„Kosarin vijenac“ za Baranina Vladimira Vujovića

Peti festival „Godinjske zvjezdane noći“ na kojem se prepliću riječ, slika i muzika s jedinstvenim prostorom crmničkog kraja i tradicije, sinoć je svečano otvoren u selu Godinje u Baru. Do kraja prve od tri večeri bilo je jasno da je ova manifestacija postavila novu ljestvicu za sve buduće, a druga po redu nagrada za istaknuto književno ostvarenje „Kosarin vijenac“ otišla je u ruke Baranina Vladimira Vujovića.

Veče pod zvijezdama u ovom dijelu Crmnice počelo je premijernim otvaranjem likovne izložbe „Inventar neba“ Gorana Ćetkovića, jednog od najznačajnijih savremneih umjetnika, višestruko nagrađivanog, s čak 51 samostalnom izložbom, koji je nedavno iskoračio i na svjetsku i evropsku likovnu scenu.

Otvarajući izložbu, dr Milun Lutovac, teoretičar savremene umjetnosti i profesor, kazao je da je za Ćetkovića slikarstvo način života, a život, sam po sebi, jedno veliko umjetničko djelo.

„Dramatika i dinamika. Ekspresivnost i pokretljivost. Izražajnost i snaga. Uvijek na granici apstrakcije, ali nikada potpuno u njoj. Svaka slika ovog vrsnog stvaraoca rađa novi sukob nevidljivih sila, ali i sukob umjestnika sa samim sobom i svijetom koji ga okružuje“, ocijenio je Lutovac.

Istakao je da je njegov najnoviji ciklus velikim dijelom inspirisan vjekovnim Godinjem, „tajnom koja još nije počela da živi“, a da je ostao dosledan paleti i stilu koji karakteriđe snažan potez i spontana stvaralačka lucidnost.

Ćetković je, po njegovim riječima, inspirisan jezikom upozorenja i igrom ptica, vinuo ka nebeskom, nadrealnom i fantastičnom igrokazu velike drame trajanja svega vidljivog i nevidljivog.

„Godinjske zvjezdane noći“ zvanično je otvorio diplomata i profesor međunarodnih odnosa Miodrag Lekić i poručio da se ovaj festival održava u posebnom ambijentu crnogorskog kamena, jezera, sunca i vinograda.

Crnogorska sela, poručio je, su lična karta istorijske Crne Gore, one homerovske. Ocijenio je da ako ovaj festival već ima svoju istoriju, ostaje misterija njegovog nastanka, trajanja i velikog uspjeha. Objašnjenje treba tražiti, misli on, u jedinstvenom susretu prirode i istorije jer umjestnost nije slučajno došla u ovaj hram prirode s jakim odjecima istorije.

„Iskoraci umjetonosti ovdje su postojali i prije ovog festivala. Podjsetimo se da je baš ovdje, u Godinju, rođen i rastao akademski slikar Veliša Leković, da je iz susjednog crmničkog sela takođe veliki slikar, nezaboravni Nikola Gvozdenović, a da je tu blizu, u susjednoj Riječkoj nahiji rođen vjerovatno onaj najveći – Petar Lubarda. Rasli su s inspiracijom istorije kao metafizičke pozornice i naslov ovog festivala je u vezi s istorijom. U maloj zemlji, od svukuda stiješnjenoj, pogledi vladara i žitelja su u maglovitim i sumornim jutrima bili usmjereni prema visinama, očekujući svijetlu zoru novog, boljeg, slobodnijeg života“, ispričao je Lekić.

Dodao je da su „Godinjske zvjezdane noći“ dio jednog većeg sazvježđa – onog iznad Balkana i Jugoslavije. Tome svjedoče i gosti ovog festivala, naglasio je, koji dolaze s jugoslovenskog područja i zbog toga su svi srećni jer je s njima „nepravizđena Biljana Krstić“, veliki kantautori Dado Topić i Srđan Marjanović, romanopisac Enes Halilović i književnica Jasenka Lalović…

Poručio je da tokom ovih tri dana neće biti mjesta za podjele, posebno one manihijske na „naše i njihovo“. Lekić je rekao da su „ovdje svi naši“ i poželio da iz Godinja ode poruka da „ako su relativno lako uspjeli da razbiju državu Jugoslaviju, neće im uopšte lako ići razbijanje jugoslovenske kulture, neće uspjeti u tome“.

Festival "Godinjske zvjezdanje noći" prošle godine ustanovio je festivalsku nagradu "Kosarin vijenac" - još jedna simbolika duboko ukorijenjena u tradiciji Bara i Crne Gore - Kosara - žena dukljanskog kneza Jovana Vladimira, čija istorijska uloga, ličnost i djelo, ali i uloga njegove supruge Kosare, kao i njihova romansirana ljubav, traju i znažno odjekuju na ovim prostorima i nakon hiljadu godina.

„Kosarin vijenac“ prošle godine pripao je jednom od najznačajnijih savremenih književnika i pjesnika iz Srbije, Enesu Haliloviću“ za roman "Bekos", a nakon toga uslijedila su i druga priznanja - "Beogradski pobednik“, „Živojin Pavlović“…

Književni omaž Jugoslaviji

Dublje slojeve romana "Bekos" otkrio je profesor doktor Radoje Femić, koji je prošle godine bio član festivalskog žirija za dodjelu nagrade "Kosarin vijenac", kroz razgovor s autorom.

Halilović je zahvalio domaćinima što su ga ponovo pozvali u „vaše i moje Godinje“ za koje je kazao da je mjesto istinkse kulture. Dodao je da Balkanu ne znamo da cijenimo veliku kulturu koju imamo jer nas školski sistem nikada tome nije naučio. Poručio je da ne postoji „ova ili ona“ umjestnost, koja je geografski omeđena, već samo svjetska umjetnost u koju se Godinje upisalo na najljepši način.

Stihovi, muzika i ijepa pisana riječ prožimale su se sinoć u Crmnici na najljepši način - kroz predstavljanje prve knjige poezije legendarnog muzicara jugoslovenske muzicke scene - Dada Topića, koji je povodom 60 godina karijere izdao knjigu, simbolično s 60 pjesama u njoj, naslovijena po njegovom kultnom hitu " Za koji život treba da se rodim", koja predstavlja jedan jednog od najvećih klasika jugoslovenske rok scene.

Promocija ove knjige doživjela je svoju premijeru na Godinjskom festivalu, a proza je bila prisutna kroz predstavijane knjige jos jedne muzičke legende nekadašnjeg jugoslovenskog prostora - poznatog kantautora Srđana Marjanovića. Riječ je o romanu " Zajedno", njegovoj četvrtoj knjizi, koji je priča o ljudima, emocijama, potrebi da ostanemo bliski jedni s drugima.

Svojevrsna reminscencija i omaž jednom drugom vremenu, bivšoj Jugoslaviji, rokenrolu i epohi koju su, između ostalih, obilježila dva legendarna muzičaka uslijedila je kroz njihov razgovor s urednikom izdavačke kuće „Pegaz“, Ilijom Jovanovićem i umjetničkim direktom festivala „Godinjske zvjezdane noći“ Mirkom Rakočevićem.

Nagrada za "Razgovore sa vješticom"

Članovi žirija za nagradu „Kosarin vijenac“ ovog festivala bili su prošlogodišnji dobitnik - Enes Halilovic, dr Olga Vojičić Komatina i književnik i umjetnički direktor festivala Rakočević koji je obznanio da ovogodišnje priznanje za književno stvaralaštvo ide u ruke Vladimira Vujovića, romanopisca iz Bara za književno ostvarenje „Razgovori s vješticom“.

Još jedno iznenađenje u Godinju bilo je to što je Vujoviću nagradu uručila glumica i nekadašnja pjevačica u grupi „Suncokret“ Gorica Popović.

Vujović je poručio da nije „neki govornik“ i zahvalio se žiriju za nagradu za koju je rekao da mu mnogo znači i da mnogi kažu da je najteže dobiti priznanje i prepoznavanje u svom gradu – u mjestu iz kojeg ste potekli pa mu zbog toga ova nagrada dodatno znači.

Rakočević, član žirija i kreativni direktor, ispričao je „Vijestima“ da je žiri najviše cijenio vrijednost romana i da su se bavili isključivo književnim vrijednostima. Ocijenio je da nagrade često ne odu u prave ruke jer preovladaju neka neknjiževna sredstva ali da je ovaj žiri bio „tvrd u tom nastojanju“.

„Ne postoji najbolji roman, ili najbolja knjiga, već onaj koji pripada među najznačajnije. Mi smo Vladimirov roman izabrali jer smatramo da pripada najznačajnijim ostvarenjima u toku prethodne godine i mislim da smo donijeli pravu odluku“, kazao je on.

Rakočević je istako da se dvadesetak godina čekalo da se u Crnoj Gori pojavi dobar romansijer jer ga „prosto nije bilo“ a njemu je puno srce što se pojavio Vujović, a pogotovo što je on iz Bara jer to daje još jedan značaj ovoj nagradi.

Lekovići decentralizovali kulturu

Ideja o ovakvom festivalu, u živopisnom crmničkom selu, kakva je sva Crmnica, ali i Godinje i sa specificnom arhitekturom, zbog koje ga stručnjaci i izdvajaju u odnosu na druge ruralne sredine u ovom kraju, potekla od zaljubljenika u lijepu pisanu riječ, pjesnika Srđana Lekovića, kojem je Godinje i postojbina, i inspiracija, i više od toga.

