Izgradnja nove zgrade Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore nije samo pitanje rješavanja prostornih potreba jedne kulturne institucije. Riječ je o projektu od nacionalnog značaja. On treba da pokaže kakvu Crnu Goru želimo da gradimo i kakvo mjesto u toj državi pripada savremenoj kulturi, obrazovanju, stvaralaštvu i slobodnoj razmjeni ideja.
Crna Gora je jedna od posljednjih država u Evropi koja je dobila muzej savremene umjetnosti. Njegovo osnivanje, prije nešto više od tri godine, zato predstavlja mnogo više od administrativne odluke. To je važan korak u izgradnji savremenog kulturnog i institucionalnog sistema države i potvrda opredjeljenja za vrijednosti evropskog kulturnog prostora.
Put prema Evropskoj uniji ne podrazumijeva samo usklađivanje propisa, razvoj infrastrukture i ispunjavanje ekonomskih kriterijuma. On podrazumijeva i društvo koje razumije značaj kulture, kritičkog mišljenja, slobode umjetničkog izražavanja i otvorenosti prema svijetu. Muzej savremene umjetnosti jedna je od institucija u kojima se te vrijednosti ne samo predstavljaju već svakodnevno stvaraju i žive.
Iako još nema svoju zgradu, Muzej je tokom prve tri godine rada pokazao da institucija ne postaje značajna samo zahvaljujući prostoru u kojem djeluje. Radeći u alternativnim i privremenim prostorima, uspjeli smo da izgradimo reprezentativan muzej, prepoznatljiv u Crnoj Gori, regionu i evropskom kontekstu.
Ipak, alternativni prostori ne mogu trajno zamijeniti funkcionalan muzejski kompleks projektovan prema savremenim međunarodnim standardima. Ozbiljna muzejska institucija mora imati odgovarajuće galerije, depoe, konzervatorske i restauratorske radionice, prostore za edukaciju, istraživanje i dokumentaciju, kao i sadržaje namijenjene publici svih generacija. Tek sa takvom infrastrukturom Muzej će moći u punoj mjeri da obavlja svoju kulturnu, obrazovnu i društvenu misiju.
REZULTATI KOJI POTVRĐUJU OPRAVDANOST MUZEJA
Dva značajna međunarodna priznanja osvojena tokom prve tri godine postojanja Muzeja najbolje govore o tome koliko smo za kratko vrijeme uspjeli da uradimo. Muzeju je dodijeljena nagrada Živa za liderstvo, namijenjena muzejima slovenskih zemalja, dok ga je Evropska muzejska akademija, između šesnaest nominovanih muzeja, uvrstila među osam finalista za Art Museum Award 2025.
Smatram da je takav uspjeh posebno značajan za instituciju koja još nema sopstvenu, namjenski projektovanu zgradu. Ova priznanja potvrđuju da su naš rad i pravac razvoja prepoznati izvan Crne Gore i da smo, uprkos ograničenim uslovima, uspostavili model koji zadovoljava visoke međunarodne kriterijume.
Opravdanost Muzeja potvrđuju i programi realizovani tokom prethodne tri godine. Crnogorska publika imala je priliku da se susretne sa stvaralaštvom nekih od najznačajnijih imena svjetske i evropske savremene umjetnosti, među kojima su Ero, Joko Ono, Sindi Šerman, Kiki Smit i Odil Dek, kao i Maja Smrekar, Laibach, Šejla Kamerić, Maks Nojman, Sem Durant… Ti projekti nijesu bili samo pojedinačni kulturni događaji: povezivali su Crnu Goru sa međunarodnim umjetničkim tokovima i otvarali prostor za afirmaciju naše umjetničke scene.
Međunarodna djelatnost nastavlja se još intenzivnije. Već u oktobru predstavićemo grupu Irvin, Miroslava Balku, jednog od najvažnijih evropskih umjetnika, i ORLAN, veliku zvijezdu svjetske savremene umjetnosti. Pripremamo i izložbu savremene kineske umjetnosti kroz saradnju sa ShanghART Gallery, jednom od najznačajnijih galerija savremene umjetnosti u Kini.
Saradnja sa umjetnicima ovakvog značaja omogućila je Muzeju da za kratko vrijeme uspostavi profesionalne odnose sa vodećim svjetskim galerijama, među kojima su Hauser & Wirth, Pace Gallery i Sprüth Magers. Tako gradimo mrežu partnerstava koja Crnu Goru pozicionira kao aktivnog učesnika međunarodne scene savremene umjetnosti.
Naš cilj nije samo dovođenje značajnih međunarodnih umjetnika u Crnu Goru. Jednako važna je promocija crnogorske umjetnosti u inostranstvu. Već smo je predstavili u Sloveniji i Mađarskoj, dok pripremamo predstavljanje u Sjedinjenim Američkim Državama i Švajcarskoj. Muzej tako djeluje u oba pravca: dovodi svjetsku umjetnost u Crnu Goru, a našim umjetnicima otvara međunarodni prostor i povezuje ih sa relevantnim institucijama, galerijama, kustosima i publikom.
Posebnu pažnju posvetili smo crnogorskim umjetnicima. Realizovali smo izložbe i monografsko izdanje posvećena Banetu Sekuliću, koji je za tu izložbu dobio Trinaestojulsku nagradu, Iliji Buriću, Miju Mijuškoviću, Naodu Zoriću, Ireni Lagator i brojnim autorima različitih generacija. Nacionalni muzej mora biti mjesto u kojem se crnogorska umjetnost kontinuirano istražuje, vrednuje i predstavlja, ali i povezuje sa širim međunarodnim kontekstom.
Posebno mjesto zauzima projekat “Crna Gora danas”, kojim smo nastojali da steknemo sveobuhvatan uvid u savremeno umjetničko stvaralaštvo u zemlji. Kustosi Muzeja obišli su ateljee širom Crne Gore, razgovarali sa umjetnicima i upoznali se sa njihovim radom. Rezultat tog istraživačkog i kustoskog procesa bile su dvije velike izložbe sa oko dvije stotine umjetnika. Zahvaljujući projektu značajno je dopunjena i sistematizovana dokumentacija o savremenoj crnogorskoj umjetnosti, čime je stvorena pouzdanija osnova za njeno buduće istraživanje, vrednovanje i predstavljanje.
Istovremeno je obavljen važan posao na uređenju muzejskog fonda: zbirke su uredno popisane, a prateća muzejska dokumentacija sređena i značajno dopunjena. Time su unaprijeđeni osnovni stručni standardi čuvanja, obrade i upravljanja djelima koja predstavljaju dio kulturnog nasljeđa Crne Gore.
Izložba “Museum Yet to Be”, nastala saradnjom tri kustoskinje iz regiona, okupila je više od pedeset značajnih svjetskih umjetnika, uključujući autore iz Crne Gore. Ona pokazuje jednu od važnih uloga Muzeja: da crnogorsku umjetnost ne posmatra izolovano, već da je ravnopravno uključuje u regionalne i međunarodne tokove.
Organizovali smo i izložbe akvizicija - otkupa i poklona - kroz koje smo javnosti transparentno predstavljali proces popunjavanja zbirki i djela koja postaju dio kolekcije Muzeja. Pokrenuli smo časopis “Art diverzija”, prostor za kritičko promišljanje umjetnosti, kulture i društva, a sa Radio-televizijom Crne Gore realizovali i istoimenu emisiju. Tako je djelovanje Muzeja izašlo iz galerijskog prostora i savremenu umjetnost približilo široj javnosti.
VENECIJANSKO BIJENALE
Važan segment djelovanja Muzeja predstavlja organizacija učešća Crne Gore na Venecijanskom bijenalu savremene umjetnosti, jednoj od najznačajnijih manifestacija u svijetu. Izbor predstavnika Crne Gore sproveden je putem javnog poziva i transparentne procedure, uz stručni međunarodni žiri, kako bi se zasnovao na umjetničkoj relevantnosti, stručnom vrednovanju i jasnim kriterijumima uz uvažavanje savremenih umjetničkih praksi.
Veliki napredak ostvaren je i izborom prostora u kojem se Crna Gora predstavlja. Sa ranije izdvojene i manje vidljive lokacije crnogorski paviljon premješten je na trg San Lorenzo, u srce Venecije. Nova lokacija povećava vidljivost i posjećenost, olakšava pristup publici i stručnoj javnosti i omogućava neposredniji susret sa kustosima, kritičarima, umjetnicima i predstavnicima institucija iz cijelog svijeta. Tako se stvaraju bolji uslovi da crnogorska umjetnost bude primijećena, vrednovana i uključena u međunarodne tokove.
Za malu umjetničku sredinu posebno je važno da se povjerenje u institucije gradi otvorenim i profesionalnim postupcima. Takvi standardi ne treba da budu izuzetak, već temelj institucionalnog djelovanja. Naša uloga nije samo da međunarodnu umjetnost dovodimo u Crnu Goru već i da crnogorskoj umjetnosti stvaramo dostojan prostor u svijetu.
KOLEKCIJA UMJETNOSTI NESVRSTANIH ZEMALJA
Posebnu vrijednost muzejskog fonda predstavlja Kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja, koja je dobila status pokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Time je formalno potvrđena izuzetna vrijednost nasljeđa koje Muzej čuva, istražuje i predstavlja. Kolekcija privlači istraživače iz cijelog svijeta i svjedoči o jedinstvenom istorijskom, kulturnom i političkom iskustvu, pružajući vrijedan resurs za nova tumačenja odnosa umjetnosti, međunarodne saradnje i kulturne razmjene.
Nova zgrada omogućila bi da se ovo kulturno dobro čuva, proučava i predstavlja u uslovima primjerenim njegovom nacionalnom i međunarodnom značaju. Kolekcija bi postala dostupnija javnosti i istraživačima i snažnije pozicionirana u međunarodnim muzejskim i akademskim okvirima.
ARHITEKTONSKI KONKURS KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE
Izbor idejnog rješenja za novu zgradu sproveden je putem transparentnog međunarodnog konkursa, uz ugledni međunarodni žiri. Pristigli su radovi velikih i afirmisanih svjetskih arhitekata, što pokazuje da je projekat privukao pažnju međunarodne stručne javnosti.
Izabrano je izuzetno rješenje italijanskog studija A Fact, na koje Crna Gora treba da bude ponosna. Ono pruža osnovu da budući Muzej ne bude samo funkcionalna institucija već i novo arhitektonsko obilježje Podgorice i Crne Gore.
Savremeni muzeji nijesu zatvoreni hramovi umjetnosti, već otvoreni javni prostori, mjesta susreta, obrazovanja, dijaloga i društvene razmjene. Njihove zgrade često postaju simboli gradova i mijenjaju odnos građana prema javnom prostoru. Nova zgrada zato treba da bude dostupna i otvorena, mjesto u koje se ne dolazi samo zbog izložbe već i zbog potrebe za susretom, saznanjem i iskustvom.
Ako želimo muzej koji povezuje ljude, njegov prostor mora podsticati susret. Ako želimo muzej koji obrazuje, moramo obezbijediti uslove za učenje i istraživanje. Ako želimo instituciju otvorenu prema svijetu, moramo joj omogućiti ravnopravnu saradnju sa međunarodnim partnerima.
KULTURNI, OBRAZOVNI I TURISTIČKI ZNAČAJ
Novi kompleks omogućiće kvalitetno čuvanje, proučavanje i predstavljanje umjetničkog nasljeđa, kao i razvoj relevantne kolekcije savremene umjetnosti. Crna Gora mora imati instituciju sposobnu da sačuva umjetnost našeg vremena kao dio budućeg kulturnog nasljeđa zemlje.
Muzej treba da bude prostor učenja za djecu, učenike, studente, umjetnike, kustose i istraživače. Saradnja sa školama i univerzitetima, radionice, predavanja, razgovori sa umjetnicima i vođene posjete mogu doprinijeti razvoju vizuelne kulture, kreativnosti i kritičkog mišljenja. Važno je da djeca i mladi odrastaju sa sviješću da kulturne institucije pripadaju i njima.
Turistički potencijal kompleksa takođe je veliki. Savremeni kulturni turizam ne zasniva se samo na istorijskom nasljeđu: posjetioci biraju destinacije i zbog muzeja, arhitekture i međunarodnih manifestacija. Crna Gora, snažno oslonjena na turizam, treba da pokaže da uz prirodu i istorijsku baštinu posjeduje živu i relevantnu savremenu kulturu.
Nova zgrada može postati razlog za dolazak u Podgoricu i drugačije upoznavanje Crne Gore. Međunarodne izložbe, istraživački programi i stručni skupovi omogućavaju aktivnu kulturnu ponudu tokom cijele godine. Snažna institucija doprinosi međunarodnoj vidljivosti države, povezivanju sa drugim muzejima i boljem predstavljanju crnogorske umjetnosti u inostranstvu. Muzej tako postaje i važan instrument kulturne diplomatije.
