Tragajući za mogućim uticajem klimatskih promjena na moderno društvo, studija međunarodnih naučnika bavila se propašću civilizacije Maja koja se raspala zbog gladi i rata, a usljed teške suše koja je bila posljedica prirodne promjene klime.
Tim stručnjaka izradio je detaljnu klimatsku kartu razdoblja dugog 2.000 godina obilježenog sušnim i kišnim periodima u današnjem Belizeu, gdje su se između 300. i 1000. godine razvili majanski gradovi, prenosi agencija Rojters.
Analizirajući stalagmite i bogate arheološke nalaze koje su izradili Maje, naučnici su svoju studiju objavili u časopisu "Science".
Za razliku od trenutnog trenda globalnog zagrijavanja, promjena klime u srednjoj Americi u vrijeme propasti Maja bila je uzrokovana velikom, cikličkom, prirodnom promjenom vremena.
"Postoje neke paralele sa modernim vremenima zbog čega moramo da budemo zabrinuti", rekao je Kenet naglašavajući posebno Afriku i Evropu
Vlažni period podsticao je razvoj poljoprivrede i rast stanovništva i jačao položaj kraljeva koji su sebi pripisivali zasluge za kišu i priređivali žrtvovanja kako bi se nastavilo povoljno vrijeme.
Kada je vlažni period oko 660. godine postupno prešao u sušni, autoritet i moć kraljeva je padala što je bilo povezano sa sve većim brojem ratova za oskudne prirodne izvore.
Politički kraj Maja dogodio se oko 900. godine kada je dugo sušno razdoblje potpuno potkopalo kraljevu vlast. No, stanovništvo se održalo još više od stotinu godina, sve do ekstremne suše od 1000. do 1100. godine koja je natjerala Maje da napuste centre svoje civilizacije.
"Postoje neke paralele sa modernim vremenima zbog čega moramo da budemo zabrinuti", rekao je Kenet naglašavajući posebno Afriku i Evropu.
"Ako klimatske promjene u nekim područjima uništavaju poljoprivredne sisteme, to može da izazove glad širokih razmjera, društvenu nestabilnost i povlačenje stanovništva, baš kao što se to možda dogodilo civilizaciji Maja", upozorio je Kenet.
Bonus video:
