PARAZIT DO JADRANA JOŠ NIJE STIGAO

Periska, simbol Mediterana, u opasnosti od izumiranja

Neki naučnici smatraju da bi izumiranje periski moglo da znači početak izumiranja drugih vrsta
3071 pregleda 1 komentar(a)
Školjka Periska, Foto: Shutterstock
Školjka Periska, Foto: Shutterstock

Školjka Periska, druga najveća školjka na svijetu u velikoj je opasnosti od izumiranja.

Školjku je napao parazit koji je desetkovao njenu populaciju.

Parazit do Jadrana još nije stigao.

Svojom ljušturom u obliku krila stvara crvene bisere nalik suzama i proizvodi niti koje zovu "morskom svilom". Plemenita periska simbol je Sredozemlja i pokazatelj njegovog podmorskog zdravlja. Pinna nobilis, može da doživi 45 godina i naraste 1,2 metra.

Živi jedino u Sredozemlju, ponosno uspravna kao jedro, vrhovima usidrenim u pjeskovite livade morske trave.

Naučnici, kako prenosi agencija Hina, strahuju da klimatske promjene i zagrijavanje mora dodatno pogoršavaju situaciju.

Na mirnoj morskoj površini u blizini Nice, ništa ne upućuje na pomor ispod površine. Ali dolje, na morskom dnu, groblje je plemenitih periski.

Školjka Periska

"Nismo uspjeli da pronađemo nijednu živu", kaže podvodni fotograf Olivier Jude izranjajući na površinu.

Francuska rivijera posljednje je u nizu mjesta na kojima periske izumiru napadnute novim parazitom, otkrivenim uz špansku obalu 2016. godine. Tamo je taj patogen gotovo istrijebio plemenite školjke koje su sada kritično ugrožene. Zatim se proširio uz druga obalna područja i napada periske od Francuske do Turske.

"Situacija je duboko alarmatna", rekla je Maria del Mar Otero iz Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), ističući da je periska u Španiji na ivici opstanka.

U Jadranu novi virus još nije zabilježen, ali su periske u Hrvatskoj zakonom zaštićene zbog pretjeranog izlova u prošlosti.

Stanovništvu su polja periski uz sredozemne obale poznate vjekovima.

U drevna vremena se od njenih tankih, ali čvrstih bisusnih niti pravila "morska svila", nevjerovatno rijedak materijal koji je na suncu sijjao kao zlato. Neki vjeruju da je ta fina tkanina temelj za grčki mit o Jazonovoj potrazi za zlatnim runom.

Periska se smatra indikatorom zdravlja okeana jer njihove dugovječne ljušture bilježe hemijske i fizičke promjene u vodi.

A sada je i njihov opstanak doveden u pitanje. Osim uz južnu špansku obalu, parazit ih je žestoko napao uz djelove francuske, italijanske, turske, kiparske i grčke obale.

Školja Periska

Francuski morski biolog Nardo Visente iz Okeanografskog instituta Paula Rikarda od početka devedesetih godina prošlog vijeka proučava polje periski blizu Korzike.

Ugnjezdile su se na dubini od 25 do 40 metara, ljušture su im stare tridesetak godina i narasle su oko 80 santimetara.

"U 2017. polje je bilo savršeno zdravo", rekao je.

"Ove godine, sve je mrtvo, apsolutno sve".

Parazit, otkriven u probavnom sistemu periski, iz reda je haplosporidiuma.

Još nije poznato kako je sićušni ubica stigao do Sredozemlja niti na koji način tako brzo uspijeva da se proširi.

Ali bolest, čini se "cvjeta" u toplom moru. Visent kaže da globalno zagrijavanje i rast temperature stimulirše gomilu uspavanih virusa, bakterija i parazita na aktivno djelovanje.

Temperatura mora oko polja periski na Korzici danas je 20 stepeni Celzijusa čak i na dubini od 40 metara. Normalnom se smatraju temperature od 13 ili 14 stepeni.

"Ovo je potpuno neuobičajeno", rekao je.

U Španiji je nekoliko periski sačuvano u akvarijima, a u Italiji i Francuskoj stručnjaci su pojačali nadzor nad poljima.

Ali dok su stručnjaci u trci sa vremenom prije nego što ljeto podigne temperaturu mora, strahuje se da sudbina plemenitih školjki predstavlja svojevrsno upozorenje o zdravlju mora.

Neki naučnici smatraju da bi izumiranje periski moglo da znači početak izumiranja drugih vrsta.