OČEKUJE SE DA STIGNE U APRILU

Pogledajte: Prva izraelska svemirska letjelica lansirana na Mjesec

Brod je izgradila neprofitna grupa Spejs IL (SpaceIL) u saradnji sa Izraelskom aeronautičkom industrijom lansiran je iz Kejp Kanaverala na Floridi na raketi Falkon 9 kompanije Spejs Iks (Space X) Ilona Mask
1295 pregleda 2 komentar(a)

Rano jutros u 3,45 sati po izraelskom vremenu (2,45 po srednjeevrepskom) počela je nova era za izraelsko istraživanje svemira lansiranjem prve izraelske svemirske letjelice na Mjesec.

Svemirski brod nazvan Geneza (Berešit) očekuje se da će na Mjesec stići u aprilu.

Brod je izgradila neprofitna grupa Spejs IL (SpaceIL) u saradnji sa Izraelskom aeronautičkom industrijom lansiran je iz Kejp Kanaverala na Floridi na raketi Falkon 9 kompanije Spejs Iks (Space X) Ilona Maska.

Izraelski svemirski brod je najamanji i najjeftiniji koji je ikada poletio ka Mjesecu i zahvaljujući njemu Izrael će se svrstati među super sile, SAD, Rusiju i Kinu, koje su uspješno izvele slične misije, navode izraelski mediji.

Komunikacioni satelit za Indoneziju bio je jedini teret koji je nosila raketa Falkon 9. Ona je obasjala nebo kada je poletjela, javlja AP.

"Mislili smo da je vrijeme za promjenu i želimo da Izrael stigne sve do Mjeseca", rekao je Jonatan Vajntrub, koosnivač izraelske neprofitne organizacije.

Svega sat nakon lansiranja Berešit je već slao natrag podatke.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu posmatrao je lansiranje letjelice uživo iz izraelskog kontrolnog centra u Jehudu kraj Tel Aiva.

"To je veliki korak za Izrael, ali gigantski korak za izraelsku tehnologiju", rekao je on.

Svemirska letjelica sa četiri noge, jedva veličine mašine za pranje veša, letjeće oko zemlje u sve većim krugovima dok je ne zahvati Mjesečeva gravitacija i dok ne uđe u orbitu oko Mjeseca udaljenog 370.000 kilometara.

Spustiće se 11 aprila. Misija izraelske svemirske letjelice košta 100 miliona dolara.

Sovjetski Savez je prvi poslao letjelicu na Mjesec 1959. godine. Uslijedile su SAD 1962, a potom Kina.

Baz Oldrin koji je hodao po Mjesecu pozdravio je jutrošnje lansiranje. Berešit će mjeriti magnetsko polje i slati podatke i fotografije.

U vremenskoj kapsuli Berešita je fotografija izraelskog astronauta Ilana Ramona koji je poginuo prilikom lansiranja svemirskog broda Kolumbija 2003. godine, kao i lunarna bibilioteka sa 30 miliona strana na disku.

Ramonova udovica Rona podržavala je izraelsku misiju. Ona je preminula od karcinoma u decembru.