Gubitak biodiverziteta najveći je pokretač izbijanja zaraznih bolesti, kaže studija

Istraživači kažu da bi smanjenje emisija i gubitka biodiverziteta i sprečavanje invazivnih vrsta moglo da kontroliše zaraze

3668 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Gubitak biodiverziteta je najveći ekološki pokretač izbijanja zaraznih bolesti, što ih čini opasnijim i rasprostranjenijim, pokazala je studija objavljena u poznatom časopisu "Nature".

Nove zarazne bolesti su u porastu i često potiču od divljih životinja. U meta-analizi objavljenoj u časopisu "Nature", istraživači su otkrili da je od svih "pokretača globalnih promjena", koji uništavaju ekosisteme, gubitak vrsta je od najvećeg uticaja kada se govori povećanju rizika od izbijanja bolesti. Gubitak biodiverziteta praćen je klimatskim promjenama i unošenjem alohtonih vrsta, navodi Gardijan.

"Poruke su da gubitak biodiverziteta, klimatske promjene i uvedene vrste povećavaju bolesti, dok ih urbanizacija smanjuje", rekao je glavni istraživač, prof. Džejson Ror sa Univerziteta "Notr Dam" u SAD. Stručnjaci su analizirali skoro hiljadu studija globalnih ekoloških pokretača zaraznih bolesti, pokrivajući sve kontinente osim Antarktika. Oni su posmatrali i težinu i rasprostranjenost bolesti kod biljnih, životinjskih i ljudskih domaćina.

Tim se fokusirao na pet pokretača globalnih promjena - gubitak biodiverziteta, klimatske promjene, hemijsko zagađenje, alohtone vrste i gubitak staništa. Otkrili su da je četiri od pet pokretača globalnih promjena povećalo širenje bolesti: sve osim gubitka staništa povećalo je njihovo širene. Rezultati su bili isti kod ljudskih i ne-ljudskih bolesti.

Promjena staništa smanjila je rizik zbog trenda kretanja ljudi ka specifičnom tipu staništa - gradovima. Urbana područja imaju tendenciju da imaju manje bolesti, dijelom zbog boljih javnih sanitarnih uslova, ali i zato što ima manje divljih životinja. Rohr je rekao: "U urbanim područjima sa puno betona, postoji mnogo manji broj vrsta koje mogu da napreduju u tom okruženju. Iz perspektive ljudskih bolesti, često postoji veća sanitarna i zdravstvena infrastruktura nego u ruralnim sredinama".

Interesovanje za zoonoze, koje su kako objašnjava Svjetska zdravstvena organizacija zarazne bolesti koje sa životinje prelaze na čoveka, se povećalo od pandemije Kovida za kojeg neki istraživači vjeruju da potiče od slijepog miša. Mnoge druge bolesti koje trenutno alarmiraju globalne zdravstvene vlasti - uključujući svinjski grip i ptičiji grip - takođe potiču od divljih životinja. Tri četvrtine novih bolesti kod ljudi su zoonoze, što znači da one zaražavaju i divlje i domaće životinje.

Prethodne studije su ukazivale na veze između ovih bolesti i promjena životne sredine (na primjer, globalno zagrevanje moglo bi značiti da malarija postaje sve raširenija), ali ranije je bilo nejasno koji su ekološki pokretači imali najveći uticaj. Istraživači su primijetili da su mnogi pokretači međusobno povezani: "Na primjer, klimatske promjene i hemijsko zagađenje mogu izazvati gubitak i promjenu staništa, što zauzvrat može izazvati gubitak biodiverziteta".

Istraživači kažu da bi smanjenje emisija, smanjenje gubitka biodiverziteta i sprečavanje invazivnih vrsta moglo pomoći da se smanji teret bolesti. "Nadamo se da će naše analize olakšati kontrolu bolesti, ublažavanje i nadzor na globalnom nivou", napisali su istraživači u radu.

Bonus video: