Spajajući kontraste, “Bolivud” postavlja pitanja

Ansambl Gradskog pozorišta Podgorica publika HAPS-a ocijenila sa 4,93 i nagradila gromoglasnim aplauzom i ovacijama

778 pregleda 0 komentar(a)
Scena iz predstave, Foto: Duško Miljanić
Scena iz predstave, Foto: Duško Miljanić

Duhovita, vizuelno bogata i komunikativna predstava “Bolivud” Gradskog pozorišta Podgorica, opravdano je zaslužila buran aplauz i poziv ansamblu na povratak na scenu i ponovni poklon, nakon izvedbe na manifestaciji Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti (HAPS) u Herceg Novom, navode organizatori. S obzirom na to, ne čudi visoka ocjena publike - 4,93 za Bolivud.

“Gradsko pozorište Podgorica jedno je od onih koja su uz HAPS od osnivanja, a na 31. izdanje festivala stiglo je s predstavom ‘Bolivud’ prema tekstu Maje Pelević, u adaptaciji i režiji Kokana Mladenovića. Njegov stvaralački rukopis, prepoznatljiv po snažnom vizuelnom izrazu, političkoj angažovanosti, dekonstrukciji klasike i povremeno provokativnom scenskom jeziku, sjajno su podržali glumci: Branka Femić-Šćekić, Lara Dragović, Emir Ćatović, Vanja Jovićević, Marija Đurić, Božidar Zuber, Aleksa Balević, Ivona Čović Jaćimović, Anđelija Rondović i Pavle Bogojević. Pun doprinos dali su i ostali članovi autorskog tima - od scenografa i kostimografa do kompozitora i autora scenskog pokreta”, ističe se u saopštenju HAPS-a.

Scena iz predstave
Scena iz predstavefoto: Duško Miljanić

Tako, kroz utopijsku priču o dolasku Bolivuda, predstava govori o svima nama i o tome na šta smo spremni kada nam se obećava bolja budućnost, navedeno je ranije iz Gradskog.

“Ovaj ‘dolazak’ postaje metafora za krah industrije, nacionalizam, ksenofobiju, divlju privatizaciju i gradnju, krađu društvenog vlasništva i lažna obećanja - sve ispričano kroz pjesmu, igru i gorki humor”, piše u opisu komada.

Interesantan autorski pristup i autentičan rukopis, uz razigrani ansambl, priredio je pravi spektakl u Herceg Novom.

“Prvi korak u predstavi, napuštena fabrika - privremeni smještaj lokalnog pozorišta - treba da postane filmski studio, što znači i dolazak bolivudske filmske industrije. Pokušaj glumaca da sebi obezbijede mjesto u toj priči tjera ih da Njegoševo djelo osmisle na bolivudski način. Taj proces oslikava sve promjene i probleme savremenog društva: od propasti industrije, loših privatizacija, lažnih obećanja, sve prisutnijeg nacionalizma i ksenofobije, do spremnosti na neželjene ustupke kada ono što se nudi djeluje unosno. Motiv je i pozorište koje traži svoje mjesto, svjesno da grada bez pozorišta nema, ali suočeno s lošim odnosom prema kulturi, izazovima i uticajima investitora i politike”, navode iz HAPS-a.

Emir Ćatović u predstavi
Emir Ćatović u predstavifoto: Danilo Babović

Glumica Branka Femić Šćekić ukazuje da se adaptirani tekst, koji igraju u Gradskom pozorištu, u dobroj mjeri razlikuje od originala.

“Reditelj je vrlo vješto adaptirao predstavu na priču o Gorskom vijencu, jer je to nešto naše najveće, ili kako moj lik kaže - ‘Svetinja’, ‘kamen temeljac nacije’. Onda se time poigrao i mi smo bili oduševljeni, ali pomalo i zapitani kako će ljudi reagovati jer je to ipak velika stvar. Ali, kad se to kroz umjetničku formu i jednu vrstu sarkazma predstavi, a onda povuče malo i u priču o Alanu Fordu, mislim da je pametnome dosta”, konstatuje Femić Šćekić.

Ona dodaje da je priča o prodaji predstave koju prikazuju, zapravo priča o svima nama na ovim prostorima, odnosno o tome kako se lako povinujemo svemu i svima koji dođu sa strane, misleći da su bolji, veći i da će nas naučiti šta i kako treba.

Ćatović u predstavi
Ćatović u predstavifoto: Duško Miljanić

“Nažalost, ispostavlja se da možda nema onih sa strane koji nas uče kako treba; mi bismo prodali i ono što je još uvijek naše... Ovu predstavu igram kao glumica, ali je doživljavam i kao građanka i mislim da je velika i važna da se podsjetimo, pitamo, preispitamo i kažemo: stani čovječe, dosta, ne treba nam niko sa strane, imamo mi dobrih i znavenih koji mogu i umiju da grade...”, poručuje Femić Šćekić.

Glumac Emir Ćatović navodi da je “možda samo jedna kap koja ukazuje na sve naše probleme, ali ne samo probleme u našem društvu, već i univerzalne”.

“Kada bismo se svi digli, kada bismo bojkotovali i za novu zgradu Gradskog pozorišta, i kada bismo se bunili zbog svih drugih stvari koje se dešavaju pred nama, pitanje je kakvo bi bilo naše društvo i kojim putem bismo išli. Ali, to je koeficijent naše inteligencije i, nazovite to, koeficijent našeg morala...”, prokomentarisao je Ćatović.

On naglašava da je zadatak pozorišta upravo da uperi prstom ka stvarima koje se dešavaju, pa i unutar teatarske kuće.

“Pozorište postoji da postavlja pitanja, da zapita i da, možda, nekad umije da da odgovore na ta pitanja. Otud i njegovo obećanje: ‘Mi nećemo prestati da radimo ono što najbolje znamo da radimo!’”, poručuje Ćatović.

Scena iz predstave
Scena iz predstavefoto: Duško Miljanić

Iz HAPS-a ističu da pozorište zaista umije i može da otvori brojna pitanja, ukaže na probleme, da se naruga našim nespretnostima, ali i da prepozna i pohvali vrijednosti, a to radi i Gradsko pozorište Podgorica kroz komad reditelja Mladenovića.

“I sve to čini slikajući stvarnost kao u ‘Bolivudu’, kroz spajanje naizgled nespojivog: poetike Petra II Petrovića Njegoša i estetike bolivudskog filma, svakodnevice prodavnice mašnica i radnika koji simbolizuju rutinu i preživljavanje, sa uzvišenim svijetom bitaka, ideja i junaka kojima su inspirisana Njegoševa djela”, konstatuju organizatori u saopštenju i dodaju:

“Još jednom treba reći: Gradsko pozorište, koje producira predstave za djecu i odrasle, među njima i sjajne kakve smo gledali u Herceg Novom, nema svoju kuću. Nema je ni deceniju i po nakon prinudnog iseljenja iz Burovine, kao ni Hercegnovsko pozorište, koje je osnivač i sada sa Herceg Festom koproducent HAPS-a, koji i ove godine zaslužuje odlične ocjene”, poručuju iz HAPS-a.

“Tokom prva četiri dana festivala, programi u Dvorani Park privukli su 1000 posjetilaca različitih uzrasta. Uz dvije predstave, ‘Bolivud’ i ‘Kosovski ciklus’ Narodnog pozorišta u Prištini koja je imala i matine reprizu, organizovana je, kao specijalitet HAPS-a disko žurka Old School Disco Party. Plesni podijum, novi prostor za buđenje ritma i sjećanja, bio je ovog puta u foajeu Dvorane Park, dobro “preuređenom” u disko klub osamdesetih”, saopšteno je iz organizacije festivala.

Ovogodišnje, 31. izdanje Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti održava se od prvog do 30. aprila, pod sloganom “31 godinu bez propuštenog poziva - HAPS te zove”. Tokom festivala će biti izvedeno 15 ostvarenja savremene regionalne produkcije različitih žanrova, uz adekvatan prateći program.

“Ivica i Marica” i “Crvenkapa” otvaraju HAPSić

Na programu HAPS-a danas i sjutra je HAPS-ić, odnosno lutkarske predstave “Ivica i Marica” i “Crvenkapa”.

“Pozorišne predstave za najmlađu publiku su bez sumnje podsticaj dječjoj kreativnosti i mašti, ali i pedagoški i emocionalni vodič. Zato, s punim povjerenjem organizatori HAPS-a upućuju još jedan poziv koji se ne odbija: dovedite svoje mališane na HAPSić, a sa njima će biti oni koji znaju kako se pričaju priče: glumci Pozorišta mladih iz Novog Sada. Predstava ‘Ivica i Marica’ na repertoaru je sedmog aprila, a ‘Crvenkapa’ osmog aprila, u Dvorani Park u 18 časova”, najavljuju organizatori.

“Tvrđava” Meše Selimovića, iz Italije stiže u Crnu Goru

U okviru glavnog programa, devetog aprila će biti izvedena predstava “Tvrđava”, nastala prema istoimenom romanu Meše Selimovića.

“Predstava dolazi na hercegnovsku aprilsku svetkovinu teatra iz Italije, u režiji Andree Benalja i u izvođenju trupe Istraživačkog pozorišta AtelierCuncheon iz Bergama”, ističu iz HAPS-a.

Oni navode da je u pitanju vizuelno i fizički intenzivan performans u kojem glumci kroz pokret, muziku i simboličku upotrebu predmeta grade snažan scenski izraz.

“Predstava uključuje i uživo izvedene muzičke sekvence, oslanjajući se na etno milje i ritual kao univerzalni oblik duhovnosti. Inspirisana radnjom smještenom u Bosnu osmanskog perioda, predstava istražuje multikulturalni identitet Balkana i otvara pitanja egzistencije, pravde i dobrote među ljudima. Poseban fokus stavljen je na odnos pojedinca i društva, kao i na sukob lične perspektive sa kolektivnim strukturama moći”, piše u saopštenju.

Iz HAPS-a dodaju da “Tvrđava” donosi imerzivno teatarsko iskustvo koje briše granice vremena i uvodi publiku u snažan, gotovo ritualni scenski doživljaj, a HAPS pravi iskorak ka međunarodnim pozorišnim scenama, projektima i festivalima

Bonus video: