Arheolozi vjeruju da su pronašli najstariju grobnicu na svijetu u pećini Tinšemet u centralnom Izraelu, gdje su nađeni dobro očuvani ostaci skeleta pet ranih ljudi koji datiraju iz perioda od prije oko 100.000 godina.
Skeleti su otkriveni pažljivo poređani u fetusni (sklupčani) položaj.
Mnogi su pronađeni sa predmetima, kao što su bazaltni kamenčići, životinjski ostaci i fragmenti crvene i narandžaste okere, pigmenta napravljenog iz stijena bogatih gvožđem.
Ti predmeti su od posebnog interesa za arheologe pošto neki potiču stotinama kilometara daleko i nisu imali poznatu praktičnu upotrebu u svakodnevnom životu, pa stručnjaci vjeruju da su bili dio rituala u čast mrtvih.
"Ovo je zapravo najraniji zabilježen put put da su ljudi počeli da sahranjuju druge ljude na ovaj način", rekao je Josi Zaidner, profesor arheologije na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu.
"Ovdje vidimo zaista složen skup ponašanja, koji nije povezan samo sa hranom i preživljavanjem", dodao je Zajdner.
Skeleti i predmeti su bili dobro očuvani zahvaljujući pepelu od čestih požara, vjerovatno za rituale. Ova velika količina pepela pomiješala se sa kišom i izraelskim kiselim krečnjakom, stvarajući odlične uslove za očuvanje.
Pećina Tinšemet je smještena u brdima centralnog Izraela. Unutar pećine nalazi se neupadljiva kamena humka koju Zajdner naziva "jednim od tri ili četiri najvažnija mjesta za proučavanje ljudske evolucije i ponašanja tokom paleolita".
Paleolita, poznat i kao kameno doba zbog pojave kamenog oruđa, trajala je od prije 3,3 miliona godina do prije oko 10.000 godina. Pećina Tinšemet potiče iz srednjeg paleolita, otprilike između 250.000 i 30.000 godina.
Terenski rad, koji je počeo 2016. godine, obično se obavlja tokom ljetnjih mjeseci. Ove godine, desetak studenata arheologije osnovnih i postdiplomskih studija raširilo se po lokalitetu, mukotrpno dokumentujući i uklanjajući svaki fragment alata, predmeta ili kosti.
Koristeći ručna dleta i delikatne pneumatske bušilice veličine olovke koje podsjećaju na stomatološke alate, arheolozima će trebati još mnogo godina da iskopaju lokalitet.
Nalazi iz Tinšemeta potkrepljuju ranija otkrića sa dva slična grobna lokaliteta koja datiraju iz istog perioda na sjeveru Izraela pećine Šul i pećine Kafzeh. Pećina Šul je iskopana prije skoro 100 godina, a pećina Kafzeh prije oko 50 godina, kada su arheološke prakse bile nerazvijenije.
Tinšemet je pomogao arheolozima da zaključe da su se prakse sahranjivanja postale sve više rasprostranjenije tokom ovog perioda, što predstavlja promjenu u načinu na koji su rani ljudi tretirali svoje mrtve.
Neki arheolozi vjeruju da su sahranjivanja počela ranije. U Južnoj Africi, vrsta Homo naledi, drevni rođak Homo sapiensa, možda je sahranjivala svoje mrtve u pećine još prije 200.000 godina. Međutim, mnogi arheolozi kažu da su nalazi kontroverzni i da nema dovoljno dokaza koji bi potkrijepili tvrdnju.
U davna vremena, Izrael je bio most između neandertalaca iz Evrope i Homo sapiensa iz Afrike. Arheolozi su identifikovali druge podgrupe ranih ljudi u tom području i vjeruju da su grupe susretale i možda se ukrštale.
Stručnjaci godinama proučavaju dva kompletna skeleta donijeta iz Tinšemeta, ali još uvijek nije jasno da li su bili neandertalci, homo sapiensi, hibridna populacija ili neka druga grupa.
Mješavina podgrupa stvorila je mogućnosti za različite grupe ranih ljudi da razmjenjuju znanje ili stvore identitet, rekao je Zajdner.
Otprilike u to vrijeme arheolozi prvi put vide primjere ranog nakita ili oslikavanja tijela, što bi mogli biti načini na koje su rani ljudi počeli spolja da iskazuju pripadnost određenoj grupi, povlačeći granice između "nas" i "njih", rekao je on.
Bonus video:
