Direktor CERN-a: Otkriti tajne svemira

Direktor CERN-a Rolf Hojer pozvao je naučnike da, sada kada su sigurni u postojanje Higsovog bozona, nastave sa ispitivanjem "mračnog univerzuma"
87 pregleda 0 komentar(a)
Rolf Hojer, Foto: Dw.de
Rolf Hojer, Foto: Dw.de
Ažurirano: 09.10.2013. 08:46h

Direktor CERN-a Rolf Hojer pozvao je naučnike da, sada kada "imaju u džepu" Higsov bozon, nastave sa otkrivanjem "mračnog univerzuma" - "skrivenih stvari koje čine 95 procenata kosmosa, a koje su još misterija za istraživače na Zemlji".

Hojer se obratio medijima nakon dodjele Nobelove nagrade za fiziku Britancu Piteru Higsu i Belgijancu Fransou Englertu za predviđanje postojanja Higsovog bozona, kojim se objašnjava kako fundamentalna materija dobija masu i stvara zvijezde i planete, prenose svjetske agencije.

On je rekao da sada imaju kompletiran Standardni model, pozivajući se na portret poznatog univerzuma sačinjen osamdesetih godina.

"Krajnje je vrijeme da krenemo u mračan univerzum", dodao je Hojer. Radeći nezavisno šezdesetih godina prošlog vijeka, Higs i Englert došli su do teorije kako se osnovni gradivni elementi univerzuma spajaju, dobijaju masu i formiraju sve što nas okruženje.

Teorija je potvrđena otkrićem subatomske čestice koja je nazvana po Higsu - Higsov bozon ili popularno "Božja čestica". U jednom od najvažnijih otkrića u fizici posljednjih decenija, naučnici Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) objavili su prošle godine da su konačno pronašli Higsov bozon koristeći Veliki hadronski sudarač (LHC), 27 kilometara dug tunel ispod švajcarsko-francuske granice.

Profesor Higs (84) je u izjavi, koju je prenio Univerzitet u Edinburgu, izrazio nadu da će Nobelova nagrada koju je dobio pomoći ljudima da prepoznaju "vrijednosti istraživanja plavog neba".

Englert (80) je rekao da nagrada ukazuje na značaj naučne slobode i potrebe da se naučnicima dozvoli da vrše fundamentalna istraživanja koja nemaju momentalne praktične koristi.

"Ne radite misleći na Nobelovu nagradu. Ipak, imali smo osjećaj da radimo nešto što je važno, što će kasnije koristiti drugim istraživačima", rekao je Englert, profesor u penziji Univerziteta u Briselu.

Higsov bozon i njegovo polje sile su medju poslednjim ključnim elementima modela koji objašnjava kako funkcioniše kosmos.

Njihovo postojanje je potvrđeno, nakon tri decenije, kada je prošle godine uočena podatomska čestica u CERN-ovom podzemnom Velikom hadronskom sudaraču, najvećem i najsnažnijem akceleratoru čestica na svetu. LHC, koji se trenutno unapređuje, nastaviće sa radom sljedeće godine sa udvostručenom snagom.

Bonus video: