svrake, delfini...

Neurolozi sa Kembridža: Mnoge životinje imaju svijest

“Kako tačno organizovana materija mozga stvara slike i zvuke, požudu i mržnju, sjećanja, snove i planove, još uvijek nije jasno”
76 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 26.08.2012. 09:06h

Danas malo koga može da začudi informacija da čovjekoliki majmuni poput šimpanzi imaju svijest. Poznato je da se oni gledaju u ogledalima, da planiraju, te da čak svoje potomstvo poučavaju kako da izrađuju oruđe.

Ali, slična svojstva zabilježena su i kod delfina, slonova i brojnih drugih životinja. Zapravo, savremena istraživanja pokazala su da je subjektivna svijest, koja se još u prošlom vijeku smatrala isključivom privilegijom Homo sapiensa, prilično raširena u životinjskom svijetu.

Zbog toga je grupa kognitivnih neurologa, računarskih neurologa, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa je na Univerzitetu Kembridž u julu sastavila i potpisala dokument nazvan Kembridžska deklaracija o svijesti, kojim je zvanično potvrđena ta činjenica.

“Dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni posjednici neuroloških supstrata koji stvaraju svijest”, stoji u saopštenju.

“Životinje poput sisara i ptica i mnoga druga stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate.”

“Dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni posjednici neuroloških supstrata koji stvaraju svijest”

Hobotnice su jedini beskičmenjaci koji su dobili to važno priznanje. Brojna istraživanja potvrdila su da je ono zasluženo. Na primjer, jedno istraživanje iz 2009. pokazalo je da neke hobotnice sakupljaju ljuske od kokosa i od njih stvaraju pokretna skloništa, što je dokaz da koriste oruđe.

Druga istraživanja pokazala su da imaju vrlo sofisticiranu prostornu navigaciju i pamćenje. Biolozi tvrde da hobotnice u divljini znaju tačno da procijene koliko kamenja trebaju da prikupe kako bi suzile otvor u kojem se skrivaju. Osim toga, laboratorijska istraživanja otkrila su da se potpuno drugačije ponašaju kada se drže u akvarijimima u kojima nema dovoljno predmeta koji bi potakli njihovo zanimanje.

Što je to decenijama sprečavalo naučnike da prihvate postojanje svijesti kod stvorenja koja ne pripadaju našem porodičnom stablu?

Odgovor je jednostavan – anatomija mozga. Prema starijim modelima moždanih aktivnosti, smatralo se da svjesna iskustva nastaju u našem izuzetno razvijenom korteksu. Međutim, savremeni istraživači, kao i potpisnici nove deklaracije, ističu da su se brojne živčane mreže uključene u funkcije kao što su pažnja, spavanje i odlučivanje pojavile u evoluciji još kod beskičmenjaka, te da postoje čak i kod mekušaca - hobotnica.

Priznanje su dobili i afrički sivi papagaji

Prema Kembridžskoj deklaraciji, svijest imaju i neke ptice.

“Dokazi o postojanju nivoa svijesti sličnih ljudskima zabilježeni su kod afričkih sivih papagaja. Utvrđeno je i da svrake u prepoznavanju sopstvene slike u ogledalu pokazuju zapanjujuću sličnost ljudima, čovjekolikim majmunima, delfinima i slonovima”, ističe se u dokumentu.

Prema novoj deklaraciji, čak ni osjećaji ne zavise od nekih određenih struktura mozga kao što je korteks. Zapravo, brojna druga područja koja se u našim mozgovima aktiviraju kada osjećamo, takođe imaju ključno značenje u emocionalnom ponašanju životinja.

“Kako tačno organizovana materija mozga stvara slike i zvuke, požudu i mržnju, sjećanja, snove i planove, još uvijek nije jasno”, izjavio je jedan od potpisnika deklaracije, Kristof Koh (Koch), čelni čovjek na Allen Institute of Brain Science.

Hobotnica u ljusci kokosovog oraha

“Pred nama i dalje ostaje izazov da shvatimo kako šaputanje nervnih ćelija, povezanih hiljadama aksona, stvara osjećaje svijesti”, napisao je Koh.

Dakle, novom deklaracijom hobotnice su dobile zvanično priznanje da imaju svijest. Kako tačno izgledaju njihovi doživljaji, nauka tek treba da otkrije.

Na osnovu savremenih istraživanja grupa neurologa je na Univerzitetu Kembridž sastavila i potpisala dokument nazvan Kembridžska deklaracija o svijesti, kojim je zvanično potvrđeno da je subjektivna svijest raširena i u životinjskom svijetu

Preporučujemo za Vas