Francuski astrofizičar Orelijen Baro izjavio je da će Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) izgraditi veći akcelerator od trenutno najvećeg svjetskog akceleratora čestica, takozvanog Velikog hadronskog sudarača.
"Sadašnji Veliki hadronski sudarač omogućava da se sudaraju protoni sa energijom oko 1.000 milijardi puta većom od vidljive svjetlost", rekao je Baro agenciji Beta i dodao da tunel podzemnog kružnog akceleratora ima dužinu od oko 27 kilometara.
Prema njegovim riječima, novi akcelerator nazvan Budući cirkularni sudarač FCC (Future Circular Collider) će imati veličinu od oko 100 kilometara čime će moći da "ima energiju deset puta veću od Velikog hadronskog sudarača".
Baro je dao izjavu komentarišući saopštenje CERN-a o nadogradnji sadašnjeg Sudarača koji će kasnije biti zamenjen FCC-om.
Astrofizičar i kosmolog iz francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) u Grenoblu i koji sarađuje sa CERN-om, rekao je da će cio projekat koštati oko deset milijardi eura.
FCC, projekat koji je pokrenut 2014. godine, trebalo bi da počne s radom oko 2040. godine. Dotle će Veliki hadronski sudarač biti nadograđen i očekuje se da će već donijeti nove rezultate koji će olakšati analizu otkrića novog akceleratora.
CERN je sinoć saopštio da uskoro kreće u nadogradnju Hadronskog sudarača u sklopu novog eksperiremnta potrage za česticama povezanim s tamnom materijom, kao što su crni fotoni.
Evropska organizacija za nuklearna istraživanja navela je da će se novi eksperiment odnositi na čestice koje imaju slabu međusobnu interakciju.
Neke od tih čestica su povezane sa tamnom materijom, koja je prema hipotezama, materija koja nije osjetljiva na elektromagnetnu silu i ne može da emituje svjetlost, zbog čega se teško otkriva.
Veliki hadronski sudarač, kako su naveli naučnici, ne može da detektuje te čestice, zbog čega će uskoro biti postavljen novi detektor (Faser) koji će tražiti hipotetičke čestice, posebno crne fotone.
Prvi rezultati se mogu očekivati od 2021. godine.
Veliki hadronski sudarač na švajcarsko-francuskoj granici, nedaleko od Ženeve, korišćen je za otkriće subatomske čestice čije se postojanje dugo pretopostavljalo, Higsovog bozona, bez kojeg čestice ne bi mogle da se drže zajedno, i bez kojeg ne bi bilo materije.
Otkrivanje Higsovog bozona donijelo je naučnicima Fransoa Angleru i Piteru Higsu Nobelovu nagradu za fiziku 2013. godine.
Bonus video:
