanica pet” američkog autora Kurta Vonegata, koristeći ih kao korpus za primjenu teorijskih okvira studija traume i osvetljavajući različite pristupe i književne tehnike kojima se autori bave temama traumatskih iskustava. Osvrnula se i na shvatanje pojma “karneval” u teorijskoj misli Mihaila Bahtina.
Prema njenim riječima, reprezentacija traume dešava se nužno iz “pozicije neke naknadosti ili zakašnjelosti, i ne može se dešavati u trenutku kada se događa, već tokom ponovne integracije u neko društvo ili poredak, kada pojedinac shvata da nema načina da tematizuje i označi ono što je nepredstavljivo”.
Nagrađeni mali-veliki pisci
U okviru dječijeg segmenta “Karnevala romana” i programa “Klub malih-velikih pisaca” dodijeljene su nagrade za karnevalizovane bajke polaznicima radionice koje je uspješno vodila bibliotekarka Katica Grozdanić.
Stručni žiri je odlučio da je najkarnevalskiju priču napisala Selena Macanović koja je nagrađena romanima Meše Selimovića.
Diplome su dobile: Maša Đuričić, Mija Drašković i Valerija Marković, za priču sa najzanimljivijim junakom, Ana Gagović, Matea Radović, Varja Vasiljević i Zoja Mitrović, za priču sa najboljom porukom, Milica Rašović, Selena Macanović i Valentina Božović, za najstilizovaniju bajku, i Isidora Pešut, Neda Karadžić, Tea Stevović i Tijana Božović, za priču sa najuzbudljivijim zapletom.
Karneval podigli za stepenicu više
Promocijom romana “Autosekcija” završeno je četvrto izdanje književne manifestacije “Karneval romana”.
“Imamo više razloga da budemo zadovoljni i ponosni na ovogodišnje izdanje ‘Karnevala romana’. Još jednom smo dodijelili Nagradu Miodrag Bulatović, uz pomoć žirija koji su sačinjavali renomirani univerzitetski profesori i teoretičari književnosti. Prvi put je organizovana karnevalska povorka kojom smo, nadam se, utrli put za jednu novu tradiciju i turističku atrakciju u okviru ove manifestacije. Imali smo zadovoljstvo da ugostimo veoma inspirativne predavače i promovišemo romane koji su u posljednjoj godini naišli na izuzetno pozitivnu reakciju i regionalne kritike i čitalaca”, kazao je za “Vijesti” direktor Biblioteke, Đorđije Đukanović.
Istakao je da im je drago što su uspjeli da ostvare saradnju sa TO Nikšić i ostalim ustanovama kulture i obrazovnim ustanovama iz Nikšića.
“Na ‘Karnevalu’ su se i ove godine ukrstili putevi različitih umjetnosti, pa smo pored očekivanog književno-teorijskog segmenta uključili scenske igre i dramolete, a kroz saradnju sa Milčom Mančevskim i njegovim timom prvi put organizovali filmsku reviju. Uvjeren sam da je IV ‘Karneval romana’ veoma pažljivo uzeo u obzir heterogenost kulturnih potreba lokalne zajednice, pokazao značaj ovakvog koncepta i posebnost koja mu daje snagu i legitimitet da nastavi da postoji”, zaključio je Đukanović koji je sa timom iz Biblioteke veoma uspješno realizovao ovogodišnje izdanje “Karnevala”.
Bonus video:
