Nacionalna kultura i pitanje autorstva

U impresumu pomenute Metodologije - koja “uvodi minimum kriterijuma kvaliteta za svaki strateški dokument koji donosi Vlada Crne Gore” - navedena su imena i prezimena svih članica i svih članova Uređivačkog tima

2381 pregleda 0 komentar(a)
Maša Vlaović, Foto: PR Centar
Maša Vlaović, Foto: PR Centar

Dojaviše mi jutros dame i gospoda što vode računa o tome da sve što treba dojaviti bude dojavljeno kome treba - da je Maša zvana Ministarka - ispred Ministarstva kulture i medija - još u ono vrijeme kad je Maša Ministarka (stvarno) bila ministarka kulture i medija u Vladi Dritana kapetana - predstavila Nacrt Nacionalnog programa razvoja kulture za period 2023 - 2027 famoznoj - fanfare molim: Radnoj grupi - i to baš na ravnome i ništa manje slavnome Cetinju - bastionu crnogorske slobode, državnosti, a napose i nacionalne kulture - i to baš 23. marta davne 2023. godine.

I neka što je Maša Ministarka predstavila Nacrt Nacionalnog programa Radnoj grupi - nego su u oficijelnom saopštenju sa skupa navedena imena i prezimena svih članica, jednako kao i svih članova Radne Grupe.

Što se ne kosi, molim vas, sa činjenicom koju sam iznio u prošlosubotnjem tekstu - da se u Predlogu Nacionalnog programa razvoja kulture 2023 - 2027 s Predlogom akcionog plana za 2023. i 2024. godinu - ne pominju imena vrsnih ekspertkinja i jednako vrsnih eksperata koje/koji su radili na tom strateškom dokumentu - a ni imena članica i članova famozne Radne grupe. Prije nego li pređem na meritum - još jedna važna napomena - na polzu svim institucionalnim i vaninstitucionalnim subjektima koji su zainteresovani za (nacionalnu) kulturu - odnosno za kritičku analizu (nacionalne) kulture - da je, dakle, Vlada Dritana kapetana - ili 43. Vlada CG, ako vam je tako draže - donijela NPRK 2023 - 2027 na 63. sjednici, održanoj 3. avgusta 2023. godine - te da je uz Saopštenje sa 63. sjednice priložen i pomenuti Predlog NPRK 2023 - 2027 - s Predlogom akcionog plana za 2023. i 2024. godinu - i taj dokument nikako ne bi trebalo brkati sa dokumentom naslovljenim Nacionalni program razvoja kulture 2023 - 2027 - kojega sam iskopao na Internet stranici Vlade Crne Gore (gov.me) - bez obzira na to što se ni u tom dokumentu - koji je zapravo finalna verzija cijele te vesele (nacionalne) pričice o razvoju (nacionalne) kulture do 2027. godine - ne pominju imena vrsnih ekspertkinja i vrsnih eksperata koje/koji stoje iza te pričice.

Kad smo već kod pominjanja imena - ni u dokumentu naslovljenom - fanfare molim: Strategija razvoja kulture Republike Srbije od 2020. do 2029. godine - nijesu navedena imena i prezimena ekspertkinja i eksperata - a nema imena ni u dokumentu naslovljenom - fanfare molim: Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine - iza kojega stoji Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Zašto je tomu tako, što bi rekle sestre Hrvatice, odnosno braća Hrvati?

Tomu je tako zato što Nacionalni plan razvoja kulture i medija nije, veli, “osobni “projekt” jedne javne osobe, već je to državni strateški dokument koji je donijela Vlada Republike Hrvatske na prijedlog i na temelju rada Ministarstva kulture i medija”.

