Ono što je nadiđeno nije time svedeno na ni na šta… I dalje u sebi posjeduje, dakle, određenost iz koje potiče. Nadići ima dvojako jezičko značenje: s jedne strane da sačuva, zadrži, a isto tako da prekine, da okonča. Hegel.
Ukratko - sublacija. U pitanju je pojam koji se vezuje najčešće za Hegela, ali je i tema, ili pak naziv izložbe ovogodišnjeg, 47. izdanja Crnogorskog likovnog salona “13. novembar” koju je odabrao selektor, teoretičar umjetnosti Milovan Novaković. Međunarodna izložba djela odabranih autora otvorena je na Cetinju, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti (CGU) “Miodrag Dado Đurić”, tradicionalno uoči Dana Prijestonice, i dostupna za posjetioce do 15. decembra.
Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, koja je bila i predsjednica stručnog žiri koji je ove godine bio zadužen za nagrade, ocijenila je da je izložba “vanserijska”.
“Selektor je toliko jasno artikulisao svoju ideju koju je povezao sa svim umjetnicima koje je pozvao na Salon, s jedne strane, a sa druge, svaki od umjetnika je fantastičan u svojoj autoreflektivnosti i u svojoj poetici, dok je sa treće strane to jedna toliko slojevita postavka koju možemo da iščitavamo na više načina”, navela je Karadžić.
Laureat Grand prix nagrade je umjetnik Damir Sobota, a tri ravnopravne nagrade Salona pripale su: Vladimiru Novaku, Luki Mrkaiću i Nikoli Pavlićeviću.
Žiri je u obrazloženju naveo da Sobota svojim djelom “Svjetlosni reljefi” stvara snažnu estetsku iluziju i iskustvo koje prevazilazi samu materijalnost.
“Niz od 15 aluminijumskih cjelina, postavljen u pažljivo određenim razmacima i sa delikatnim sistemom kačenja, pokazuje izuzetno estetsku i tehničku preciznost naizgled jednostavne aluminijumske ploče. Zahvaljujući načinu obrade, površine postaju izvor bogatih optičkih efekata presijavanja, svjetlucanja i refleksija koje se neprestano mijenjaju u zavisnosti od ugla posmatranja... Pri sporom hodanju ispred reljefa otkrivaju se ritmovi svjetlosti koji pulsiraju i mijenjaju formu pretvarajući metalnu površinu u gotovo nematerijalnu svjetlosnu pojavu... Besprekorna izvedba i osjetljivost materijala, doprinose utisku čiste vizuelne sublimacije trenutku kada aluminijum prestaje biti materija i postaje svjetlost. Damir Sobota je ovim radom pokazao kako se iz osnovne materijalnosti može stvoriti snažno estetska iluzija i iskustvo koje prevazilazi samu materiju”, navela je Karadžić.
Pored njih, na ovogodišnjem Salonu svoja djela predstavljaju i: Dragomir Ugren, Jelena Bulajić, Aleksandra Aranitović, Aleksandar Ostojić, Branislav Nikolić, David Husić, Mihael Klanjčić, Jelena Pavićević Marković.
Selektor Novaković je ocijenio da se često izložbe salonskog, bijenalnog i uopšte kolektivnog tipa, zamišljaju i sprovode kao kulturne manifestacije koje treba da imaju redukcionistički stav, te da se pod pritiskom aktivnog angažmana takve izložbe nerijetko vode temama koje se tiču društvenih, političkih, ekonomskih i drugih prilika. Tako se, dodaje on, umjetnička djela i njihovi tvorci upodobljavaju ili nasilno podvode pod unaprijed zadati tematski okvir, a izložbe postaju vizuelni komentar. Ova izložba to nije, tvrdi.
“Ova izložba nije tematska: ne postoji predodređena tema na koju djela izravno odgovaraju, skreću pažnju ili upućuju. Ipak, između ovdje obuhvaćenih umjetnika i umjetnica postoji koncepcijska srodnost. Vezivni činilac nije jednodušno slijeđenje i oslikavanje prethodno uspostavljenog teorijskog obrasca; naprotiv, ovi umjetnici i umjetnice sami svoj umjetnički postupak, ponaosob, izvode i shvataju kao teorijski problem. Oni djeluju unutar konkretnog medijuma, istražuju njegove kapacitete, ali svojim djelima u isti mah preispituju, kritikuju i prekoračuju njegove granice i opseg”, ističe Novaković.
On dodaje i da djela koja publika može vidjeti na ovoj izložbi “uspijevaju da nadiđu vlastite fizičke granice i ispolje ekspanzivnu, ambijentalnu, atmosfersku snagu”, čime u potpunosti korespondiraju sa nazivom postavke.
“Sublacija je višeznačni pojam, iz latinskog jezika skovan ekvivalent za skoro neprevodivi filozofski termin Aufhebung, koji u glagolskom obliku - aufheben, sublate, relever - označava kontraintuitivan postupak istovremenog potvrđivanja i nadilaženja, očuvanja i potiranja, ostajanja unutar granica i njihovog prekoračivanja. Djelima izloženim na ovoj izložbi umjetnici i umjetnice temeljno istražuju mogućnosti medijuma u kom stvaraju, misle u materijalu, potvrđujući i stavljajući naglasak na njegove fizičke i formalne odlike; u isti mah, oni stvaraju strukture čija materijalna osnova biva vizuelno, prostorno i pojmovno poništena i nadiđena”, zapisao je Novaković.
Sva odabrana djela u sebi nose trostruku operaciju potvrđivanja, poništavanja i nadilaženja, naveo je selektor. Uz istoričarku umjetnosti Karadžić, u žiriju su bili i likovni umjetnik Dino Karailo i sami selektor Novaković. Organizatori Salona su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, sufinansijer Ministarstvo kulture i medija, a partner Narodni muzej Crne Gore.
Autori koji su u slikarstvu i književnosti izvršili najradikalniji oblik sublacije
U sklopu izložbe su realizovani i omaži koji vraćaju pažnju na dva umjetnika, hrvatskog apstraktnog slikara Julija Knifera (1924-2004) i književnika, publicistu i novinara sa Cetinja Miodraga Vukovića (1947-2013).
Komentarišući omaže, Novaković je rekao da ih vidi kao potrebu da se, kao svojevrsna istorijska potpora izloženim djelima, dvije odaje na Salonu posvete autorima koji su na ovim prostorima, u slikarstvu i književnosti, izvršili najradikalniji oblik sublacije.
“Nesumnjivo, označiti ova djela kao sublacijska naprosto znači da ona propituju shvatanje umjetničkog djela kao u sebi zatvorenog, statičkog, nedjelotvornog, uokvirenog kompozita čisto formalnih vrijednosti. Upravo intenziviranjem osnovnih vizuelnih i fizičkih elemenata koji ih čine - odnosno potvrdom svoje materijalne determinacije - ova djela uspijevaju da pruže sasvim novo estetsko iskustvo koje prekoračuje i preispituje ustaljene čulne i pojmovne kategorije. Utoliko se može reći da izložena djela nijesu formalne vježbe već iskustvene propozicije”, konstatuje Novaković.
Svaki od umjetnika je fantastičan u svojoj autoreflektivnosti i u svojoj poetici, a postavka je toliko slojevita da možemo da je iščitavamo na više načina, ocijenila je Karadžić
Bonus video:
