Danas će u 7 zemalja biti zasađene sekvoje uzgojene u laboratoriji

Milarčovi se nadaju da će u narednom periodu milioni stabala biti zasađeni širom svijeta, što bi trebalo da pomogne u borbi protiv klimatskih promjena
0 komentar(a)
Ažurirano: 22.04.2013. 10:57h

Nakon što su 20 godina proveli praveči klonove nekih od najvećih i najstarijih svjetskih stabala, neprofitna grupa Ancient Tree Archive kaže da je vrijeme za sađenje.

Ova grupa je u svojim laboratorijama Mičigenu razvila više hiljada genetskih kopija divovskih i obalnih sekvoja iz Kalifornije, od čega će nekoliko desetina primjeraka biti zasađeno u sedam zemalja: Australiji, na Novom Zelandu, u Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Njemačkoj i Sjedinjenim Državama.

Ostali primjerci će biti zasađeni u Oregonu.

Visoki samo oko 18 centimenara, laboratorijski proizvedeni primjerci stabala su genetske kopije tri stara divovska stabla posječena u sjevernoj Kaliforniji. Neki primjerci su razvijeni iz panja stabla starog oko 4.000 godina. Prečnik tog drveta prije nego je posječeno iznosio je nevjerovatnih 35 metara.

"Ovo je prvi korak ka masovnoj proizvodnji", rekao je Dejvid Milarč, jedan od osnivača Ancient Tree Archive organizacije.

Cilj te organizacije, kako je rekao, jeste da ponovo pošumi planetu Zemlju.

"To je za nas imperativ, a za tako nešto ima smisla koristiti samo najveća, najstarija i najlegendarnije stabla koja su ikada živjela na Zemlji".

Milarč je zbog stanja svjetskih šuma postao zabrinut 1990. godine, kada je počeo istraživanje širom SAD u potrazi za najstarijim stablima, uvjeren da ona nose sve potrebne gene koji će im omogućiti da nadžive druge pripadnike svoje vrste.

Džejk Milarč, Dejvidov sin

U naučnim krugovima nisu svi saglasni sa tim njegovim mišljenjem, a skeptici navode da su neka stabla preživjela stotine, pa i hiljade godina jer su jednostavno imala sreće.

Milarč želi da opovrgne takve tvrdnje. On i njegovi sinovi su razvili nekoliko metoda za proizvodnju genetske kopije sadnica i tokom posljednjih nekoliko godina posvetili se visokim i obalnim sekvojama, smatrajući da to drveće najbolje može da apsorbuje velike količine ugljen dioksida, koji se smatra jednim od glavnih uzroka za klimatske promjene na Zemlji.

"Ako bismo imali dovoljno novih stabala, uticaćemo na promjene", kazao je njegov sin Džared Milarč, izvršni direktor organizacije, koja se finansira donacijama.

Zemlje primaoci sadnica obavezale su se da će brinuti o zasađenom drveću.

Ova grupa se nada da će u narednom periodu milioni stabala biti zasađeni širom svijeta, što bi trebalo da pomogne u borbi protiv klimatskih promjena, te vraćanju starih šuma.

Galerija

Bonus video: