Vlada duguje građanima odgovor: koji dio kopnene granice sa Hrvatskom smatra spornim i na kojim dokumentima zasniva svoj stav, saopštila je Stega - Evropski klub 28.
Pozvali su Vladu i Ministarstvo vanjskih poslova da "prestanu sa neodređenim i zapaljivim porukama" i da javno iznesu svoju poziciju.
"O Prevlaci se ne može govoriti bez 1991. godine. Dio snaga JNA koje su napale Dubrovnik krenuo je sa teritorije Crne Gore, a u napadu su učestvovali i crnogorski rezervisti. Stradanje ljudi i pustošenje Konavala ostavili su duboke rane. Crna Gora se 2000. godine izvinila i to izvinjenje nas obavezuje. Ko danas tu istinu zaboravlja, ne brani Crnu Goru, nego joj šteti. Jednako razumijemo i šta Prevlaka znači građanima Boke, kojima je ona istorijski i simbolično ulaz u zaliv", piše u saopštenju.
Vojni značaj Prevlake, kako su kazali, danas je izgubljen. "Crna Gora i Hrvatska su saveznice u NATO-u, a Crna Gora će uskoro biti i članica Evropske unije, kojoj Hrvatska već pripada. Bezbjednost Boke danas garantuju savezništvo i odgovorna politika, a ne poluostrvo. Prevlaka zaslužuje da od vojnog utvrđenja postane turistički dragulj na ulazu u Boku, mjesto na koje će rado dolaziti i Konavljani i Bokelji, koji su vjekovima živjeli u miru i slozi. Vratimo to vrijeme. Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija dogovorile su 2002. godine Protokol o privremenom režimu na kopnu i moru. Taj režim već 24 godine funkcioniše bez ijednog međudržavnog incidenta. Ako je dogovor bio moguć tada, nekoliko godina poslije rata, zašto nije moguć danas, kada smo saveznici", pitala je Stega - Evropski klub 28.
Ukazuju da je Crna Gora 24 godine imala mir, vrijeme i podršku da privremeno rješenje pretvori u trajno, ali da to nije uradila.
"Odgovornost snose i prethodne i sadašnja vlast. Ali nije kasno da se propušteno nadoknadi. Nije nam jasno zašto Crna Gora od početka nije Protokol koristila kao temelj za pregovore i otvoreno ponudila Hrvatskoj da preraste u trajni sporazum. Sigurni smo da bi takav prijedlog dobio nepodijeljenu podršku Evropske unije i međunarodne zajednice."
Umjesto toga, dodaju, Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova poručuju da Crna Gora „neće dati ni pedalj svoje teritorije“.
"Pitamo ih: koji pedalj? Ko ga traži? Takvim porukama Crna Gora pred susjedima i saveznicima izgleda kao država koja ima pretenzije na Prevlaku, i tako su ih u Zagrebu odmah i protumačili. To je jezik devedesetih, a ne jezik države koja ulazi u Evropsku uniju. Granice se ne brane parolama, nego argumentima, dokumentima i dogovorom."
Stega - Evropski klub 28 navodi da rješenje postoji.
"Obje države prihvataju načelo iz Mišljenja br. 3 Badinterove komisije, prema kojem nekadašnje međurepubličke granice postaju državne granice. Crna Gora ga je sama primijenila 2015. godine, kada je utvrdila granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ako je načelo dobro prema Sarajevu, zašto ne bi bilo prema Zagrebu".
Predlažu da Crna Gora i Hrvatska: potpišu sporazum kojim potvrđuju da je nekadašnja međurepublička granica osnova kopnene granice; formiraju zajedničku stručnu komisiju, sastavljenu od geodeta, stručnjaka za katastar i pravnika, koja će na osnovu dokumentacije utvrditi liniju na terenu; granicu na moru rješavaju zasebno, u skladu s međunarodnim pravom mora, uz važenje privremenog režima do konačnog rješenja.
Smatraju da arbitraža i Međunarodni sud pravde jesu legitimni putevi, ali da su spori, skupi i neizvjesni, "a za oba je potrebna saglasnost obje države". Kazali su da iskustvo Hrvatske i Slovenije to jasno pokazuje, te smatraju da onaj ko danas nudi sud kao jedini izlaz, ne nudi rješenje, nego odlaganje i prikupljanje predizbornih poena.
"Za Crnu Goru nema važnijeg strateškog cilja od članstva u Evropskoj uniji, a ovakva prilika se možda neće ponoviti. Pozivamo Vladu i Ministarstvo vanjskih poslova da prestanu sa neodređenim i zapaljivim porukama i da javno iznesu svoju poziciju. Pozivamo parlamentarne stranke da granicu izuzmu iz predizborne kampanje. Od susjedne i savezničke Hrvatske očekujemo da otvorena pitanja rješava dijalogom, a ne uslovljavanjem. Odgovorni političari, kojima je interes države iznad stranačkog, nikada ne žrtvuju strateški cilj zarad izbornog rezultata. Ko danas, zbog kratkoročnih političkih poena, ugrozi evropsku budućnost Crne Gore, preuzima odgovornost pred generacijama koje dolaze", piše u saopštenju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA