Potpisivanje Sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore planirno je do subote 9.aprila, što znači da bi do tada direktorica Televizije Crne Gore Radojka Rutović trebalo da podnese ostavku, a da bude jasno šta će biti sa funkcijom predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića.
Ostavka Radojke Rutović nije predviđena u dokumentu, koji je u petak uveče premijer i lider DPS-a Milo Đukanović uputio SDP-u, Demosu i URA. Ali, o tome je postignuta saglasnost između zamjenika predsjednika DPS-a Duška Markovića i lidera URA Žarka Rakčevića koji su neformalno usaglašavali sedam spornih tačaka, nakon što je 19.februara propao razgovor lidera parlamentrnog dijaloga. Da su neformalni kontakti postojali potvrdio je i Rakčević nedavno u izjavi za televiziju Atlas.
“Narednih dana očekuje se da Radojka Rutović podnese ostavku”, rečeno je juče “Vijestima” iz opozicionih redova. To je nekoliko dana ranije izjavio i lider Demosa Miodrag Lekić, navodeći da potpisivanja sporazuma nema dok se to ne desi.
U dijelu sporazuma, koji se tiče medija navodi se da “politički subjekti-potpisnici Sporazuma upućuju javni apel Javnom servisu, da obezbijedi poštovanje standarda, ravnomjernu zastupljenost i objektivno izvještavanje, a posebno imajući u vidu da se nalazimo u izbornoj godini”.
“Pozivaju se nadležni u Javnom servisu da u najkraćem roku obezbijede izbor profesionalnog i Kodeksu novinara privrženog uređivačkog tima i menadžmenta, kako bi se doprinijelo povećanju povjerenja u Javni servis i uređivačkoj nezavisnosti,” piše u sporazumu.
S druge strane, opozicija je iz DPS-a obaviještena da je njihov ultimativni zahtjev da Ranko Krivokapić napusti rukovodeće mjesto u Skupštini. Kada će biti sjednica parlamenta na kojoj će biti uvršten taj predlog DPS-a upućen krajem februara, moglo bi se znati u ponedjeljak. Za tada je u 10 sati zakazan kolegijum Skupštine. Međutim, u SDP-u tvrde da Krivokapićeva smjena nije dio Sporazuma i da po skupštinskom Poslovniku sjednica može biti održana tokom predstojećih 15 dana.
Kamen spoticanja oko Sporazuma mogla bi biti mjesta koja eventualno treba da pripadnu Pozitivnoj Crnoj Gori u Vladi i državnim institucijama, čiju je kontrolu opozicija dobila.
Pozitivna sebe opisuje kao opozicionu stranku i tvrdi da je do sporazuma došlo upravo zahvaljujući njima, te da im po tome i pripadaju mjesta u vlasti. Krivokapić, kao i zvaničnici URA i Demosa međutim tvrde da to ne dolazi u obzir i da u opozicionoj kvoti nema mjesta za Pozitivnu, jer je u januaru spasila Đukanovićevu Vladu od pada.
Oni su o tome upoznali i DPS i očekuju da oni to rješe sa Darkom Pajovićem, liderom Pozitivne.
Prije nego se formalno potpiše sporazum, sve opozicione partije će na partijskim organima još jedanput verifikovati dogovor. I SNP će najvjerovatnije, sudeći prema jučerašnjem saopštenju nakon sjednice Glavnog odbora partije, dati saglasnost za ulazak u vlast. Oni su nagovijestili da će tražiti da dio njihovih zahtjeva koji sada nisu u sporazumu uđe u poseban zakon koji treba usvojiti u skupštini da bi se sporazum sproveo.
"O ponudi koju je sinoć predsjednik DPS-a uputio opozicionim partijama izjasniče se organi SDP-a kad se za to steknu uslovi", kazao je juče portparol SDP-a Mirko Stanić.
“Vijesti” saznaju da lideri opozicione trojke još nisu formalno razgovarali o mjestima koje treba da preuzmu u Vladi. U opozicionim krugovima se spekuliše da bi Demos želio da preuzme Ministarstvo unutrašnjih poslova, URA Ministarstvo finansija ili Ministarstvo poljoprivrede, dok SDP računa na potpredsjedničko mjesto. Po tome bi SNP-u eventualno pripala pozicija u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
Partija Srđana Milića svog predstavnika bi željela da vidi i na čelu Ministarstva finansija. O tome će se odlučivati, rekao je izvor “Vijesti”, kada se potpiše sporazum, i bude jasno ko će ga sve potpisati.
Nakon što Sporazum bude potpisan, proći će najviše 15 dana kako bi se izabrali novi članovi Vlade, a paralelno s tim treba da bude donijet i poseban zakon, takozvani leks specijalis koji će dati pravni okvir za ispunjavanje sporazuma. Rad na tom zakonu već je, prema informacijama “Vijesti”, počeo.
U istom intervalu od 15 dana treba da budu donijeti novi ili promijenjeni vađeći zakoni, među kojima Zakon o radio-difuznim servisima, Zakon o medijima i Zakon o elektronskim medijima.
Kadrovi u državnoj administraciji treba da budu postavljeni 10 dana od dana izbora članova Vlade, a kao rok za održavanje redovnih parlamentarnih izbora u Predlogu sporazuma naznačen je 9. oktobar 2016. godine.
S obzirom na to da Sporazum sem vladajuće koalicije podržavaju četiri opozicione partije, kvorum u Skupštini za usvajanje odluka ne bi trebalo biti sporan.
Opoziciji za Vladu i institucije treba pedesetak ljudi
Da bi se sproveo Sporazum opoziciji treba najmanje 51 osoba. Sem četiri ministarska i jedno potpredsjedničko u Vladi, oni će dobiti i dva pomoćnička u ministarstvima zdravlja i prosvjete.
Zatim, u državnoj administracji ima 16 pozicija koje treba da pokriju. I to rukodeće ili pomoćničke u Zavodu za zapošljavanje, Fondu rada, Direkciji za javne radove, Investiciono-razvojnom fondu, Direkciji za saobraćaj, Poreskoj upravi, Zavodu za socijalnu i dječiju zaštitu - centrima za socijalni rad, Upravi za nekretnine, Upravi carina, Upravi za šume, Fondu PIO, Direkciji za razvoj malih i srednjih preduzeća, ZIKS-u, Upravi za inspekcijske poslove, Fondu zdravstva i Agenciji za elektronske medije.
U bordovima preduzeća sa većinskim državnim kapitalom opozicija dobija mjesta sa pravom sazivanja vanrednih sjednica, kao i uvida u finansijske izvještaje u vezi sa poslovanjem i zapošljavanjem i to u: AD Elektroprivreda Crne Gore, AD Aerodromi, AD Pošta Crne Gore, AD Montenegroairlines, AD “13. jul – Plantaže” i DOO Monteput.
U 23 opštine predviđeno je prisustvo predstavnika opozicije u sekretarijatima za finansije sa dodatnim ovlašćenjima. To znači, piše u sporazumu, da dnevno mogu da imaju uvid u sve analitičke kartice, raspodjelu svih oblika socijalne pomoći i zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme. Takođe i “prisustvo jednog predstavnika opozicije u sastavu organa upravljanja privrednih subjekata koji vrše javna ovlašćenja na lokalnom nivou, sa pravom sazivanja vanrednih sjednica Upravnih odbora i dobijanja izvještaja od menadžmenta koji se tiču finansijskog poslovanja i radno-pravnih odnosa”.
Bonus video:
