Savjet Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) treba da usvoji Pravilnik o akreditaciji medija, kako bi sjednice tog tijela bile otvorene za sve koji žele da izvještavaju o njegovom radu, smatraju u Insitutu Alternativa (IA).
Saradnica na projektima u toj nevladinoj organizaciji (NVO), Ana Đurnić, kazala je agenciji MINA da je pitanje transparentnosti rada Agencije posebno problematično.
„Izmjenama Poslovnika o radu Savjeta, koje su nedavno usvojene, napravljen je korak unazad u odnosu na prethodnu praksu”, ocijenila je Đurnić.
Ona je podsjetila da su sjednice Savjeta Agencije bile, u skladu sa Poslovnikom, otvorene za predstavnike NVO i medija do 1. januara, kada je ta praksa naglo prekinuta.
Savjet je, kako je navela, tu odluku obrazložio stavom da predstavnici NVO praćenjem sjednica ne doprinose efikasnosti rada tog tijela.
Đurnić je kazala da je stav Savjeta Agencije bio da predstavnici NVO mogu samo učestvovati, uz prethodno dostavljanje članovima tog tijela onoga o čemu žele da govore u pisanoj formi, na osnovu čega će se Savjet izjasniti o učešću.
Ona je dodala da je Poslovnik Savjeta propisivao da predstavnici NVO, po odluci Savjeta, mogu prisustvovati i učestvovati u radu sjednica tog tijela.
“Međutim, čak ni ovaj stav Savjeta nije dosljedno primjenjivan u svim slučajevima, pa je tako bilo omogućeno praćenje pojedinih sjednica od predstavnika NVO”, kazala je Đurnić.
Prema njenim riječima, obrazloženje za zatvaranje sjednica za predstavnike medija bilo je da nije usvojen Pravilnik o akreditaciji predstavnika medija, i da će sjednice za njih biti otvorene kada se on usvoji.
Kako je kazala Đurnić, to se u prethodnih pet mjeseci nije desilo.
“Oba pitanja „riješena su“ prošle sedmice usvajanjem Odluke o izmjeni i dopunama Poslovnika o radu Savjeta, kojom je u dijelu koji se odnosi na predstavnike NVO izbrisana riječ „prisustvovati“ a već pomenuti stav Savjeta inkorporiran u Poslovnik, čime su sjednice Savjeta za predstavnike NVO definitivno zatvorene za praćenje”, pojasnila je Đurnić.
Ona je kazala da je predstavnicima medija, izmjenama Poslovnika, omogućeno praćenje po principu koji je ranije važio za NVO i podrazumijeva individualno prijavljivanje za svaku sjednicu, o čemu će odlučivati članovi Savjeta.
“Ovo nije dobar način da se riješi pitanje trasparentnosti rada Savjeta i trebalo je, kako je to prvobitno planirano, usvojiti Pravilnik o akreditaciji medija, kojim bi se propisali jednaki uslovi za akreditaciju za predstavnike svih medija”, smatra Đurnić.
Ona je upozorila da izabrano rješenje ostavlja veliki prostor za diskreciono odlučivanje članova Savjeta o tome predstavnicima kojih medija će biti omogućeno da prate sjednice.
Đurnić je podsjetila da su tokom prethodnih pet mjeseci, jedino sredstvo informisanja javnosti o radu Agencije bila saopštenja koja se objavljuju na sajtu ASK.
Ona je objasnila da ta saopštenja sadrže samo šture i selektivne informacije o tome šta je usvojeno, o čemu je raspravljano na sjednici Savjeta, za ispunjenje koje zakonske obaveze rok ističe ili je istekao, što, imajući u vidu osjetljivost sveprožimajućeg problema sa kojim Agencija treba da se bori – korupcije, nije dovoljno.
“Stoga Agencija treba više da radi na unaprjeđenju transparentnosti svog rada i informisanju građana o rezultatima u sprječavanju korupcije”, poručila je Đurnić.
Ona je, komentarišući kvartalni izvještaj o radu Agencije koji prikazuje realizovanje njenih aktivnosti od početka rada zaključno sa 31. martom, podsjetila da je u nadležnosti ASK-a veliki broj oblasti u kojima treba da vrši kontrolu, ali su, smatra Đurnić, slabi mehanizmi za obavljanje datih nadležnosti i procesuiranje odgovornih osoba kada utvrdi nepravilnosti.
“Međutim, čak i u onim slučajevima kada identifikuje povrede zakona, Agencija se često opredjeljuje za “mekše” mjere sankcionisanja, što je pokazao i Kvartalni izvještaj o radu ASK”, ocijenila je Đurnić.
Prema njenim riječima, u dijelu sprječavanja sukoba privatnog i javnog interesa u vršenju javnih funkcija, definisani indikatori su broj mišljenja i odluka Agencije o postojanju sukoba interesa.
Đurnić je kazala da je rezultat Agencije, prema izvještaju, pet mišljenja i 11 odluka i zaključaka, kao i 22 podnijete ostavke javnih funkcionera kada je dato mišljenje Agencije da javni funkcioner obavlja nespojive funkcije.
Ona je navela da tako prikazane stvari ukazuju na pozitivan učinak Agencije.
“Međutim, treba podsjetiti da Zakon o sprječavanju korupcije propisuje prekršajnu odgovornost javnog funkcionera za obavljanje nespojivih funkcija i novčanu kaznu od 500 do dvije hiljade EUR, a da Agencija ima u svojoj nadležnosti izdavanje prekršajnih naloga i pokretanje prekršajnog postupka za povrede odredaba zakona iz njene nadležnosti”, saopštilla je Đurnić.
Ona je kazala da iz Izvještaja ASK-a nije jasno koje su nespojive funkcije javni funkcioneri obavljali, koliko dugo, da li je Agencija pokrenula prekšajne postupke protiv funkcionera za koje je utvrdila takvo kršenje zakona, da li će oni platiti zakonsku kaznu, “ili je podnošenje 22 ostavke dovoljno mjerljiv rezultat za Agenciju”.
“Agencija treba da bude transparentnija u ovom dijelu i da detaljnije informiše javnost o ovim i sličnim rezultatima svog rada, a podaci o javnim funkcionerima za koje je utvrđeno kršenje zakona javno dostupni”, rekla je Đurnić.
Ona je, komentarišući zaštitu zviždača prema Izvještaju o radu, kazala da je Agencija u izvještajnom periodu dobila osam prijava.
“Ali je još uvijek rano ocijeniti rad Agencije u ovom dijelu njenih nadležnosti, jer su svi u postupci u ranoj fazi, a naročito ako se ima u vidu osjetljivost ovog pitanja”, zaključila je Đurnić.
Bonus video:
