Regulacija korita Tare ne radi se zbog potreba lokalnog stanovništva, nego je izmišljena kako bi se izbjegli domaći i međunarodni propisi prilikom gradnje autoputa, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković, kazala je da se niko od nadležnih institucija nije odazvao pozivu na okrugli sto, navodeći da će ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović uvijek imati prostora da razgovaraju o problemima.
"Problem je što on neda prostor stručnjacima, naročito onima koji se bave zaštitom životne sredine", istakla je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, u zvanični sistem monitoringa uključene su dvije Vladine komisije, italijansko-francuski konzorcijum, kao i razne inspekcije.
"Do sada smo preko 15 miliona platitli za sistem monitoringa, a nemamo u njemu nijednog ekologa, biologa, niti bilo koga ko se bavi životnom sredinom, osim sveprisutnog Mihaila Burića koji nekad radi za Vladu, nekad za Kineze", kazala je Ćalović Marković.
Profesor PMF-a, Vladimir Pešić, kazao je da je njihov tim uradio jednu studiju, i to je, kako je kazao, jedina naučna studija koja postoji.
"Nažalost, u Crnoj Gori već decenijama imamo nedostatak ozbiljnih naučnih studija, i to je alarmantan problem koji je izvor stalnih kolizija između zahtjeva nevladinog sektora i zvaničnih saopštenja institucija", kazao je Pešić.
On smatra da nedostatak ozbiljnih naučnih studija dovodi i do toga da javnost postaje indiferentna prema onome što se dešava u oblasti zaštite životne sredine je, kako je naveo, ne zna kome da vjeruje.
Pešić je pojasnio da je tim PMF-a studiju uradio samo u jednoj sezoni, u junu, i da ona, sa naučnog aspekta, ima dosta falinki jer nedostaje veći broj uzoraka i duži period u kojem se radi.
Kako je naveo, rezultati su pokazali da je brojnost faune dna, koja je direktno izložena uticaju, pao ispod 50 jedinki po metru kvadratnom, dok je prošle godine iznosila oko hiljadu, a pretprošle do dvije hiljade jedinki.
On je upozorio da će proces rekolonizacije biti veoma dug, možda i 20-ak godina.
Pešić je naglasio da je u pitanju samo jedna, pojedinačna studija, i da su za takve infrastrukturne objekte, shodno Okvirnoj direktivi o vodama, predviđeni standardi kako se nešto prati i kako se radi uspješan monitoring.
Cilj monitoringa je, istakao je on, da obezbijedi konačne, nedvosmislene podatke koje može da koristi i Ministarstvo i javni sektor, a i da javnost bude sigurna šta se dešava na tom prostoru.
"Tim PMF-a će pripremiti ozbiljan predlog monitoringa i uputiti ga nadležnim institucijama, sa ciljem da one preduzmu određene korake kako bismo dobili relevantne naučne podatke i izbjegli određene špekulacije kojima smo, možda, svi skloni“, dodao je Pešić.
Izvršna direktorica Grin houma, Nataša Kovačević, kazala je da se na samom koritu Tare urušavaju deponije koje, po novom planu, imaju 2,5 miliona tona otpada, a po starom četiri miliona tona.
Kako je kazala, plan regulacije je najproblematičniji.
"On predstavlja školski primjer kako da izbjegnete sve zakone koji su vezani za životnu sredinu i upravljanje vodama. Vjerujem da će težište u nekim pravnim procesima biti baš na tom dijelu“, rekla je Kovačević.
Ona je istakla da rijeka koja je tekla stotinama godina unazad treba sama da formira svoj tok i da ga mijenja.
Prema riječima Kovačević, ako rijeka i izađe iz korita mali broj dana godišnje, i ne pravi nikakvu štetu, apsolutno nije prihvatljivo da se radi ovakva regulacija.
"Dakle, možemo doći do zaključka da nije riječ o regulaciji zbog potreba 13 domaćinstava koja se tamo nalaze, nego o regulaciji koja je izmišljena za potrebe autoputa kako bi se izbjegli domaći i međunarodni propisi“, kazala je Kovačević.
Izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović, istakao je da nedostaje transparentnost i dostupnost informacija kada je riječ o autoputu.
On je naglasio da građani nijesu imali šansu da se izjasne o tome da li žele da se izgradnjom autoputa ugrozi ideja Ekološke države.
"Ovakvim načinom rada povrijeđeno je ustavno pravo građana da učestvuju u procesu donošenja odluka koje se tiču životne sredine“, kazao je Perović.
Član Savjeta Agencije za zaštitu podataka o ličnosti (AZLP), Radenko Lacmanović, kazao je da je sada jasno zbog čega su bile neophodne izmjene Zakona o slobodnom pristutpu informacijama.
"Te izmjene nijesu bile ni potrebne. Oni koji su potpisali ovakav ugovor u ime države, investitori i kreatori ovog idejnog projekta izgradnje autoputa, mogli su da sakriju sve informacije pozivajući se na zaštitu trgovinskih i ekonomskih interesa i intelektualne svojine“, naveo je Lacmanović.
Kako je naveo, uvođenjem poslovne i poreske tajne u zakon, jasno je bilo da se iza toga kriju ozbiljne namjere, potrebe i ineteresi.
"Od tada mi ne možemo doći ni do jedne značajnije informacije. Čak ni kao drugostepeni organ, ne možemo doći do ugovora, kako bi izvršili eventualnu procjenu opravdanosti pozivanja na poslovnu tajnu“, rekao je Lacmanović.
On je istakao da podaci koji se odnose na gradnju autoputa nesumnjivo spadaju pod član 17 – preovlađujući javni interes.
"Nema značajnijih informacija od podataka koji se odnose na zaštitu životne sredine“, istakao je Lacmanović dodajući da što prije treba krenuti sa izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Bonus video:
