Naučnici su u engleskoj grofoviji Safok otkrili najstariji poznati dokaz da su praistorijski ljudi pravili vatru - ognjište koje su, kako se čini, napravili neandertalci prije oko 415.000 godina - što pokazuje da se ova prekretnica u evolutivnoj istoriji naše loze dogodila znatno ranije nego što se ranije mislilo.
Na starom glinenom kopu za pravljenje cigle, u blizini sela Barnam, istraživači su pronašli dio zagrijane gline, nekoliko kremena sjekira napuklih od toplote i dva komada pirita - minerala koji proizvodi varnice kada se udari o kremen kako bi se zapalio potpalni materijal - što su identifikovali kao više puta korišćeno logorsko ognjište, prenosi agencija Rojters.
Ognjište se nalazilo u blizini pojila, gdje su ovi ljudi podizali logor.
"Mislimo da su ljudi donijeli pirit na lokalitet s namjerom da prave vatru. I to ima ogromne implikacije jer pomjera unazad najraniji dokaz pravljenja vatre", rekao je arheolog Nik Ešton, kustos paleolitskih zbirki u Britanskom muzeju u Londonu i vođa istraživanja objavljenog u časopisu Nejčr.
Do sada, najraniji poznati dokaz pravljenja vatre poticao je od prije oko 50.000 godina sa lokaliteta u sjevernoj Francuskoj, takođe pripisanog neandertalcima.
Kontrolisana upotreba vatre bila je prelomni događaj za ljudsku evolutivnu lozu - ne samo zbog kuvanja i zaštite od predatora, već i zbog toplote koja je omogućila lovcima-sakupljačima da opstanu u područjima s hladnijim uslovima.
"Mjesta poput Britanije, na primjer", rekao je arheolog Britanskog muzeja i koautor studije Rob Dejvis.
Kroz kuvanje su naši prethodnici mogli da uklone patogene iz mesa i toksine iz jestivih korijenova i krtola. Kuvanje je učinilo hranu mekšom i lakšom za varenje, oslobađajući energiju u tijelu koja bi inače bila usmjerena na crijeva, a koja je zatim mogla da "pogura" razvoj mozga.
Prema istraživačima, sposobnost da se jede širi spektar hrane doprinosila je boljem preživljavanju i omogućavala hranjenje većih grupa ljudi, prenosi Rojters.
Vatra je, takođe, mogla doprinijeti društvenoj evoluciji. Upotreba vatre noću omogućavala je ovim ljudima da se okupljaju i druže, možda da pričaju priče i da razvijaju jezik i sisteme vjerovanja.
"Logorska vatra postaje društveni centar", rekao je Dejvis.
"Mi smo vrsta koja je koristila vatru da zaista oblikuje svijet oko sebe“, rekao je Dejvis, dodajući da novi nalazi pokazuju da je to osobina koju Homo sapiens dijeli sa neandertalcima i možda drugim krupnomozgim ljudskim rođacima koji su tada živjeli, poput denisovaca.
Paleolitski, odnosno starokameno doba, lokalitet u Barnamu datira iz perioda prije najranijih poznatih fosila Homo sapiensa u Africi.
Istraživači vjeruju da su neandertalci, naši bliski evolutivni rođaci, bili ti koji su palili vatru - još jedan dokaz inteligencije i domišljatosti ovih arhaičnih ljudi, koji su dugo bili potcjenjivani u popularnoj kulturi.
Paleoantropolog i koautor studije Kris Stringer rekao je da na lokalitetu Barnam nijesu pronađeni fosilni ostaci ljudi.
Međutim, Stringer je podsjetio da su djelovi ljudske lobanje stari oko 400.000 godina, karakteristični za neandertalca, pronađeni sredinom 20. vijeka manje od 160 kilometara južnije, u gradu Svonskomb. Stringer je rekao da se fragmenti svonskombske lobanje poklapaju s neandertalskim fosilima sa lokaliteta Sima de los Uesos, što znači "Jama kostiju", kod grada Burgos u Španiji, koji datira od prije oko 430.000 godina.
"Dakle, barnamski ‘pravioci vatre’ vrlo vjerovatno su bili rani neandertalci, poput ljudi iz Svonskomba i iz Sime", rekao je Stringer.
Neandertalci su izumrli prije otprilike 39.000 godina, nedugo nakon što se Homo sapiens proširio evropskim prostorom koji su oni smatrali svojim domom. Njihovo nasljeđe živi u genomima većine ljudi na Zemlji, zahvaljujući ukrštanju Homo sapiensa i neandertalaca prije njihovog nestanka.
Raniji arheološki radovi na tom lokalitetu dali su naučnicima dobar uvid u to kako je mjesto izgledalo u vrijeme kada je ognjište napravljeno - pronađen je bogat spektar životinja, od slonova do manjih sisara i ptica, kao i dokazi ljudske aktivnosti u vidu tragova rezanja na životinjskim kostima.
Postoje arheološki dokazi iz Afrike, stariji od milion godina, da su ljudi koristili prirodno nastalu vatru - od šumskih požara ili udara munje - ali ti lokaliteti nijesu imali dokaze o namjernom pravljenju vatre.
Istraživači su proveli četiri godine radeći testove kako bi pokazali da su nalazi iz Barnama rezultat namjerno napravljene vatre. Rekli su da brojni dokazi to potvrđuju, uključujući geohemijska testiranja koja su pokazala da su temperature prelazile 700 stepeni Celzijusa, uz ponovljenu upotrebu vatre na istom mjestu.
Bonus video:
