Dok mnoge poznate ličnosti svoju popularnost koriste za promociju modnih brendova ili ličnih projekata, Dua Lipa odlučila je da pažnju javnosti usmjeri ka knjigama. Britansko-albanska pjevačica pokrenula je biblioteku zabranjenih knjiga u jednoj od najpoznatijih knjižara na svijetu – istorijskoj Livraria Lello u Portu, u Portugaliji, okupljajući djela koja su kroz istoriju bila osporavana, zabranjivana ili uklanjana iz biblioteka i škola..
Biblioteka će biti smještena u ovoj impresivnoj knjižari staroj više od 120 godina, koju mnogi smatraju jednom od najljepših na svijetu. Livraria Lello poznata je po svojoj raskošnoj arhitekturi, neogotičkom enterijeru i veličanstvenom crvenom stepeništu, a često se dovodi u vezu sa serijalom o Hariju Poteru, jer je autorka Dž. K. Rouling živjela u Portu početkom devedesetih godina i često posjećivala ovu knjižaru.
Nova biblioteka sadržaće 100 pažljivo odabranih naslova podijeljenih u četiri tematske cjeline – moć, kontrola, glas i sjećanje. Riječ je o djelima koja postavljaju pitanja o slobodi izražavanja, autoritetu, ljudskim pravima i društvenim normama, a mnoga od njih bila su predmet zabrana ili pokušaja cenzure u različitim državama i periodima.
Među autorima čija će se djela naći na policama nalaze se Margaret Atvud, Salman Ruždi, Olga Tokarčuk i Redžinald Dvejn Bets, ali i brojni drugi pisci čija su djela izazivala burne društvene rasprave.
Dua Lipa ističe da biblioteku vidi kao "utočište za knjige koje su pokušali da utišaju, za autore čija hrabrost razotkriva mehanizme moći i kontrole, ali i za čitaoce koji vjeruju da niko nema pravo da određuje šta smiju, a šta ne smiju da čitaju".
Ovaj projekat nije iznenađenje za one koji prate njen rad. Još 2021. godine pokrenula je književni klub u okviru svoje platforme Service95, kroz koji svakog mjeseca preporučuje knjige i razgovara sa piscima iz različitih krajeva svijeta. Tokom prethodnih godina vodila je intervjue sa dobitnicom Nobelove nagrade za književnost Olgom Tokarčuk, posjećivala književne festivale i učestvovala u programima čitalačkih klubova u zatvorima, promovišući ideju da književnost može biti sredstvo obrazovanja, dijaloga i lične promjene.
Tema zabrane knjiga posljednjih godina ponovo je postala aktuelna. Prema podacima američke organizacije PEN America, u školama i bibliotekama u Sjedinjenim Američkim Državama zabilježen je rekordan broj zahtjeva za uklanjanje knjiga, pri čemu su najčešće osporavana djela koja obrađuju teme ljudskih prava, rasnih odnosa, identiteta i društvene jednakosti.
Istorija pokazuje da su mnoge knjige koje danas važe za klasike nekada bile zabranjivane zbog političkih, vjerskih ili moralnih razloga. Upravo zato biblioteka koju je osmislila Dua Lipa želi da podsjeti da pokušaji cenzure često govore više o vremenu u kojem nastaju nego o samim knjigama.
Među najpoznatijim djelima koja su kroz istoriju bila zabranjivana, osporavana ili uklanjana iz biblioteka i školskih programa nalaze se:
„Sluškinjina priča“ – Margaret Atvud
„1984“ – Džordž Orvel
„Životinjska farma“ – Džordž Orvel
„Vrli novi svijet“ – Oldos Haksli
„Lovac u žitu“ – Dž. D. Selindžer
„Ubiti pticu rugalicu“ – Harper Li
„Avanture Haklberi Fina“ – Mark Tven
„Lolita“ – Vladimir Nabokov
„Farenhajt 451“ – Rej Bredberi
„Grozdovi gnjeva“ – Džon Stajnbek
„Boja purpura“ – Alis Voker
„Voljena“ – Toni Morison
„Klaonica pet“ – Kurt Vonegat
„O miševima i ljudima“ – Džon Stajnbek
„Uliks“ – Džejms Džojs
„Satanski stihovi“ – Salman Ruždi
„Persepolis“ – Maržan Satrapi
„Znam zašto ptica u kavezu pjeva“ – Maja Anđelou
serijal „Hari Poter“ – Dž. K. Rouling
„Maus“ – Art Špigelman
Možda upravo u tome leži najveća vrijednost ove biblioteke – podsjeća da su knjige koje su nekada bile zabranjivane često postajale nezaobilazni dio svjetske književnosti. Jer, istorija pokazuje da je svaka knjiga koju je neko pokušao da zabrani u jednom trenutku bila dovoljno moćna da izazove strah, raspravu ili promjenu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
