Skupština je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
Zakon je podržao 41 poslanik, protiv usvajanja Zakona glasali su DPS-ovi koalicioni partneri, Socijaldemokrate Ivan Brajović i Boris Mugoša i poslanik DEMOS-a Miodrag Lekić, dok je uzdržan bio nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.
Usvojena su i četiri amandmana, od kojih je tri podnijela Socijaldemokratska partija, a jedan Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Ministar Nuhodžić je ocijenio da amandmani unapređuju tekst Zakona.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) ranije su ocijenili da izdvajanje Uprave policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) doprinosi boljoj efikasnosti i rezultatima rada tog organa, a njihovi koalicioni partneri, Socijaldemokrate (SD), nisu podržali Zakona o unutrašnjim poslovima.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da je cilj izmjena i dopuna Zakona dostizanje većeg stepena efikasnosti i funkcionalnosti u radu MUP-a i Uprave policije.
„Cilj je da se, sa jedne strane, obezbijedi puna operativno funkcionalna pozicija Uprave policije, njena finansijska samostalnost, a sa druge strane pojačani nadzor i kontrola ovlašćenja Ministarstva, a time i odgovornosti policije“, rekao je Nuhodžić.
On smatra da je Predlog optimum za funkcionisanje MUP-a i Uprave policije i put kojim se mogu postići još bolji rezulatati.
„Između MUP-a i Uprave policije mora postojati saradnja, koordinacija i signaliazcija u postupanju“, istakao je Nuhodžić.
On rekao da su pojedina ovlašćenja data ministru bila suvišna i dodao da u potpunosti podržava njihove prenošenje na direktora policije.
„Riječ je o ovlašćenjima koja su u praksi dovodila do pretjerane formalizacije i odugovlačenja u procedurama, a za šta nije bilo u prirodi ministra da odlučuje“, kazao je Nuhodižić.
Prema njegovim riječima, ministar treba da kreira i usmjerava politiku uz zadržavanje kontrolnih mehanizama.
MUP u cilju stvaranja uslova za rad policije, kako je naveo Nuhodžić, treba da vrši poslove koji se, između ostalog, odnose na strateško planiranje u oblasti borbe priotv kriminala, javnog reda i mira, bezbjednosti saobraćaja.
„Bojazni i teze o prekomjernom jačanju policijskog aparata i njenom vaninstitucionalnom djelovanju u odsustvu kontrole apsolutno ne stoje“, rekao je Nuhodžić navodeći da policijski organ nema i ne može imati atribute pune samostalnosti i nezavisnosti osim u oprativnom radu.
On je kazao da podržava koncepta redefinisanja odnosa i smatra da će to doprinijeti boljim rezultatima MUP-a i Uprave policije.
Poslanik DPS-a Obrad Stanišić, kazao je da izmjenama i dopunama Zakona Uprava policije u bilo kojem smislu ne bi mogla da bude izvan sistema kontrole i odgovornosti.
„Ni jedan sistema bezbjednosti u Crnoj Gori ne može biti van kontrole izvršnje vlasti i vanparlamentarne kontrole“, rekao je Stanišić.
Kako je dodao, vjeruje da izmjenama i dopunama Zakona neće se oštetiti, već unaprijediti rad Uprave policije.
On smatra i da će efikasnost biti bolja, a time i odgovornost onih koji budu vodili policiju.
Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da ne smatra da će se predloženim rješenjima postići još bolja kontrola nad Upravom policije.
On smatra da predložena rješenje neće doprinijeti efikasnosti i najavio da SD neće podržati izmjene Zakona.
„Policija je po brojnosti duplo brojnija od Vojske i ta oružana sila mora da bude pod neposrednom civilnom kontrolom u MUP-u“, istakao je Brajović.
Kako je dodao, ne treba se plašiti snaženja Uprave policije, već svi treba tome da doprinesu.
On je kazao da nije tačno da preovladava praksa da je Uprava policije samostalan organ, već da je u većini zemalja i regiona i Evrope u okviru MUP-a.
Brajović je poručio da treba snažiti Upravu policije jer njeni pripadnici čuvaju bezbjednost svih građana, ali i da prekoračenje ovlaščenja sankcionisati uvijek kada za time postoji potreba.
Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović kazao je da je suštinsko pitanje da li predloženi zakon na bilo koji način može da popravi rezultate u oblasti zbog kojih postoji policija.
„To je obračun sa kriminalnim klanovima, bezbjednost građana i stabilnost Crne Gore“, dodao je Rudović.
Kako je naveo, sada se ne zna ko je odgovoran za rezultate ili njihov izostanak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
„Da li je to direktor Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova, premijer ili cijela Vlada? Tumačiti ovaj zakon možemo na sva četiri načina“, kazao je Rudović.
On je u pitao zar nije bolje da se zna kome da se adresiraju pitanja vezana za stanje u Crnoj Gori kada su u pitanju kriminalni klanovi koji su, kako je naveo, uticajniji nego što bi smjeli da budu u normalnoj državi.
Prema riječima Rudovića, interesantno je da je zakonsko rješenje koje daje operativnu i finansijsku samostalnost Upravi policije važilo i ranije, dok je na njenom čelu takođe bio sadašnji direktor Veselin Veljović.
„Da li to ima veze sa nečijim imenom i prezimenom? Da li neki sistem moramno da usklađujemo prema nekom pojedincu, ili je ovdje zaista cilj da pomognemo da Uprava policije bude funkcionalnija, a Ministarstvo unutrašnjih poslova rasterećenije“, kazao je Rudović.
On je ocijenio da predloženo rješenje ima smisla ako je na čelu Uprave policije profesionalac koji nije politički angažovan, i čiji je zadatak i cilj isključivo da se bavi svojim poslom radi javnog dobra.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Raško Konjević, kazao je da će ta stranka predložiti nekoliko amandmana kako bi Zakonom o unutrašnjim poslovima ojačali ulogu Skupštine.
Oni smatraju da direktor Uprave policije, imajući u vidu poglavlja 23 i 24, treba Odboru za odbranu i bezbjednost da predlaže poseban izvještaj o stanju i rezultatima u oblasti borbe protiv organizovanog krimanala i korupcije.
„I ukoliko ne bude usvojen izvješta ministar pokreće proceduru za razrješnje direktora policije“, rekao je Konjević i dodao da se time jača uloga parlamenta, jačanjem uloge njenog nadležnog odbora.
Neprihvatljiv je član 18 Zakona jer, kako je rekao Konjević, ne može neko sa srednjom stručnom spremom da obavlja poslove za koje je potrebno da ima visoko stručno obazovanje.
On smatra da ne treba brisati član koji predviđa da je policijskim službenicima za bavljenje drugim poslovima, mimo onog koji rade, potrebno odobrenje ministra ili osobe koju on ovlasti.
Poslanik Ujedinjena Crna Gora, Goran Danilović, kazao je da ta stranka zbog stavova o vladi državnog jedinstva ne može da podrži predloženi zakon.
On je ocijenio da je Zakona loš i da je pravljen očigledno zbog koalicione potrebe da se zadovolji u jednom trenutku i Socijaldemokratska partija i Demokratska partija socijalista (DPS).
“Suštinski je sporna operativna samostalnost, jer je dosadašnja upravljačka struktura iz Uprave policije nije zaslužila”, rekao je Danilović.
Prema njegovim riječima, primjedbe građana najviše su se odnosile na nezgrapnost, neprofesionalnost, koja je nekada bila do granice “brutalnosti” u operativnom postupanju.
“Ujedinjena Crna Gora zbog svojih stavova o vladi državnog jedinstva i pet zakona koji su nam ključni, a koje niko drugi nije pominjao, ovako nešto ne može podržati”, kazao je Danilović.
Kako je naveo Danilović, mnogo je drugačije kada je političar, ministar odgovoran za rad Uprave policije.
Kako je naveo, stvari će funkcionisati dok su ministar i direktor Uprave policije na istoj političkoj ravni ili matrici.
“Šta se desava kada su to dvije različite političke opcije. Nemate pravo da na takav način osamostalite Upravu policije”, dodao je Danilović.
Danilović je naveo da je Uprava policije zaslužila "političko tutorstvo jer je mnogo puta dovela do usijanja”.
Bonus video:
