"BUDVA JE IZDRŽALA I JAČE NAPADAČE"

Demos: Divanović pokazuje zabrinjavajuće praznine u poznavanju kulture sopstvenog grada

"Zakonom zaštićen spomenik kulture prve kategorije, još od 1962. godine od strane RZZZSK CG, za što postoji adekvatna dokumentacija, ali ne razumijemo da nije mogao, bar jednom, prilikom ulaska u Stari grad sa prostora glavnog ulaza na Pizani, primjetiti metalnu ploču, istina pozelenjelu od muke, koja o tome svjedoči"
96 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 09.02.2019. 04:43h

Budvanski DEMOS  prozvao je sekterara za gradsku infrastrukturu Nikolu Divanovića  da nema elementarno znanje o kuturi svoga grada,  kada je naveo da Stari Grad nije spomenik kulture, navodeći da je ovo  najstarije jezgro Zakonom zaštićen spomenik kulture prve kategorije, još od 1962. godine 

"Groteskno pozivanje na prodavanje magle i lažnih predizbornih obećanja od strane Sekretara za gradsku infrastrukturu i ambijent Opštine Budva, inače karakteristično neobrazovanog predstavnika vladajuće političke elite DPS-a, koji tim svojim osobinama reprezentuje kulturu Crne Gore u cjelini, simptomatično ukazuje na pokušaj degradacije struke i elementarnih znanja kada je u pitanju kulturno-istorijska baština Starog grada Budve, temelja svih ostalnih kulturno-istorijskih vrijednosti na prostoru naše Opštine. Razumijemo da dotični nije u saznanju da je kompletan Stari grad, kao urbana cjelina sa bedemima, bastionima i Citadelom, Zakonom zaštićen spomenik kulture prve kategorije, još od 1962. godine od strane RZZZSK CG, za što postoji adekvatna dokumentacija, ali ne razumijemo da nije mogao, bar jednom, prilikom ulaska u Stari grad sa prostora glavnog ulaza na Pizani, primjetiti metalnu ploču, istina pozelenjelu od muke, koja o tome svjedoči”, navela je na konferenciji za noviner predsjednica budvanskog DEMOS-a Lucija Đurašković.

Ona je novinarima, ispred table postvaljene na jednom od ulaza u Stari grad, gdje jasno se navodi da je Stari grad spomenik kulture  navela da je Divanović prividom znanja obmanjuje neupućene.

„Uprkos svojoj elokvenciji i eleganciji, Divanović pokazuje zabrinjavajuće praznine u poznavanju kulture sopstvenog grada u kome obavlja tako odgovornu funkciju. Zato ga podsjećamo da su budvanski bedemi, pored kotorskih, jedini na našem Primorju koji cirkulišu, praktično oko kompletnog gradskog jezgra, da dio na zapadnoj strani, sa zazidanim vratima, potiče iz antičkih, rimskih vremena, dio kod crkve Santa Maria in Punta iz IX vijeka, dok se ostali djelovi sa kulama i Citadelom vezuju za kasniji srednjovjekovni period. Sve ove istorijske činjenice, naravno, nisu bile dovoljne da se Divanović zapita što se to desilo i ko treba da odgovara zbog propusta, pa i pravno-formalnog, da se ovakav spomenik kulture, kako naglašava, ne nalazi u Registru zakonom zaštićenih kulturnih spomenika iz 2010. godine. No, valjalo je to iskoristiti pa bedeme dodatno raniti DNK ukras-skalamerijom čuvenog Karima Rašida sa još čuvenijom mogućnošću transformacije od novogodišnjeg poklon-ukrasa do nasušno potrebne neonske iluminacije. A kada je već o osvetljenju riječ, trebalo je osvijetliti i bar neke od suštinskih probleme kulturne politike DPS-a prema Starom gradu, kao na primjer: sumnjivu prodaju Citadele, degradirajuću prezentaciju pilona iz VI vijeka prije n.e., devastaciju ranohrišćanske bazilike, zaboravljene rimske terme, prodaju zgrade Jadranske straže – nekadašnje kripte benediktinskog manastira, brojne česme bez vode, javne WC-e po kaniželama, nesnosnu buku, istjerivanje Grada Teatra na kanalizaciono smetlište, pokušaj postavljanja žičanih ograda kako Starograđani, kao žitelji nekog zološkog vrta, ne bi mogli prići svojoj luci, i toliko toga još... kazala je Đurašković.

Ona je poručila  Divanoviću I njegovim “velmožama, da je Budva sa svojim zidinama i prastarim jezgrom izdržala tokom vjekova razne, mnogo jače, osvajače, pa će imati snage da osvijetljena prvenstveno kulturom, slobodom i pravdom, izdrži i ove DPS domaće, istina, mnogo perfidnije i nekultivisanije, ali srećom još kratko, do oktobra"

Galerija