Naučnici "oživjeli" grad koji je potonuo prije 1.200 godina

Iraklion je otkriven 2001, a poslije više od deset godina iskopavanja, naučnici su napravili 3D mapu, koja odslikava život u drevnom trgovačkom centru
103 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 29.04.2013. 19:36h

Pomoću 3D tehnologije, naučnici su “oživjeli” Atlantidu iz stvarnog života, nestalu u vodama Egipta prije skoro 1.200 godina.

Grad Iraklion, gdje se nalazio hram u kome je inaugurisana Kleopatra, bio je jedan od najznačajnijih trgovačkih centara u Sredozemlju, prije nego što je nestao u današnjem Abukirskom zalivu.

Iraklion je otkriven 2001, a poslije više od deset godina iskopavanja, naučnici su napravili 3D mapu, koja odslikava život u drevnom trgovačkom centru.

Vjekovima se smatralo da je Iraklion mitski grad, baš kao i Atlantida - sve do prije 12 godina, kada je podvodni arheolog dr Frenk Godio pretraživao egipatsku obalu u potrazi za francuskim ratnim brodovima, koji su učestvovali u pomorskoj bici kod Abukira, i tom prilikom slučajno naišao na blaga nestalog grada.

Nakon što su uklonili slojeve peska i mulja, ronioci su otkrili dokaze o izvanrednom bogatstvu i stvorili sliku o tome kako je prije više od 1.000 godina izgledao život u tadašnjem trgovačkom centru Iraklionu.

Arheolozi su pronašli ostatke više od 64 broda, zakopana na dnu mora, oko 6,5 kilometara od obale Egipta. To je najveći broj drevnih brodova ikada otkriven na jednom mjestu.

Osim toga, našli su 700 sidara, zlatnike i tegove od bronze i kamena, koji su vjerovatno bili korišćeni u trgovini, kao za izračunavanje poreskih stopa.

Međunarodni tim naučnika otkrio je i ostatke legendarnog hrama Amun-Gereb, u kome je Kleopatri predata vlast nad Egiptom.

Kameni blokovi sa tekstovima na grčkom i staroegipatskom jeziku, više desetine sarkofaga, u kojima se vjerovatno nalaze mumificirane životinje koje su prinošene na žrtvu za hram Amun-Gereb, takođe su dio otkrivenog blaga.

Naučni tim, okupljen oko dr Godija, tek treba da utvrdi šta je izazvalo potonuće grada, ali su prema glavnoj hipotezi, razlog bili nestabilni sedimenti Irakliona, na kojima je grad bio podignut. Nivo mora je porastao i sve to zajedno je vjerovatno dovelo do toga da grad potone 3,5 metara.

“Tek smo na početku naših istraživanja”, izjavio je dr Godio za “Telegraf”. “Vjerovatno ćemo raditi još narednih 200 godina.”

Bonus video: