Sve partije koje učestvuju na izborima u ekonomskim programima obećavaju mjere za bolji standard građana, podsticaje za razvoj preduzetništva i zapošljavanja i više para za socijanu pomoć, ali niko ne pominje mjere štednje na kojima insistira Svjetska banka. Iako je javni dug u Crnoj Gori veći od 65 odsto BDP-a, zbog čega je Svjetska banka predložila “stezanje kaiša”, nijedna od partija ne predviđa te mjere.
U izbornom programu Demokratske partije socijalista (DPS) ne pominju se mjere kojim bi se obezbjedio novac za dijeljenje subvencija preduzetništvu i pomoći socijalno ugroženim građanima, već se navodi da se očekuje ekonomski rast.
Socijaldemokrate smatraju da se novac može obezbijediti boljom naplatom poreza i uvođenjem progresivnog oporezivanja. Za razliku od njih, sve opozicione liste, osim mjera za bolju i pravičniju naplatu poreza, predviđaju i reviziju svih privatizacionih ugovora, oduzimanje nelegalno stečene imovine i imovine za koju nema dokaza kako je stečena. Taj novac ili imovina bi se koristili za razvojne projekte ili socijalne programe.
U DPS-u brinu za poljoprivredu i natalitet
U Uniji poslodavaca i Uniji slobodnih sindikata kažu da neće prihvatiti povećanje poreza kao rješenje za punjenje budžeta i smanjenje javnog duga. Oni od buduće vlade očekuju da uvede pravičniji model naplate poreza, da svi građani i preduzetnici budu jednaki pred zakonom, da nema privilegovanih, kao i da državna uprava za građane i privredu bude funkcionalnija i jeftinija. Vladajuća partija posljednjih 27 godina, predviđa rast BDP-a po stopi od najmanje četiri odsto godišnje, a dva ključna stuba za ostvarenje tog cilja su makroekonomska stabilnosti i konkurentnija ekonomije.
Oni navode da bi se u narednom mandatu fokusirali na četiri prioritetna sektora kojima bi pospješili ekonomski razvoj zemlje - turizam, energetika, poljoprivreda i prerađivačka industrija. U DPS-u obećavaju da će obezbijediti 200 miliona bespovratnog novca do 2020. godine za razvoj poljoprivrede i 20.000 novih radnih mjesta u toj grani.
Fokusiraće se na snaženje socijalnih fondova namijenjenih onima koji su u stanju socijalne potrebe, subvencioniraće kamatnu stopu za gotovinske kredite do 5.000 eura socijalno ugroženima, obezbijediće subvencije poslodavcu u vidu cijelog dijela poreza i doprinosa na zarade ako zaposle one radnike koji su prethodno ostali bez posla u preduzećima u kojima je uveden stečaj i nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. U DPS-u kažu i da bi obezbijedili poreske olakšice za porodice sa djecom u cilju povećanja nataliteta, povećanjem dječjeg dodatka, jednokratnih naknada za novorođenčad.
SDP bi da preispituje privatizacije
Socijaldemokratama Ivana Brajovića prioriteti su izgradnja neophodne infrastrukture, veća fleksibilnost ekonomije, ravnomjeran regionalni razvoj, socijalno odgovorna i pravedna raspodjela stvorenog. U toj partiji predviđaju formiranje državne razvojne banke koja bi obezbjeđivala povoljne kredite, i obećavaju garancije za projekte koji su od posebnog značaja za regionalni razvoj i rješavanje socijalnih pitanja. Plaćanje poreza u skladu sa ekonomskom snagom poreskog obveznika je za njih prioritet, zbog čega bi uveli progresivno oporezivanje dohotka i imovine. Time bi kako kažu, poreski sistem učinio pravednim.
“Država mora imati proaktivnu ulogu u procesu naplate nagomilanog poreskog duga i propisati transparentne i javnosti dostupne kriterijume za identifikaciju i otpis nenaplativog poreskog duga", piše u programu SD-a, dok u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) Ranka Krivokapića navode da će izvršiti reviziju svih štetnih privatizacionih ugovora i pokrenuti zakonske procedure za njihovo poništavanje.
“Privešćemo pravdi sve koji su se nezakonito obogatili i utvrditi nezakonito bogaćenje kao krivično djelo. Vratićemo građanima svu imovinu koja je od njih otuđena vršenjem krivičnih djela ili kroz štetne ili nezakonite ugovore. Pokrenućemo pitanje krivične odgovornosti za donosioce odluka o štetnim privatizacijama”, navodi se u programu SDP-a.
Za privrednike koji pokrenu posao u nerazvijenim opštinama obećavaju besplatno zemljište i smanjenje poreza i doprinosa. Najavljuju formiranje razvojne banke i garantnog fonda za podršku kreditiranja malih i srednjih preduzeća. Formirali bismo i agenciju za izvoz i nacionalni ekonomski savjet. U cilju razvoja poljoprivrede i prehrambrene industrije pokrenuli bismo akciju "kupuj domaće", povećali subvencije proizvođačima, omogućili povoljne kredite i garantni fond, i pokrenuli borbu protiv uvozničkog lobija.
U SDP-u žele da jačaju kontrolu svih potrošačkih jedinica budžeta, kao i finansijskog poslovanja državnih preduzeća. Zaduživali bismo se samo u cilju finansiranja infrastrukturnih projekata, a pripremiće strategiju upravljanja javnim dugom, koja bi uključila plan otplate duga i inoviranu projekciju održivosti javnog duga. Reformisali poreski sistem, ojačali kapacitete Poreske uprave i Državne revizorske institucije. Uveli bismo mogućnost reprograma poreskog duga, ali i olakšice za redovne platiše. Formirali savjet za za turizam od istaknutih turističkih eksperata iz zemlje i inostranstva, podsticali izgradnju hotela i to ne samo za visoki turizam, raskinuli štetne ugovore o prodaji hotela i poništili tender za prodaju zemljišta na Buljarici.
Bečić obećao "Bijelu knjigu" privatizacija
Demokrate Alekse Bečića predlažu odustajanje od neoliberalne ekonomske politike i napuštanje modela privređivanja koji funkcioniše po principu - prodaj, pozajmi i potroši. Njihova ekonomska politika zasnivala bi se na znaju, a počivala na tri principa - privredni rast, socijalna ravnopravnost i održivost. Predlažu poboljšanje konkurentnosti privrede i pokretanje antimonopolskih mjera. Raskinuli ugovore sa investitorima i kupcima koji nijesu poštovali obaveze.
Više novca bi se izdvajalo za podsticajne mjere za razvoj poljoprivrede i izgradnju infrastrukture u selima. Napravili bismo bijelu knjigu privatizacija u Crnoj Gori, čija bi analiza dala odgovore na pitanja ko je privatizovao i pod kojim uslovima preduzeća, po kojoj cijeni je kupovana imovina, kakva je sudbina preduzeća i samih radnika, u čijim je rukama danas imovina i ko je sve zarađivao na tim transakcijama. Cilj toga bio bi vraćanje otetog državi i njenim građanima.
Imali bismo podsticajne mjere za strane direktne investicije, ali ne za one iz ofšor destinacija, već za kompanije sa nespornim poslovnim bonitetom koji donose zdrav kapital i nove tehnologije u Crnu Goru. U cilju smanjenja javnog duga predlažu suzbijanju sive ekonomije, zahvatanje svih prihoda koji državi po zakonu pripadaju, kvalitetniji inspekcijski nadzor i efikasne sankcije za one koji krše zakon, kao i uvođenja dodatne kontrole za trošenje državnog novca i veću transparetnost.
Front će tražiti prave vlasnike imovine
Demokratski front predlaže reviziju svih privatizacija i ugovora o dugoročnim zakupima državne imovine, a zatim raskid svih ugovora sačinjenih na štetu Crne Gore i mimo zakona. Navode da će utvrditi prave vlasnike, preispitati porijeklo novca i pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih državnih funkcionera.
Predlažu novi model ekonomskog rasta koji bi se zasnivao na održivom korišćenju državnih resursa, povoljnom i jednakom poslovnom ambijentu za sve i izgradnji efikasnog pravnog i finansijskog sistema. Osnovali bi razvojnu banku u cilju podrške preduzetništvu, infrastrukturnim projektima, povećanju likvidnosti i otvaranju novih radnih mjesta. Njihov cilj je i osnivanje agrobanke za podršku poljoprivrednicima i industriji prerade hrane.
Povećali bi i subvencije poljoprivrednicima, formirali fond za garancije i osiguranja u poljoprivredi i više ulagali u infrastrukturu na selima. Zabranili bi proizvodnju, uvoz i promet genetski modifikovane hrane i sjemena u Crnoj Gori, a podsticali organsku i proizvodnju zdrave hrane.Investicioni plan DF-a, kako su naveli, obezbijedio bi 20 hiljada radnih mjesta u narednih pet godina.
U koaliciji “Ključ” smatraju da treba napraviti zaokret u ekonomskoj politici. Planiraju da zaustave neproduktivno zaduživanje koje vodi ka slomu javnih finansija, te da sačine sveobuhvatnu analizu postojećih dugovanja. Daće podsticaj svima koji u proizvodnim djelatnostima zapošljavaju nove radnike, refundiraće plaćanje poreza i doprinosa na zarade tri godine za novozaposlene u proizvodnji, a u nerazvijenim opštinama osam godina. Ključ planira da osnuje nacionalni inovacioni sistem, kao jedaаn od najvažnijih činilaca rasta crnogorske ekonomije.
Pored univerziteta, instituta, inkubatora i klastera, u njegovom sastavu bila bi razvojna banka. Iz te koalicije obećavaju da će podsticati priliv stranih investicija, ali ne kroz sistem rasprodaje prostora i resursa nego ulaganjima u projekte koji će stvarati novu vrijednost i otvarati nova radna mjesta. Planiraju da usvoje novi zakon o budžetu sa jasno definisanim fiskalnim pravilima i sankcijama za kršenje tih pravila. U programu Ključa piše da će povećati agrobudžet i posebno direktnu podršku proizvođačima sa sadašnjih pet na 20 miliona.
Namjeravaju da ukinu državne subvencije cijene električne energije privatizovanim privrednim subjektima koji imaju status velikih potrošača, jer je netržišna cijena električne energije nespoiva sa zahtjevima EU i činjenicom da je Crna Gora od januara prošle godine i formalno dio otvorenog tržišta električne energije. Podsticaće otvaranje radnih mjesta smanjenjem poreskog opterećenja i kreditnom podrškom, subvencioniraće račune za utrošenu električnu energiju domaćinstvima sa mjesečnim primanjima ispod polovine iznosa prosječne zarade u države.
Nova Vlada da sluša i privrednike
U Uniji poslodavaca očekuju da buduća Vlada strateški sprovodi mjere koje su podređene ekonomskom i demokratskom razvoju Crne Gore. Oni očekuju da Vlada rad organizuje uz uvažavanje trenutnog stanja, problema i mogućnosti privrede, i da će imati i sluha i razumijevanja za potrebe, probleme i sugestije privrednika.
Iz Unije navode da će pratiti sva dešavanja iz oblasti sprovođenja ekonomskih reformi i ukazivati na konkretne probleme koji otežavaju poslovanje i opterećuju privredu. Zbog toga će, kako su kazali, dosljedno podržavati sve što zaslužuje podršku i oštro kritikuju sve ono što je neodrživo i neopravdano opterećenje za privredu, što ugrožava ustavnost, ravnopravnu tržišnu utakmicu, konkurentnost i razvoj poslovanja privrednih subjekata.
"Prema UPCG, stvaranje stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta nema alternativu ukoliko želimo stabilan fiskalni sitem. To jeste veliki izazov, ali od svih političkih aktera, kao kreatora i donosioca odluka, očekujemo ozbiljnu posvećenost tom zadatku”, naveli su iz Unije.
Umjesto povećanja poreza da svi plaćaju sadašnje jednako
Na pitanje da li se i pored obećanja partija o rastu standarda i podsticajima za privredu, ipak može očekivati stezanje kaiša zbog rasta javnog duga i preporuka Svjetske banke, iz Unije poslodavaca navode da ne podržavaju povećanje poreskih stopa ili uvođenje novih fiskalnih ili parafiskalnih opterećenja.
“Prije svega jer nisu ni približno iskorišćeni fiskalni potencijali po osnovu važećih stopa poreza po osnovu svih poreskih oblika, ali i zbog činjenice da takav odnos ide na teret i dodatno opterećuje isključivo poslovanje savjesnih platiša, što je nedopustivo”, smatraju u Uniji.
Povećanja poreskih opterećanja, kako navode, dodatno mogu ugroziti poslovanje najvećeg broja privrednih društava, što može povećati poslovanje u neformalnoj zoni, a time i dodatno smanjenje budžetskih prihoda.
“Nasuprot tome, podrška realnom sektoru, čiji su nosioci poslodavci, predstavlja svojevrsan 'motor' koji može značajno da doprinese razvoju Crne Gore. Privreda to ne može sama, bez dosljedne i neselektivne primjene propisa, ravnopravnih mogućnosti, dodatnih relaksirajućih mjera u pogledu smanjenja fiskaliteta i troškova finansiranja biznisa, što zahtijeva zajedničko, strateško djelovanje države, institucija sistema, na nacionalnom i lokalnom nivou, i predstavnika privrede”, navode iz UPCG.
Umjesto novih nameta, kako navode u Uniji, buduća Vlada treba konačno da pristupi sprovođenju mjera na koje godinama ukazuju, a koje predviđaju proširenje poreskog obuhvata na sva pravna i fizička lica jednako i na ona koja rade „na crno“, kao i smanjenje javne potrošnje i ogromne i skupe administracije na nacionalnom i lokalnom nivou.
Pred izbore svi obećavaju, pa uzimaju iz radničkog džepa
Na pitanje da li se i pored obećanja o boljem standardu građana ipak može očekivati “stezanje kaiša” kako najavljuje Svjetska banka, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković navodi da je prethodno vrijeme pokazalo da se, kada treba rješavati budžetsku krizu, najlakše poseže za mjerama koje idu na teret radnika i građana.
"To iskustvo nam govori da je sasvim moguć scenario da se opet pristupi nekom zahvatu iz džepa građana. Na drugoj strani, reakcije radnika i građana na takve vladine mjere ekonomske politike neočekivano su mlake, što drugoj strani daje zapravo da nastavi sa takvom ekonomskom politikom, koja u žižu ne stavlja radnika i građanina, već domaće i strane tajkune i, nazovi, investitore”, naveo je Keković.
“Mislim da bi svaki građanin mogao da potvrdi da se u predizbornim kampanjama mnogo obećava, a na kraju malo toga ispuni”, kazao je Koević, odgovarajući na pitanje koliko predizborna obećanja o boljem životu i većim radničkim pravima postaju stvarnost nakon izbora.
“Uglavnom se obećanja kreću ka boljem životu i standardu građana, a nama standard opada, sve je više siromašnih i nezaposlenih, pogotovu mladih ljudi. U Crnoj Gori se većina političkih partija definišu i predstavljaju kao partije lijeve orijentacije. Valjda će doći vrijeme kada će građanima morati to i da dokažu. Ali na kraju, građanin je taj koji mora aktivnije da se bori za mjere i politike koje idu u interes njegovog standarda”, upozorio je prvi čovjek Unije slobodnih sindikata.
Bonus video:
