Kad je Nasin rover Perseverance prošle godine laserom analizirao blijede stijene u marsovskom krateru Jezero, naučnici nisu očekivali značajnije otkriće. Ali, analiza je otkrila nešto sasvim neočekivano: mineral koji nikad prije nije pronađen na Marsu, a na Zemlji je izrazito cijenjen. Riječ je o korundu, kristalu od kojeg nastaju rubini i safiri, a pronađeni su i tragovi hroma koji rubinima daje karakterističnu crvenu boju, piše Science Alert.
Tim, koji vodi geohemičarka En Olila iz Nacionalne laboratorije Los Alamos, nalaz je opisao kao "potpuno neočekivan". U sažetku za konferenciju naveli su da je analiza tri stijene bogate plagioklasom s ivice kratera otkrila "jasne tragove korunda koji sadrži hrom".
Analizu je sproveo instrument SuperCam na roveru. Naučnici su sada objavili cjelovito istraživanje u časopisu Geophysical Research Letters, a laboratorijska poređenja pokazala su izrazitu sličnost signala s Marsa s dragim kamenjem na Zemlji.
Hemijska zagonetka
Ovo je prvi put da je korund identifikovan na Marsu. Otkriće nije važno zbog vrijednosti minerala, već zato što uslovi potrebni za njegov nastanak teško odgovaraju poznatoj geologiji Crvene planete, prenosi Index.hr.
"Njegov nastanak obično zahtijeva sastav bogat aluminijumom, a siromašan silicijumom, te se najčešće formira pri visokim temperaturama ili usljed tektonskih procesa", navode Olila i kolege u radu. "Zato je njegovo otkriće u marsovskim stijenama iznenađujuće."
Marsu u prošlosti nije nedostajalo topline, jer je njegova površina prekrivena vulkanskim stijenama, a i sam krater Jezero obiluje magmatskim materijalom.
Problem je u hemijskom sastavu. Korund je kristalni oblik aluminijumovog oksida i za njegovo formiranje potrebno je okruženje s puno aluminijuma i vrlo malo silicijuma. Ako su prisutni silikatni minerali, oni će vezati sav dostupan aluminijum i stvoriti aluminijum-silikate, poput plagioklasnog feldspata.
Upravo tu nastaje problem. Sva tri uzorka u kojima je Perseverance detektovao korund pronađena su u stijenama u kojima dominira plagioklas. To je vrlo neobično, pogotovo jer su stijene pronađene na različitim lokacijama uz ivicu kratera.
Teorija o udaru asteroida
Iako plagioklas i korund mogu postojati zajedno, uskovi za to na Marsu smatraju se rijetkima. Tri analizirane stijene, nazvane Hampden River, Coffee Cove i Smiths Harbour, odlomci su bogati plagioklasom.
Riječ je o takozvanim "lutajućim stijenama", komadima koji više nisu vezani za matičnu stijensku formaciju, što znači da su vjerovatno doneseni s druge lokacije. Takvi odlomci naučnicima daju uvid u širu geologiju područja bez potrebe da rover putuje daleko.
Perseverance je stijene analizirao jednu po jednu tokom mart, aprila i jula 2025. godine metodom spektroskopije luminescencije s vremenskim razlučivanjem (TRL). Metoda uključuje pobuđivanje atoma u mineralu laserom, nakon čega se mjeri karakteristična svjetlost koju emituju pri povratku u normalno stanje.
Analiza sva tri uzorka pokazala je jasan spektralni potpis korunda s hromom. To ne znači da po Marsu leže komadi rubina; radi se o spektralnim dokazima sitnih zrna korunda unutar tri odvojena komada stijene.
Kada su istraživači uporedili spektre s uzorcima rubina, safira i dijaspore sa Zemlje, rezultati su postali vrlo zanimljivi. Sve tri marsovske stijene pokazale su dva izražena vrha luminescencije na talasnim dužinama od 692,7 i 694,1 nanometara.
To su karakteristični vrhovi koji nastaju u korundu kada atomi hroma zamijene dio atoma aluminijuma, kao što je slučaj kod rubina. U uzorku Smiths Harbour luminescencija je trajala oko tri milisekunde, što se poklapa s mjerenjima za korund na Zemlji.
Postavlja se pitanje kako na Marsu nastaje mineral sa svojstvima rubina. Naučnici smatraju da bi odgovor mogao biti povezan sa samim kraterom Jezero. Iako postoji više mogućnosti, poput formiranja iz magme ili interakcije stijena s vrućim tečnostima, tim predvođen Olilom najviše naginje drugoj opciji: kolosalnom udaru koji je prije više milijardi godina stvorio krater.
Veliki udari izlažu stijene ekstremnoj toplini i pritisku, što stvara uslove slične onima u kojima nastaju metamorfni minerali duboko u Zemljinoj kori. Korund je već pronađen u stijenama izmijenjenim udarima na Zemlji i Mjesecu.
Potreba za povratkom uzoraka
Dokazi su indirektni, ali idu u prilog ovoj teoriji. Korund na Marsu pojavljuje se u sitnim zrncima, stijene su pronađene na ivici kratera, i to u blizini stijena koje se smatraju udarnim brečama - fragmentima nastalim pri udaru. Istraživači dodaju da su tečnosti mogle uticati na stijene i stvoriti hemijski sastav bogat aluminijumom i siromašan silicijumom, što je olakšalo formiranje korunda.
Druga objašnjenja se ne mogu isključiti, ali analize sa Zemlje su ograničene. Zato bi bilo ključno pronaći matičnu stijenu iz koje potiču ovi odlomci. Još bolje rješenje bilo bi dopremiti uzorak na Zemlju, što je snažan argument za nastavak misije povratka uzoraka s Marsa, koja je trenutno na čekanju.
"Ako bismo uzeli uzorak jezgra iz te matične stijene i vratili ga na Zemlju, mogli bismo sprovesti puno detaljnije analize", ističu naučnici u radu. "Tako bismo konačno utvrdili kako je ovaj korund nastao i dobili potpunije razumijevanje istorije Marsa."
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
