Ilić i Nenezić ravnopravni dobitnici nagrade „Risto Ratković“ za 2026.

Nagrada „Risto Ratković“ za 2026. godinu pripala je ravnopravno dvojici autora - Dejanu Iliću iz Beograda za knjigu „Pokopani rt“, objavljenu u izdanju Povelje iz Kraljeva, i Obradu Neneziću iz Podgorice za zbirku „Happy end… za tužni završetak“, koju je objavio Samizdat.

Odluku je većinom glasova donio međunarodni žiri u sastavu: doc. dr Olga Vojičić Komatina, predsjednica žirija, Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz BiH. Na ovogodišnji konkurs pristiglo je 46 pjesničkih knjiga iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je, kako je saopšteno, članovima žirija dodatno otežalo izbor najboljeg ostvarenja.

Sekretar žirija Edin Smailović kazao je da je upravo veliki broj kvalitetnih rukopisa bio jedan od razloga zbog kojih je odluka o ravnopravnom proglašenju dva laureata bila logičan ishod.

„Nagrada ‘Risto Ratković’ dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ove godine smo na konkurs dobili 46 knjiga iz pomenutih država i žiri je imao zaista težak zadatak. Potvrda za to je i podjela nagrade Iliću i Neneziću, koji su etablirana imena u poeziji i uopšte kulturi regiona. Oba autora su višestruko nagrađivana i za poeziju i za sveukupan rad u kulturi“, kazao je Smailović.

On je podsjetio da je Ilić nagrađivan za poeziju i prevođenje, dok je Nenezić priznanja dobijao za poeziju i pozorišni rad, ocijenivši da je riječ o autorima čiji je kvalitet odavno prepoznat u književnim i kulturnim krugovima regiona.

Nagrada će laureatima biti uručena 5. septembra u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, u okviru 56. Ratkovićevih večeri poezije.

Žiri: Dva rukopisa posebno izdvojena poetskim kvalitetom

Predsjednica žirija dr Olga Vojičić Komatina kazala je da su članovi međunarodnog žirija prilikom odlučivanja imali u vidu različite pjesničke škole i poetike kojima pripadaju autori zastupljeni na konkursu – od neosimbolizma, preko postmodernizma i njegovih nastavaka, do savremenih oblika pjesničkog izraza.

„Cijeneći mnogobrojne škole i poetike kojima pripadaju različite generacije pjesnika, krećući se od neosimbolizma preko postmodernizma i njegovih nastavaka kroz savremene oblike poezije, žiri je u svojstvu kolektivnog recipijenta uvažavao sve nadahnute ekspresije i načine njihovog modelovanja“, kazala je Vojičić Komatina.

Prema njenim riječima, savremena poezija sve više predstavlja amalgam različitih žanrova, pa je žiri pažnju posvetio i elementima fabularizacije i dramatizacije poetskog izraza, ali u granicama poetskog modela i kao mogućim nagovještajima budućih načina pjesničkog izražavanja.

„Lirski opažaj, poetska kompresija kazanog, emocionalni intenzitet doživljenog i estetizacija senzitivnog dijela poetskog bića – kako onog koji piše, tako i onog koji doživljava čitano – jesu kvalifikacije najboljih zbirki iz ovog obimnog korpusa, ali ponajviše dvaju pobjedničkih manuskripta – ‘Pokopani rt’ Dejana Ilića iz Srbije i ‘Happy end za tužni završetak’ Obrada Nenezića iz Crne Gore“, istakla je predsjednica žirija.

Kako je zaključila, upravo su zbog toga Ilić i Nenezić ovogodišnji laureati jedne od najprestižnijih nagrada za lirski izraz u regionu – nagrade „Risto Ratković“.

Ilić: Bijelo Polje od sada nije samo usputna stanica

Dejan Ilić sa posebnom je emocijom primio vijest da je dobitnik nagrade koja nosi ime jednog od najznačajnijih crnogorskih pjesnika.

„S velikom radošću primam ovu nagradu koja me upisuje u niz prethodnih dobitnika, te mrežu eksjugoslovenske poezije“, kazao je Ilić.

Govoreći o svom odnosu prema Bijelom Polju, kazao je da je ovaj grad tokom većeg dijela njegovog života bio svojevrsna usputna stanica na putu prema moru.

„Na ličnom i emotivnom planu, mimo književnosti, Bijelo Polje je veći dio mog života usputna stanica na putu do mora, obećavajući znak da se približavam željenom odredištu. Odsada će biti i mjesto zastanka, tačka koja me bitno određuje, i to sve pod znakom Rista Ratkovića i njegovog čistog modernizma“, poručio je Ilić.

Nenezić: Nagrada neće učiniti da budem gord, već zahvalan

Za Obrada Nenezića nagrada ima posebno značenje, budući da je njegovo stvaralaštvo godinama na različite načine povezano sa Ristom Ratkovićem i njegovim djelom.

Nenezić je podsjetio da je više puta pisao o Ratkovićevoj poeziji, nazivajući svoje kretanje kroz njegov pjesnički svijet „tumbanjem kao Lim po moru“.

„Ne govorim svoju poeziju, ali njegovu sam se trudio da recitujem u raznim okolnostima. Nastupao sam u njegovoj kući na Ratkovićevim večerima poezije. Moje drame igrane su u dvorištu njegove kuće. Kao dramaturg sam ga maštao i oživljavao nebrojeno puta. Dopisivao njegov život. Štrihovao“, kazao je Nenezić.

Kako je dodao, nikada nije poželio nagradu koja nosi Ratkovićevo ime, ali jeste mnogo puta poželio da napiše psihodramu u stihu inspirisanu njegovim životom.

„Ali kako kažu – nije kao što je rečeno nego kako je suđeno“, kazao je Nenezić.

Prisjetio se i riječi Abdulaha Sidrana da nagrade nisu potrebne autoru, već djelu.

„Vjerujem Sidranu. Možda bi umjetnost bila bolja da se zabrani autorima da potpisuju svoja djela. Svakako bi bila pravednija. A ljudi bolji. Ali kako bi onda znali da među nama žive velikani poput Rista Ratkovića. Bio bi to neoprostivi grijeh“, kazao je Nenezić.

Istakao je da vjeruje kako ga nagrada neće učiniti gordim, već zahvalnim, ali i da će predstavljati važnu mjeru njegovog budućeg stvaralaštva.

„Ova nagrada će biti mjera u mom budućem stvaralaštvu, ali i vjera da ono što stvaram nije uzalud“, poručio je Nenezić.

Od italijanskog jezika i književnosti do nagrađivanog prevodioca

Dejan Ilić rođen je u Travniku 1961. godine, a živi u Beogradu kao samostalni umjetnik. Završio je italijanski jezik i književnost, a objavio je knjige poezije „Figure“, „U boji bez tona“, „Lisabon“, „Dunavski put“, „Kvart“, „Iz vikenda“, „Linije bega“ – izbor pjesama iz perioda 1995–2008, „Katastar“, „Dolina Plistos“, „Kamperplac“ i „Pokopani rt“.

Bavi se i književnim prevođenjem, a za poeziju i prevođenje poezije dobio je nagrade „Đura Jakšić“, „Branko Miljković“, „Meša Selimović“ i „Miloš N. Đurić“.

Nenezić između poezije, dramaturgije, filma i pozorišta

Obrad Nenezić diplomirao je dramaturgiju na Akademiji umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Siniše Kovačevića, a doktorand je Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, na odsjeku za teoriju dramskih umjetnosti, medija i kulture.

Autor je scenarija za dugometražne filmove „Balkanska braća“ i „As pik“, koji je bio prvi crnogorski predstavnik za Oskara.

Potpisuje dramske tekstove „Jelena Savojska“, „Proljećna žetva“, „Neženje“, „Kruna“ i „Gorska drama“, kao i brojne pozorišne predstave. Među njima su „Persone non grate“ i „Ždera iz kontejnera“ Nikšićkog pozorišta, „Sveti i prokleti“ i „Palastura“, realizovane u okviru Kulturnog centra Bar i Barskog ljetopisa, „Kontraevolucija“, „Ekselencije“, poetsko-muzički performans Antikabare „Džentlmen“, „Nobelovci“ i „Bilo jednom u Crnoj Gori“.

Nenezić je autor knjiga poezije „Pisma gospođici M“, „Poezija“, „Centar mog svijeta“ i „Happy end… za tužni završetak“, kao i romana „Ljetopisje zaboravljenog grada“, „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, „Šetači po mjesecu“ i „Deset za jednog“. Objavio je i knjigu drama u stihovima „Sveti i prokleti“.

Nagrade i za najmlađe pjesnike

Na konkurs Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina ove godine pristiglo je 13 rukopisa mladih autora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Žiri je kao tri najbolja izdvojio rukopis pod šifrom „Bahabharata“, autorke Seahade Baždarević iz Sjenice, kojem je pripala prva nagrada.

Drugu nagradu dobio je rukopis „Askepiju dugujemo petla“, autora Simona Cerovine iz Beograda, dok je treća nagrada pripala rukopisu „punpun7“, autorke Irene Vujadinović iz Nikšića.

Time Ratkovićeve večeri, osim afirmacije već etabliranih autora, nastavljaju da budu i prostor za otkrivanje novih pjesničkih glasova i generacija koje tek ulaze u književni život.

Bogat program 56. Ratkovićevih večeri

Ovogodišnje, 56. Ratkovićeve večeri poezije donose bogat i raznovrstan program. Publiku očekuju tradicionalne međunarodne pjesničke večeri „Eno ga, po moru teče Lim“, promocije knjiga, razgovori sa poznatim piscima, programi namijenjeni mladim stvaraocima, okrugli stolovi, dokumentarni film, kao i programi posvećeni značajnim figurama iz svijeta kulture Bogiću Rakočeviću i Božu Koprivici.

Program će biti obogaćen i muzičkim i pozorišnim sadržajima, dok će centralni događaj manifestacije biti dodjela nagrade „Risto Ratković“.

Direktor JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić posebno je izdvojio programe posvećene mladima.

„Možda ove godine valja istaći programe za mlade, a to je tradicionalni ‘Program za mlade pjesnike’, gdje se promoviše knjiga prošlogodišnjeg dobitnika prve nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina Andrije Radovića i dodjela nagrada mladim stvaraocima za ovu godinu“, kazao je Musić.

U okviru programa biće održane i književne radionice „Bajka o duhu“ za učenike bjelopoljskih osnovnih škola, kao i okrugli sto „Studenti čitaju kroz savremeni ključ“, na kojem će učestvovati šest studenata sa Filološkog fakulteta u Nikšiću i pet studenata sa Univerziteta u Novom Pazaru.

„Mladi su naša budućnost i mladima ostavljamo u nasljeđe Ratkovićeve večeri poezije i zbog toga im moramo dati prostor“, poručio je Musić.

On je naglasio i širi značaj manifestacije, koja već decenijama prevazilazi okvire klasičnog književnog festivala.

„Ratkovićeve večeri poezije mjesto su ukrštanja poetika, mjesto multikulturnog i interkulturnog dijaloga. Ovdje se susrijeću umjetnici sa istoka i sa zapada, sa sjevera i sa juga. Susrijeću se sa istim ciljem – da afirmišu umjetnički izraz, da predstave svoju kulturu na najbolji mogući način i da u svoje države ponesu ono najbolje što su doživjeli na ovoj manifestaciji“, kazao je Musić.

Prema njegovim riječima, značaj Ratkovićevih večeri nije samo u umjetničkim programima i nagradama.

„Ovdje se stvaraju prijateljstva, rješavaju nesporazumi, podstiče saradnja“, zaključio je Musić.

Ovogodišnje izdanje manifestacije tako će još jednom spojiti afirmisane pjesnike i autore koji tek grade svoje mjesto na književnoj sceni, različite poetike i generacije, kao i umjetnike iz regiona, potvrđujući poziciju Ratkovićevih večeri poezije kao jednog od najvažnijih mjesta susreta književnosti i kulture na prostoru bivše Jugoslavije.