U Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore, u ponedjeljak je održano književno veče “Arheologija otpora”, posvećeno Dubravki Ugrešić, jednoj od najznačajnijih književnica savremene evropske književnosti, čije djelo i danas snažno progovara o slobodi, odgovornosti i ulozi pisca u vremenu društvenih lomova.
O djelu, intelektualnom nasljeđu i kulturnom značaju Dubravke Ugrešić govorili su dr Maja Vodopivec, predavačica na Univerzitetu u Lajdenu i predsjednica Fondacije Dubravka Ugrešić, Zlatan Tunjić, doktorski kandidat na Martin Luter univerzitetu u Haleu, dr Sonja Tomović Šundić, profesorica Univerziteta Crne Gore, i dr Andrijana Nikolić, profesorica Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Veče je moderirala Suzana Popović, muzejska savjetnica za književnost, dok je odabrane tekstove čitala Anja Popović, politikološkinja.
Govoreći o stvaralaštvu Dubravke Ugrešić, prof. dr Sonja Tomović Šundić istakla je da je riječ o autorki koja je ostavila snažan pečat na savremeno doba, kako svojim književnim djelom, tako i političkim i etičkim stavovima.
“Dubravka Ugrešić pripada samom vrhu evropske književnosti. Njena poetika otpora, izgrađena kroz fragmente, igru jezika i dekonstrukciju mitova i stereotipa, neprestano preispituje smisao teksta i duhovnih vrijednosti u eri popularne kulture i trivijalnosti”, naglasila je Tomović Šundić.
Prof. dr Andrijana Nikolić ukazala je na višeslojni identitet Dubravke Ugrešić, koju je označila kao hrvatsku, jugoslovensku, postjugoslovensku i nizozemsku književnicu, čije je djelo oblikovano iskustvom raseljenosti i kulturnog prelaska.
“Ninova nagrada dodijeljena Dubravki Ugrešić 1988. godine priznanje je književnosti koja nastaje iz života, ali i iz same književnosti. Njeni tekstovi brišu granice između fakcije i fikcije i zahtijevaju aktivnog, istraživačkog čitaoca”, istakla je Nikolić.
Zlatan Tunjić govorio je o potrebi ponovnog čitanja Dubravke Ugrešić, naročito među mlađim generacijama, naglašavajući da njeno djelo nije prošlost, već ogledalo savremenog društva.
“Kada govorimo o Dubravki Ugrešić, ne govorimo o fusnoti književne istorije, već o prostoru mišljenja koji nas i danas uznemirava. Njeni tekstovi ne nude utjehu, već budnost i odgovornost”, kazao je Tunjić.
U osvrtu na njenu biografiju istaknuto je da je Dubravka Ugrešić, iako izložena progonima, javnom ponižavanju i gubitku profesionalnog i nacionalnog uporišta, ostala dosljedna sopstvenoj etici. “Njen odlazak iz Hrvatske 1993. godine bio je bolan, ali nužan čin samoodbrane”, ocijenjeno je, uz napomenu da je egzil postao prostor novog života i stvaranja, iako obilježen trajnim ožiljcima.
Na kraju večeri publici se obratila dr Maja Vodopivec, direktorica Fondacije Dubravka Ugrešić, govoreći o ispunjenju autorkine posljednje želje - osnivanju Fondacije kao mjesta susreta, a ne samo pamćenja.
“Fondacija Dubravka Ugrešić nije institucionalni okvir sjećanja, već prostor živog dijaloga i etičke odgovornosti prema misli koja ne pristaje na zaborav. Dubravka ostaje simbol slobode i primjer dosljednosti, čak i po cijenu samoće”, poručila je Vodopivec.
Književno veče “Arheologija otpora” potvrdilo je da je Dubravka Ugrešić i danas snažna, živa misao - primjer kako pojedinac slobodnog duha može djelovati uspravno i dosljedno, čak i u vremenima koja takvu dosljednost ne ohrabruju.
Bonus video:
