NOVA NADA

Za pet godina rak će postati hronična bolest

Nova tehnika trebalo bi da omogući pacijentima u krajnjem stadijumu bolesti da nastave da žive još deset godina relativno zdravi
67 pregleda 3 komentar(a)
DNK, rak, Foto: Www.futurity.org
DNK, rak, Foto: Www.futurity.org
Ažurirano: 30.01.2013. 18:49h

Zahvaljujući revolucionarnoj metodi liječenja, koja će biti dostupna za pet godina, rak će postati bolest sa kojom može da se živi, tvrde britanski stručnjaci, a prenosi britanski "Telegraf".

Institut namjerava da formira DNK bazu podataka kako bi identifikovao grupe gena odgovorne za nastanak raka

Ljekari se nadaju da će sekvenciranje genetskog koda tumora od koga boluje pacijent doprinijeti da određeni tipovi raka prerastu u hroničnu, a ne smrtonosnu bolest, jer će ljekari tačno znati koje ljekove da primijene kako bi bolest držali pod kontrolom.

Nova tehnika bi trebalo da omogući pacijentima u krajnjem stadijumu bolesti, kojima je preostalo još svega nekoliko mjeseci života, da nastave da žive još deset godina relativno zdravi, tvrde stručnjaci Instituta za istraživanje raka u Londonu.

"Rak često pogađa stare osobe i ako uspijemo da ih održimo u životu dovoljno dugo da bi umrli od nečeg drugog, onda to znači da smo pretvorili rak u hroničnu bolest", objašnjava profesor Alan Ašvort, generalni direktor ovog instituta.

Trogodišnji projekat

Institut namjerava da formira DNK bazu podataka kako bi identifikovao grupe gena odgovorne za nastanak raka. U tom cilju pokreće trogodišnji projekat vrijedan tri miliona funti (3,5 miliona eura), nazvan “Jedinica za profilisanje tumora”.

Pacijentkinja bolnice “Rojal Marsden” u Čelsiju zahvaljujući “herceptinu” već deset godina živi sa uznapredovalim rakom dojke

Genetsko profilisanje tumora već se koristi u izvjesnoj mjeri, ali za sada se traga samo za malobrojnim genima. Žene oboljele od raka dojke u uznapredovaloj fazi podvrgavaju se DNK analizi kako bi se utvrdilo da li njihovi tumori sadrže određenu varijantu gena HER2, odgovornog za petinu slučajeva bolesti.

Žene koje ga imaju dobijaju lijek “herceptin”, koji, međutim, ne djeluje na one koje nemaju taj gen. Jedna pacijentkinja bolnice “Rojal Marsden” u Čelsiju, u okviru koje radi institut za istraživanje raka, zahvaljujući “herceptinu” već deset godina živi sa uznapredovalim rakom dojke, ali takvi slučajevi su izuzetak.

"Voleli bismo da takvi slučajevi postanu standard. Aktivnim profilisanjem pacijenata koji dobro reaguju na lijek i sekvenciranjem njihovih genoma, možemo da otkrijemo gene koji su za to zaslužni", kaže profesor Ašvort.