Slijedeći tu analogiju - kojoj, ako mene pitate, mane nema - NPRK 2023 - 2027 nije “osobni “projekt”” Maše Ministarke - nego je to kolektivno pregnuće - a kako je, pretpostavljam, na tom strateškom dokumentu radila čitava gomila vrsnih ekspertkinja i jednako vrsnih eksperata - Radna grupa na stranu - vjerovatno nije postojala mogućnost da se svi oni pomenu imenom i prezimenom - uz obavezno navođenje, uz imena i prezimena, i oblasti njihove ekspertize.

Ako je tomu tako, a jeste - onda me čudi da u dokumentu naslovljenom: Metodologija razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata - treće ažurirano izdanje, maj 2023. godine - iza kojega stoji Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju OSCE/OEBS, odnosno Sektor za koordinaciju, usklađenost i praćenje sprovođenja strateških dokumenata kojima se utvrđuju javne politike - Generalni sekreterijat Vlade Crne Gore - koji se pojavljuje i u ulozi izdavača - lijepo piše - fanfare molim:

“U uvodu dokumenta, impresumu ili na drugom adekvatnom mjestu bi trebalo da se nađu imena i pozicije svih ljudi koji su učestvovali u pripremi teksta. Takođe, ukoliko su prilikom donošenja strateškog dokumenta konsultovani eksperti ili ekspertkinje, i njihova imena sa oblašću ekspertize bi trebalo navesti”.

U skladu sa tim - u impresumu pomenute Metodologije - koja se, hajde da usput i to pomenem, idelno nadovezuje na Uredbu o načinu i postupku izrade, usklađivanja i praćenja sprovođenja strateških dokumenata (SL CG, 54/2018) - i koja “uvodi minimum kriterijuma kvaliteta za svaki strateški dokument koji donosi Vlada Crne Gore” - navedena su imena i prezimena svih članica i svih članova Uređivačkog tima (riječ je o četiri gospođe i tri gospodina - što će reći da je (i) ta Metodologija orodnjena - i to za sve pare).

E sad, zašto je Maša zvana Ministarka uvažila neke smjernice date u pomenutoj Metodologiji - a neke nije? - možda se u prethodna dva izdanja Metodologije - od kojih je drugo bilo obavezujuće za Mašu Ministarku prilikom izrade Mašinog Nacionalnog programa razvoja kulture 2023 - 2027 - ne insistira eksplicitno na navođenju imena i pozicija osoba koje su učestvovale u pripremi teksta, te konsultovanih eksperata ili ekspertkinja - strogo sa oblašću ekspertize - u što se ne bih kladio - a što bi svakako trebalo povjeriti.

Neka vam to bude za domaći zadatak...

I još bih vam skrenuo pažnju, za kraj, na to da u pomenutoj Strategiji razvoja kulture Republike Srbije od 2020. do 2029. godine stoji, između ostaloga, i da je ta Strategija, “s obzirom na to da Republika Srbija predstavlja matičnu državu srpskog naroda naseljenog u regionu i različitim delovima sveta, opredeljena za očuvanje i povezivanje srpskog kulturnog prostora, odnosno zaštitu kulturnog nasleđa i promovisanje kulturnog stvaralaštva svih nosilaca srpskog kulturnog identiteta, bez obzira na to gde žive”.

Ako li pak krenemo od činjenice da su nosioci suverenosti države Crne Gore gospođa “građanka” i gospodin “građanin” - koja/koji “ima crnogorsko državljanstvo” - za razliku od Republike Srbije koja je “država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive” - ili Republike Hrvatske - koja je ustanovljena “kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina...” - nameće se sljedeće pitanje (bez znaka pitanja na kraju): na što bi se to, konkretno, imao odnositi pridjev “nacionalni” u naslovu Nacionalni program razvoja kulture 2023 - 2027 - ako znamo da Crna Gora nije nacionalna država...

Odgovor na ovo pitanje (bez znaka pitanja na kraju) potražite u narednom - ili u nekom od narednih brojeva ART Vijesti - a možete i da pitate Mašu Ministarku - u međuvremenu...

Bonus video: