PRVO SMO PJEVALI

Darvin je bio u pravu: Govor ljudi je nastao od pjesme ptica

Na MIT-u smatraju da ljudski govor nastao iz pjesme ptica i informativnog izražavanja koje je primijećeno kod mnogih životinjskih vrsta
146 pregleda 34 komentar(a)
Ažurirano: 04.03.2013. 13:25h

"Zvuci koje proizvode ptice predstavljaju najbližu analogiju ljudskom jeziku", pisao je Čarls Darvin u svom djelu "Porijeklo čovjeka", a naučnici sa čuvenog MIT-a tvrde da je bio na pravom putu.

Na MIT-u smatraju da ljudski govor nastao iz pjesme ptica i informativnog izražavanja koje je primijećeno kod mnogih životinjskih vrsta.

"Ova slučajna kombinacija aktivirala je ljudski govor", smatra Šigeru Mijagava, profesor lingvistike na MIT-ovom Odsjeku za lingvistiku i filozofiju, prenosi DailyMail.

Mijagava smatra da postoje dva sloja u svim ljudskim jezicima: izražajni sloj koji uključuje promjenjivu organizaciju rečenica, i leksički koji se odnosi na samu srž sadržaja u rečenici.

Na osnovu analize životinjske komunikacije, Mijagava smatra da cvrkutanje ptica najviše podsjeća na izražajni sloj ljudskih rečenica. Kratke audioporuke primata, sa druge strane, predstavljaju leksički sloj.

U jednom trenutku, prije 50-80 hiljada godina, ljudi su spojili ova dva tipa izražavanja u jedinstvenu jezičku formu. Ovakve adaptacije postojećih struktura poznate su prirodnoj istoriji, primijetio je profesor Robert Bervik, takođe sa MIT-a.

"Kada nešto novo evoluira, vrlo često je izgrađeno od starih dijelova. To smo toliko puta vidjeli tokom evolucije. Stare strukture mogu samo malo da se promijene, ali to im omogućava nove drastične funkcije", tvrdi Bervik.

Kako bi se objasnila razlika između leksičkog i izražajnog sloja može se koristiti rečenica: "Tod je vidio kondora".

Istraživači, poput Darvina, takođe smatraju da su ljudi prvo imali sposobnost da pjevaju, a zatim su integrisali specifične leksičke elemente u te pjesme

Vrlo lako se mogu stvoriti brojne varijacije ove rečenice, poput: "Da li je Tod vidio kondora?". Ovo premještanje elemenata dešava se u izražajnom sloju i omogućava nam da dodamo kompleksnost i postavimo pitanje. Međutim, leksički dio ostaje isti, budući da uključuje iste osnovne elemente: subjekt, predikat i objekt.

Ptice nemaju leksičku podlogu. Umjesto toga, one pjevaju naučene melodije – cijela pjesma ima jedno značenje, bilo da je u pitanju poziv na parenje, odbrana teritorije ili nešto treće.

Ljudi, sudeći prema istraživačima, kombinuju ova dva sistema. Možemo komunicirati samo putem ključnih informacija, poput primata, ali takođe, posjedujemo i melodički kapacitet i sposobnost da kombiniramo dijelove našeg jezika, prenosi RSE.

Upravo ta sposobnost omogućila nam je da generiramo naizgled beskrajan niz značenja u našim jezicima. Istraživači, poput Darvina, takođe smatraju da su ljudi prvo imali sposobnost da pjevaju, a zatim su integrisali specifične leksičke elemente u te pjesme.

Galerija