Kada su autorska prava na djela Džordža Orvela istekla u Ujedinjenom Kraljevstvu 2021. godine, dvojica pisaca prihvatila su se izazova njegovih veličanstvenih klasika: "1984" i "Životinjske farme", sagledavajući ih iz savremene perspektive. Istraživačima i teoretičarima književnosti proestaje da odgovore na pitanje zašto Orvelova djela ostaju neiscrpna inspiracija, čak i sedam decenija nakon njegove smrti.
Gotovo četiri godine ranije, romanopisac Adam Bajls razgovarao je s prijateljem o tome kako će Orvelova djela postati javno vlasništvo 1. januara 2021. godine. Autorska prava, prema britanskom zakonu, ističu 70 godina nakon smrti autora, a Orvel je preminuo 1950. godine. U šali su razmišljali o nastavcima – šta bi se dogodilo u romanu 1985. ili u nastavku Životinjske farme. „Nisam ozbiljno razmatrao ideju mjesecima, ali nije izlazila iz glave,“ kaže Bajls. „To je bila jedna od onih naizgled neozbiljnih ideja koje jednostavno opstanu.“
Tokom pandemijskog karantina, dok je bio na odsustvu s pozicije književnog direktora čuvene pariske knjižare Shakespeare and Company, Bajls je počeo da piše ono što će kasnije postati Zvijeri Engleske, objavljene 2023. „Bio je to literarni eksperiment,“ kaže. „Bio sam svjestan da se igram jednim od najvoljenijih djela engleske književnosti. Kada bih ideju pomenuo drugima, reakcije su bile: 'Uf, to ti je hrabro', što sam shvatao kao upozorenje da ću biti na meti kritika.“
Paralelno, Bil Hamilton iz agencije AM Heath, koja je zastupala Orvelovu zaostavštinu još od 1950, želio je da predvidi razvoj događaja nakon isteka autorskih prava. Odlučio je da angažuje američku spisateljicu Sandru Njumen za novu verziju romana 1984. iz perspektive Džulije, ljubavnice i saborca Vinstona Smita. „Uvijek sam smatrao da je Životinjska farma savršena, ali 1984. je puna narativnih rupa koje treba popuniti,“ rekao je Hamilton. Sandra Njumen, poznata po distopijskim romanima “Nebesa”, “Muškarci” i “Zemlja zvjezdastog sladoleda”, s oduševljenjem je prihvatila ovaj izazov. „Orvel mi je ostavio mnogo neiskorišćenih potencijala,“ rekla je. „Trudila sam se da ih pametno iskoristim.“ I tako je jastao roman "Džulija", objavljen 2023. godine.
Iako je istek autorskih prava pokrenuo lavinu novih izdanja, nije došlo do potpunog haosa. Pisma i neobjavljeni eseji koje je otkrio naučnik Piter Dejvison i dalje su pod ograničenjem. Hamilton je čak zaštitio fraze poput „Veliki brat te posmatra“ kako bi obezbijedio standarde proizvoda i prihod za Orvelovu fondaciju. U SAD, gdje autorska prava traju 95 godina od objavljivanja, “Životinjska farma” je zaštićena do 2040, a “1984” do 2044.
Filmska prava, pak, i dalje drži udovica producenta Marvina Rozenbluma, koji je realizovao filmsku adaptaciju romana 1984. režisera Majkla Radforda iz iste godine.
Do smrti 1980. godine, Sonja Orvel je bila strogi čuvar njegove zaostavštine. Najpoznatije je njeno odbijanje da Dejvidu Bouviju dozvoli da napravi rok mjuzikl po “1984”, što je na kraju postalo njegov album “Diamond Dogs”.
Godine 1983, mađarski pisac Đerđ Dalos je objavio neregistrovani nastavak 1985, ali u zemljama Istočnog bloka zaštita autorskih prava nije bila prioritet. U Britaniji su se pisci više oslanjali na Orvelov život nego na njegove tekstove, pa su pisali polu-biografske romane poput Barnhila Normana Bisela, Doktor Orvel i gospodin Bler Dejvida Kouta, i Orvel zove Pitera Hodžkinsona. „Gotovo svi su poštovali pravila,“ kaže Hamilton. „Zadatak literarnog izvršitelja je da filtrira – ali i da ostane otvoren i pažljiv.“
Orvelova djela ostaju kulturni i politički orijentiri. Iako je napisao šest romana, tri značajna nefikcionalna djela i ogroman broj novinarskih tekstova, njegov intelektualni trag najjače odjekuje u dva djela: alegorijskoj kritici sovjetskog totalitarizma Životinjska farma i distopijskoj analizi apsolutne vlasti 1984. Ova djela ostaju relevantna dok god postoje režimi koji zloupotrebljavaju istinu i slobodu.
Biograf DJ Tejlor ističe da iako mnogi čitaoci poznaju 1984. i Životinjsku farmu, malo ko je upoznat s Orvelovim drugim romanima. U posljednje vrijeme pojavile su se dvije nove pozorišne adaptacije Životinjske farme, a ove godine i animirani film Endija Serkisa. Ovu animiranu avanturističku komediju producirao i režirao Serkis, dok je scenario napisao Nikolas Stoler. U glavnim ulogama su Ajla Fišer, Kit Dejvid, Set Rogen, Gejten Mataraco, Vudi Harelson, Stiv Bušemi, Glen Klouz i Kiran Kalkin. Ovo je treća adaptacija istoimenog romana Džordža Orvela, nakon animiranog filma iz 1954. i igranog filma iz 1999. godine. Film prilično labavo prati radnju novele, ali odražava savremena politička pitanja 2020-ih, uz uvođenje novih likova - Lakija, koji služi kao predstavnik publike, i Boba, koji ima ulogu roditeljske figure.
Sandra Njumen u svojoj verziji ističe Džulijinu perspektivu, obogaćujući Orvelov svijet ženskim iskustvom totalitarizma, dok Bajls u Zvijerima Engleske istražuje savremeni populizam koristeći alate koje mu je Orvel ostavio. Oboje autora, poštujući tradiciju, ipak daju svojim djelima lični pečat i nova značenja.
DJ Tejlor brine da bi Orvelova ostavština mogla biti zloupotrijebljena ili trivijalizovana, ali Njumen smatra da je reinterpretacija klasika sastavni dio književne tradicije: „Književnost je često prepisivanje postojeće književnosti, pokušaj da se kaže ono što prethodnici nisu uspjeli. To činimo neprestano.“
Na godišnjicu Orvelovog rođenja, njegova djela ostaju jednako važna kao i na dan kada su prvi put objavljena, stalno nas podsjećajući na opasnosti totalitarizma i vrijednosti slobode i istine.
Bonus video:
