IZNENADIO GA OŠTAR TON PORUKA

Đukanović: Moskva ima problem sa crnogorskom orijentacijom ka NATO-u

"Mislim da takva reakcija definitivno ne priliči zemlji takvog globalnog značaja i veličine, takve grandiozne kulture i istorije. Naročito ako uzmete u obzir da je upućena najmanjoj državi na Balkanu, sa kojom Rusija tri vijeka ima zvanične političke odnose", kazao je Đukanović
9 komentar(a)
Milo Đukanović, Foto: Gov.me
Milo Đukanović, Foto: Gov.me
Ažurirano: 11.02.2019. 02:57h

Premijer Milo Đukanović rekao je da on ne može biti problem Rusije, već da je Crna Gora, zbog pozivnice u NATO, dio ruske konfrontacije sa Zapadom.

"Moskva, dakle, nema problem sa mnom, ima ga sa crnogorskom orijentacijom ka NATO-u", kazao je Đukanović.

On u intervjuu za sarajevske Dane, govorio zašto su posljednje tri godine bile najteže u njegovoj političkoj karijeri, ko stoji iza inicijative o “vraćanju Sutorine” BiH i kako tumači reakcije Moskve na namjeru Crne Gore da postane punopravna članica NATO-a.

Na pitanje zašto su poslednje tri godine bile najteže u njegovog političkoj karijeri, kako je to rekao u intervjuu za TVCG, Đukanović je odgovorio da su dva razloga za takvu ocjenu.

On je kazao da se kao prvo, Crna Gora posljednje tri godine suočila sa ozbiljnim deformacijama u funkcionisanju političkog sistema, prouzrokovanim ne samo cijepanjem doslovno svih opozicionih stranaka, a onda i transferima poslanika iz jedne partije u drugu, nego i podjelom unutar Socijaldemokratske partije (SDP), koja je gotovo dvije decenije bila koalicioni partner Demokratskoj partiji socijalista (DPS).

"I prije podjele na dvije stranke, politika SDP-a izgledala je prilično šizofreno: iako su njihovi ministri sjedjeli u Vladi na čijem sam čelu, poslanici te partije su, zahvaljujući prije svega svom stranačkom šefu i predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću, čestim ulascima u ad hoc saveze sa opozicijom pokušavali da se u Skupštini predstave kao nekakva “opozicija unutar vlasti", rekao je Đukanović.

On je kazao da je zato, krajem januara, u crnogorskoj Skupštini inicirao postupak provjere povjerenja Vladi

Đukanović je podsjetio da je tokom trodnevne parlamentarne rasprave, Vlada dobila podršku većine i da su za glasale DPS, sve stranke manjinskih naroda, Liberalna partija i opoziciona Pozitivna Crna Gora, da su se protiv povjerenja Vladi, zajedno sa dijelom opozicije, izjasnili i poslanici SDP-a.

Đukanović je ocijenio da se tom odlukom njihov dvodecenijski koalicioni partner preselio u opozicione klupe.

"Svi izuzev šefa te partije i parlamenta Ranka Krivokapića, koji je, iako novopečeni opozicionar, insistirao na tome da po svaku cijenu ostane na mjestu predsjednika Skupštine, čime je pokušao da dodatno usavrši svoj trogodišnji sistem vladavine: za sebe je, naime, tražio status “opozicije na vlasti”, status, inače, nepoznat u bilo kojem uporednom iskustvu demokratskog svijeta", naveo je Đukanović.

On je rekao da je drugi razlog zbog čega je tri posljednje godine definisao kao najteže u političkoj karijeri, proces približavanja Crne Gore NATO-u, koji je, kao i svaka novina, kod dijela društva izazvao očekivanu reakciju - strah od novog i nepoznatog, strah od jasno definisanih pravila igre.

Đukanović je kazao da je, kada se krajem 2006., nakon referenduma o obnovi crnogorske državnosti i pobjede na parlamentarnim izborima odlučio da se povuče iz izvršne vlasti, bio ubijeđen da je politička garnitura na čijem je čelu, ostvarila najvažniji politički cilj koji se u jednoj generaciji može ostvariti - obnovili smo državnu nezavisnost.

"Deset godina kasnije, siguran sam da poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO-u, uprkos brojnim unutrašnjim i spoljnim opstrukcijama, nije manje značajan za budućnost ove zemlje od same nezavisnosti. Jasno je da se Crna Gora ulaskom u Alijansu ne sprema za rat, baš kao i to da NATO, pozivajući Crnu Goru u svoj savez, nije u prvom planu imao crnogorske vojne efektive", kazao je Đukanović.

Upitan o čemu je onda riječ, Đukanović je rekao da je riječ o tome da je ulazak u NATO ne samo satisfakcija za dobro obavljene reforme nego i dokaz da savremena Crna Gora želi da promijeni civilizacijski krug kojem je tokom svoje burne istorije pripadala i zbog čega je ostala na tako niskom stepenu ekonomskog i demokratskog razvoja.

Đukanović je naveo da ta savremena Crna Gora pripada novom sistemu vrijednosti, koji podrazumijeva tržišnu ekonomiju, razvijenu demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

"Podsjetiću vas da je prije deceniju ili dvije Crna Gora bila jedna od ekonomski najmanje razvijenih republika bivše Jugoslavije, desetak godina nakon obnove svoje nezavisnosti, Crna Gora je, ako izuzmemo Sloveniju i Hrvatsku, ekonomski najrazvijenija država regiona, sa blizu 6.000 eura GDP per capita. Evropski prosjek je 28.000 eura, što jasno govori o dubini zaostajanja, koje je posljedica dugog crnogorskog tumaranja balkanskim bespućima", naveo je Đukanović.

Na pitanje da li je, kada je govorio o spoljnim preprekama na putu približavanja Crne Gore NATO-u, prije svega mislio na reakciju Rusije, Đukanović je odgovorio potvrdno.

Upitan je li ga je iznenadio oštar ton poruka upućenih i Crnoj Gori i njemu lično, Đukanović je rekao da jeste.

Đukanović je kazao da ga je, iako je očekivao da će se Rusija, kao i u prethodnim slučajevima proširenja, usprotiviti crnogorskom ulasku u NATO, iznenadila ta direktnost, oštrina i personalna usredsrijeđenost.

"Mislim da takva reakcija definitivno ne priliči zemlji takvog globalnog značaja i veličine, takve grandiozne kulture i istorije. Naročito ako uzmete u obzir da je upućena najmanjoj državi na Balkanu, sa kojom Rusija tri vijeka ima zvanične političke odnose", kazao je Đukanović.

Preporučujemo za Vas