Ipak, vrijednost Muzeja ne treba svoditi na turističke i ekonomske efekte. Njegov prvi smisao jeste javni interes: očuvanje umjetnosti, dostupnost znanja, podrška stvaralaštvu i unapređenje kulturnog života građana.
Ne treba prećutati ni to da ovi rezultati nijesu ostvareni bez otpora. Bilo je pokušaja sputavanja, relativizovanja, pa i otvorenog omalovažavanja rada Muzeja. Dio tih reakcija vidim kao izraz palanačkog duha, koji se javlja svuda gdje novi standardi, međunarodna otvorenost i drugačiji modeli rada dovode u pitanje ustaljene obrasce. To ne poistovjećujem sa crnogorskim društvom u cjelini. Naprotiv, veliki dio javnosti prepoznao je i podržao ono što radimo.
Moramo, međutim, otvoreno priznati da domaća publika još nije prisutna u mjeri u kojoj bismo željeli i da među posjetiocima često ima više stranaca nego građana Crne Gore. To nije razlog za umanjivanje rezultata, već pokazatelj da moramo snažnije razvijati komunikaciju, edukativne programe i sadržaje za različite društvene i generacijske grupe. Na osporavanja ne treba odgovarati spuštanjem standarda, već većom otvorenošću, profesionalnošću i novim rezultatima.
OD IDEJNOG RJEŠENJA DO STVARNOSTI
Za nešto više od tri godine pokazali smo šta je moguće uraditi znanjem, posvećenošću i jasnom vizijom, čak i kada nemate odgovarajuće prostorne uslove. Zato novu zgradu ne vidim kao neprovjereno obećanje niti kao investiciju bez pokrića. Njena opravdanost već je potvrđena programima, međunarodnim saradnjama, priznanjima i odgovornošću prema zbirkama koje čuvamo.
U toku je izrada glavnog projekta, važan korak prema realizaciji izabranog arhitektonskog rješenja. Očekujem da će, uz potrebnu institucionalnu volju, odlučnost i podršku, nakon završetka procedura radovi moći uskoro da počnu. Sadašnju dinamiku treba zadržati i pratiti konkretnim odlukama koje vode početku izgradnje.
Žao mi je što su od usvajanja idejnog rješenja do izrade glavnog projekta izgubljene skoro dvije godine. Proces je mogao biti znatno brži i danas smo mogli biti bliže početku radova. Za instituciju koja funkcioniše u ograničenim uslovima to nije samo administrativno kašnjenje, već odlaganje mogućnosti za izložbe, istraživanje, edukaciju i kvalitetnije čuvanje umjetničkih djela. Izgubljeno vrijeme ne možemo vratiti, ali možemo spriječiti nova odlaganja.
Izgradnja Muzeja ne smije zavisiti od povremenog entuzijazma ili pojedinačne inicijative. Projekat ovog značaja zahtijeva trajnu institucionalnu odgovornost koja prevazilazi svaki mandat. Muzej se ne gradi za jednu upravu, generaciju umjetnika ili politički trenutak, već za državu i njenu kulturnu budućnost.
Država sada treba da obezbijedi kontinuitet i omogući realizaciju izabranog arhitektonskog rješenja. Dalje odlaganje ograničilo bi instituciju koja je već dokazala svoj značaj i uskratilo Crnoj Gori kulturnu infrastrukturu kakvu odavno imaju gotovo sve evropske države.
Nova zgrada Muzeja savremene umjetnosti ulaganje je u umjetnike, publiku i buduće generacije; u očuvanje kulturnog dobra, obrazovanje, istraživanje, turizam, međunarodni ugled i kulturni identitet Crne Gore. Ona je i pokazatelj spremnosti društva da savremenu kulturu prihvati kao neodvojivi dio svog evropskog i civilizacijskog razvoja.
Muzej je za samo tri godine pokazao jasnu viziju, stručni kapacitet i opravdanu društvenu potrebu. Sada je vrijeme da ta vizija dobije svoj prostor - zgradu koja će pripadati umjetnosti, građanima Crne Gore i generacijama koje dolaze.
(Autor je direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore)
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