Uprkos tome, ni on, a ni oni koji su razumjeli tu inicijativu u punom i pravom smislu, nisu vjerovali da u okolnostima u kojima žvimo i načinom na koji vrednujemo stvari, ona može da zaživi.

Zato im je tim veće zadovoljstvo što ovih dana, nakon pet godina mogu reći da su uspjeli, uz, u početku podrsku samo Dragana, pa su se pridružili Neven, Nenad, Mirko, a danas vec imaju brojne prijatelje festivala za koji je jasno da postaje prepoznat van granica Bara ali I Crne Gore.

Predsjednik organizacionog odbora festivala, Baranin, Godinjanin Neven Leković „Vijesitma“ je ispričao da je Godinje mjesto u kojem pokušavaju da daju doprinos kulturi, da postanu vidljiviji u svakom pogledu i da svake godine iznova ugrađuju jedan malim kamen u zidove kulture njihove Crmnice, Bara i Crne Gore.

„Čekajući zvijezde pod godinjskim zvjezdanim nebom, kao i ranijih godina smo se prije početka bojali da nećemo opravdati naše želje i ispuniti očekivanja onih koji nas na bilo koji način podržavaju. Neskromno ću reći da je sve bilo iznad i najoptimističnijih očekivanja“, poručio je Leković.

Prepričao je da je posljednjih dana najčešće pitanje na koje je odvovarao bilo: "Da li stvarno dolazi Dado Topić?", vjerovatno kao izraz (ne)vjerovanja da se u jednom malom selu moze desiti nešto veliko.

Leković ističe da prije svega, već kad su slike Ćetkovića postavljene na zidove, kad su se ptice iz njegovog "Inventara neba" vinule na nebo iznad Godinja, kroz otvoreni krov njihovog malog amfiteatra, znao je da je počelo kako treba. Enes Halilović je oduševio one koji ga do tada nijesu slušali, dodao je, a za njih koji ga poznaju nije bilo iznenađenja.

„Zadovoljan sam što je žiri izabrao našeg sugrađanina Vladimira Vujovića za dobitnika ovogodišnjeg ’Kosarinog vijenca’ i na taj način nagradio već prepoznati kvalitet ovog mladog pisca. Još jednom se zahvaljujem ‘Akademiji’ koja je i pored velike vrućine stavila pečat na ovaj divan dan”, rekao je on Vijestima.

Definitivno je bilo puno truda i odricanja organizacionog odbora i mještana Godinja, po njegovim riječima, ali se sve to zaboravi kad se doživi ovako nešto – „Da, Dado je došao“.

„Godinje je već prepoznato na kulturnom nebu Crne Gore, pa bi poruka bila da očekujemo pomoć neke lokalne institucije da i narednih godina nastavimo da jačamo vidljivost ovog sela koje u svakom smislu ima i nudi kvalitet“, naveo je on.

Trajanje njihove porodice na ovom mjestu mjeri se vjekovima, a Leković poručuje da ukoliko ne budu njegovali mjesto njihovog izvorišta, to trajanje će se lako prekrinuti i sve ono što imaju će prekriti vrijeme i zaborav je ono što možemo očekivati već sjutra.

“Želim da naša generacija bude spona između predaka i generacija Godinjana koje dolaze, a festival jedan od mehanizama u tom nastojanju“, zaključio je sagovornik Vijesti.

U Godinju su sinoć, a biće i ovih dana, bili brojni gosti i posjetioci – istaknute ličnosti iz kulturnog, društvenog i političkog života ali i, za organizatore najvažniji, njhovi Barani.

Svi su imali priliku da uživaju u crmničkom vinu Lekovića od kojeg je ostala samo poneka kap, domaćim proizvodima i knjigama koje su izložene na štandovima, a do sitnih večernjih sati su uživali u nastupu lokalne rok grupe Akademija a posjetioci su bili posebno oduševljeni što su u Godinju mogli da čuju brojne hitove – od Gule i „Katapulta“ do Pink Flojda.

„Godinjske zvjezdane noći“ nastavljaju se danas – krstarenjem Skadarskim jezerom i promocijom vinske tradicije Godinja.

U večernjim satima, od 20 časova, biće održano predavanje o biodiverzitetu Skadarskog jezera pod nazivom „Pod istim zvijezdama: priroda, umjetnost i čovjek“, zatim književno veče na kojem će govoriti i predstaviti se Dragan Jovanović Danilov, Jasenka Lalović i Radomir Uljarević.

Gosti i mještani će iste noći na otvorenom moći da slušaju koncert Bilje Krstić i „Bistrik Orchestra“.

Trećeg dana, 5. jula, ovu manifestaciju će u zatvoriti pozorišna predstava "Safra” nastala po motivima teksta „Važnije polovice” Beatris Kurbel i Mirne Rustemović.