Italijanski naučnici puštaju u more hiljade malih hobotnica, nadajući se da će im pomoći u borbi protiv invazivne vrste raka koja je opustošila lokalno ribarstvo.
Tim sa Univerziteta u Bolonji računa na to da hobotnica može pomoći u suzbijanju sve brojnije populacije plavog raka — proždrljivog ljuskara koji je nanio ogromnu štetu proizvodnji školjki u Jadranu.
„Odabrali smo hobotnicu jer je ona u prirodi izuzetno efikasan predator ljuskara“, kazao je za AFP Antonio Kasalini, jedan od istraživača.
Plavi rak, porijeklom sa atlantske obale Sjeverne Amerike, stigao je u Sredozemlje prije nekoliko decenija. Međutim, njegov broj je posljednjih godina naglo porastao, a vlada i ribarska udruženja povezuju širenje te vrste sa zagrijavanjem mora i klimatskim promjenama.
Zahvaljujući snažnim kliještima plavičaste boje, kojima veoma lako otvara školjke, plavi rak je napravio pustoš na sjeveroistoku Italije — jednom od vodećih evropskih područja za proizvodnju školjki, prenosi portal phys.org.
Vlasti Emilije-Romanje prošle godine su saopštile da je ta vrsta od 2022. godine u toj regiji prouzrokovala štetu od gotovo 17 miliona eura.
Poljoprivredno i ribarsko udruženje Koldireti procjenjuje da šteta na nivou cijele Italije iznosi oko 200 miliona eura, pri čemu je teško pogođena i sjeverna regija Veneto.
„Jede sve, uključujući i mlade školjke koje leže na morskom dnu“, kazao je ribar i uzgajivač dagnji Davide Sanuli.
U lagunama u području delte rijeke Po „napravio je masakr“, dodao je 64-godišnji Sanuli, koji učestvuje u projektu univerziteta.
Plavi rakovi su odlični plivači, mogu težiti i do jednog kilograma, a imaju malo prirodnih neprijatelja — što istraživači sada žele da promijene.
Hobotnice kao lovci na rakove
Projekat „Octo-Blu“, pokrenut prošle godine uz finansijsku podršku regije Emilija-Romanja, ima za cilj da poveća broj hobotnica kako bi se uspostavila protivteža invazivnim rakovima sa tvrdim oklopom.
Tim uzgaja mlade hobotnice u bijelim bazenima sa vodom u laboratoriji u lučkom gradu Ćezenatiku.
Kada budu spremne, hiljade malih beskičmenjaka prebacuju se u veliku plastičnu vreću i odvoze na more, ponekad Sanulijevim robusnim plavim ribarskim brodom.
Mlade hobotnice potom se puštaju u blizini podvodnih grebena, gdje je tim postavio vještačka skloništa od cementa i gline kako bi im pomogao da opstanu.
Od juna je u more pušteno oko 80.000 hobotnica, a istraživački tim želi da do kraja avgusta udvostruči taj broj, nadajući se da će makar dio njih izrasti u odrasle jedinke.
„Ideja je da se u blizini obale formira mala zajednica koja bi mogla efikasnije da se suprotstavi širenju plavog raka“, kazao je Kasalini, tehničar za akvakulturu.
Projekat, međutim, ima i očigledna ograničenja.
Obična hobotnica uglavnom ne živi u toplim, pjeskovitim vodama karakterističnim za lagune u kojima plavi rak nanosi najveću štetu, pa bi njen uticaj u tim područjima mogao biti zanemarljiv — čega su istraživači potpuno svjesni.
Drugi stručnjaci smatraju da bi brancin mogao biti efikasniji u borbi protiv rakova, dok tim Univerziteta u Bolonji razmatra i korišćenje jegulja, koje rado jedu jaja ljuskara, kao dopunu ulozi hobotnica.
Ipak, ukoliko bi se ovaj pilot-projekat primijenio i na drugim mjestima, mogao bi pomoći u ograničavanju brojnosti plavog raka i njegovog uticaja na morski ekosistem jadranske obale, kazao je Kasalini.
„Plavi rakovi imaju nevjerovatan reproduktivni potencijal i izuzetno visoku plodnost“, rekao je Pjetro Emanuele, još jedan istraživač Univerziteta u Bolonji, navodeći da jedna ženka polaže milione jaja, od kojih se većina izlegne.
Iako samo dio mladih rakova doživi odraslo doba, čak i kada bi hobotnica uhvatila samo jednu ženku, to bi napravilo razliku, kazao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
