Naučnici su u blizini jezera Turkana na sjeveru Kenije otkrili fosile kostiju šake i stopala koji pripadaju izumrlom ljudskom rođaku starom 1,52 miliona godina, što pokazuje da je ta vrsta mogla hvatati i manipulisati predmetima, poput kamenih oruđa, i da je bila potpuno dvonožna.
Ovo su prvi fosili šake i stopala koji se nedvosmisleno pripisuju vrsti Parantropus boisej. Istraživači su pronašli djelimični skelet koji uključuje veći dio šake, tri kosti stopala, većinu zuba, dio podlaktice i fragmente lobanje.
S obzirom na to da su prethodni fosili ove vrste bili fragmentarni, novo otkriće se smatra revolucionarnim, prenosi agencija Rojters.
Ova vrsta bila je dio ljudske evolutivne loze - u suštini, evolutivni rođak Homo sapiensa, koji se pojavio mnogo kasnije.
Parantropus boisej imao je snažnu građu, jake vilice i masivne zube. Lobanja mu je bila prilagođena jakom žvakanju tvrde biljne hrane, sa izraženim grebenom na vrhu lobanje na koji su se vezali veliki mišići vilice, dok su široke jagodice davale licu oblik plitke "zdjele".
Zbog nedostatka fosila ruku i stopala, do sada je bilo teško razumjeti koliko je ta vrsta bila vješta u pravljenju i korišćenju alata.
"Šezdeset pet godina nakon prvog otkrića ove vrste, prvi put možemo sa sigurnošću povezati Parantropus boisej sa konkretnim kostima šake i stopala“, izjavila je Keri Mongl, paleoantropološkinja sa Univerziteta Stoni Bruk u Njujorku, glavna autorka studije objavljene ove sedmice u časopisu Nejčr.
Fosili su pronađeni u području Kubi Fora, na istočnoj obali jezera Turkana.
"Prije ovog otkrića, naučnici su imali samo lobanjske i zubne ostatke ove vrste, a o ostatku skeleta gotovo ništa nije bilo poznato", kazala je Luiz Liki, direktorka projekta Koobi Fora Research Project i koautorka studije.
Kosti šake pokazuju da je ova vrsta mogla formirati precizne hvatove, slične savremenom čovjeku, što znači da je bila sposobna da pravi i koristi kamene alate, kaže Mongl.
"Imala bi vrlo čvrst stisak ruke", dodala je Liki. "Vidimo da je ruka bila građena za snažne i dugotrajne hvatove i da je, slično gorilama, koristila šake za obradu tvrde biljne hrane - guljenje, trganje i drobljenje vegetacije, što se poklapa s njenom čvrstom, vlaknastom ishranom, vidljivom po robustnim zubima".
Fosili stopala takođe su otkrili da je ova vrsta bila potpuno dvonožna.
"Na osnovu nekoliko kostiju stopala znamo da je hodala uspravno na dvije noge, nije bila ravnonoga kao čimpanza, i da je njeno stopalo imalo bočni svod sličan ljudskom, koji joj je pomagao pri hodu", objasnila je Liki.
Vrste koje pripadaju ljudskoj evolutivnoj lozi nazivaju se hominini. Parantropus boisej bio je jedna od četiri homininske vrste koje su dijelile područje istočne Afrike između jednog i dva miliona godina unazad.
Iz tog perioda pronađeni su kameni i koštani alati, ali nije bilo jasno da li ih je Parantropus mogao izrađivati, prenosi Rojters.
Rod označava grupu blisko srodnih vrsta, a naš rod je Homo. Izumrle vrste kao što su Homo habilis, Homo rudolfensis i Homo erektus živjele su u isto vrijeme kada i Parantropus boisej u istočnoj Africi.
Neke od tih vrsta su se doslovno sretale na istom tlu.
Jedno istraživanje objavljeno prošle godine pokazalo je da su Parantropus boisej i Homo erektus ostavili ukrštene tragove stopa na tadašnjoj muljevitoj obali jezera u Kubi Fori.
To otkriće otvorilo je nova pitanja o njihovom međusobnom odnosu i mogućem nadmetanju za resurse.
"Prema ustaljenom mišljenju, dok se rod Homo razvijao ka većem mozgu i naprednijim alatima, što mu je omogućilo da se lakše prilagodi promjenama klime, Parantropus boisej je postajao dijetarni specijalista, usredsređen na biljnu ishranu zasnovanu na travama", kazala je Mongl.
Na kraju, Parantropus je izumro - bio je, kako je rekla Liki, "evolutivna slijepa ulica".
Bonus video:
