"Biće to putovanje u jednom smjeru", kažu iz holandske kompanije "Mars One" koja na Crvenoj planeti planira da izgradi zajednicu kolonizatora.
Istorija je pokazala da velike istraživače poput Kolumba ili Magelana i njihovih posada čak ni ekstremne opasnosti nisu odvratile od avantura koje su ih proslavile. Zbog toga ne treba da čudi podatak da je ova kompanija već primila hiljade prijava potencijalnih učesnika ovog, možda najvećeg, putešestvija u istoriji ljudske vrste.
Potrebne kvalifikacije
Čelnici projekta "Mars One" ističu da kandidati moraju da budu čvrsti, prilagodljivi, domišljati i sposobni za timski rad. Cijelu misiju, koja će biti ispraćena medijski u formi rialitija, od početka izbora, do slijetanja i naseljavanja, pratiće kamere. Šou koji će imati formu "Big Brother"-a zapravo bi trebalo da trajno osigura finansijska sredstva za razvoj i održavanje projekta.
Koosnivač organizacije "Mars One", Bas Lansdorp, objasnio je nedavno u Londonu zašto će misija biti jednosmjerna.
Tokom osmomjesečnog putovanja astronauti će izgubiti dio koštane i mišićne mase. Kada se tome doda boravak od više mjeseci ili godina na Marsu koji ima mnogo slabiju gravitaciju, biće im gotovo nemoguće da se ponovo prilagode životu na Zemlji.
Osim toga slijetanje na Mars a zatim polijetanje nazad na Zemlju tehnološki je mnogostruko zahtjevniji i skuplji poduhvat od planiranog.
Koliko je projekat realan?
Neki kritičari najavljene misije smatraju da će ekstremno teški uslovi putovanja i života na Marsu biti praktično nepremostiva prepreka. Naime, Mars ima vrlo rijetku atmosferu, a Sunčevo zračenje i radijacija na njemu je izuzetno jaka i nepovoljna za život. Na Zemlji nas od ovakvih uslova štiti jako magnetsko polje, odnosno magnetosfera.
Na Marsu nema tekuće vode, nema ni vazduha koji bi mogli da udišemo, atmosferski pritisak je gotovo jednak vakuumu, a temperaturne razlike su velike. Neki skeptici ističu da su uslovi na Antarktiku mačji kašalj prema marsovskim pa ipak ljudima ne pada na pamet da se tamo trajno nastane.
Dr. Veronika Brej iz "Lunar and Planetary Laboratory"-je na Univerzitetu u Arizoni kaže da ne sumnja da je fizički moguće dovesti ljude na Mars.
" Mnogo je veće pitanje hoće li oni biti sposobni da tamo prežive duže vrijeme', upozorila je.
Organizatori odgovaraju da će kolonisti svoje nastambe prekriti s nekoliko metara tla kako bi se zaštitili od raznih zračenja.
Ambasador projekta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku prof. Žerar Huft priznaje da prve kolonizatore očekuju nepoznati zdravstveni rizici, ali je on ipak optimista.
"Kandidatima ćemo reći da postoje opasnosti, međutim, naša će odgovornost biti da ih zadržimo u prihvatljivim granicama", rekao je.
Organizatori na svom sajtu tvrde da je misija logistički i ekonomski izvodljiva i to uz tehnologiju koja već sada postoji.
Problem finansiranja
Ima i kritičara projekta koji smatraju da će projekat biti izuzetno skup – procjenjuje se da će koštati oko šest milijardi dolara - da ga nijedna privatna kompanija bez pomoći država neće moći izfinansirati. Međutim, organizatori su uvjereni da će interesovanje gledaoca TV šoua biti dovoljan temelj za osiguranje sredstava jer će biti zanimljiviji od i od Olimpijskih igara pa će se prava na TV prenos dobro prodavati.
"Biće to najveća stvar koju je ljudski rod ikada napravio. I nakon 15 godina ljudi će još uvijek gledati takav šou", uvjeren je Lansdorp.
Na površinu Marsa prvo bi trebalo da sleti rover koji će istražiti okolinu i povoljne lokacije.
Planirano je da prva ekipa od četiri astronauta živi u dvije kupole dok će ostale služiti za gajenje hrane, opremu i ostale potrebe. Naselje bi trebalo da bude izgrađeno do 2023. godine, a prvim kolonizatorima svake će se dvije godine pridružiti novi.
Ukoliko među vama ima zainteresovanih za napuštanje naše planete i boravak na Marsu do kraja života, prijavu možete ispuniti na ovom sajtu.
Galerija
Bonus video:
